Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 19 Mar 2024, 05:21


Autoru Poruka
Nina
Post  Tema posta: Kulturno nasleđe Srbije  |  Poslato: 22 Jun 2012, 22:13
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Otvoren Centar za nematerijalno kulturno nasleđe Srbije

Ministar kulture, informisanja i informacionog društva Predrag Marković otvorio je 20.06.2012. Centar za nematerijalnokulturnonasleđe Srbije pri Etnografskom muzeju u Beogradu.

Slika

Ministar kulture, informisanja i informacionog društva Predrag Marković otvorio je danas Centar za nematerijalnokulturnonasleđe Srbije pri Etnografskom muzeju u Beogradu.

Na ceremoniji otvaranja nacionalni ansambl „Kolo“ predstavio je deo nematerijalnog nasleđa Srbije interpretirajući gradske pesme „Boljarka“ i „Šešir moj“ i izvodeći gradske igre „Srpkinja“ i „Knez Mihailovo kolo“, a iz kulture seoskog stanovništva igre „Kolubarski vez“, „Trojanac“, „Rumenka“, „Čačak iz Koletišta“ (Kosovsko pomoravlje) i pesmu uz kaval „Magla je pala Rajanovce“

Ministar kulture je podsetio da je Konvencija o zaštiti nematerijalnog kulturnog nasleđa Konvencija koja je najbrže ratifikovana u svetu i na taj način je pokazana svest o opasnosti nestajanja nematerijalnog nasleđa s jedne strane i ključnoj važnosti za identitet ljudi koji žive na istom prostoru. Istovremeno se zahvalio svima koji su na terenu radili obuke i što je zahvaljujući tome Komisiji za upis u registar nematerijalnog nasleđa pristizali predlozi za upis u Nacionalnih registar. Takođe je naglasio da je otvaranje Centra samo početak i da sve aktivnosti treba da zažive, a pre svega mora da se završi zakonski okvir kojim će se regulisati oblast nematerijalnog kulturnog nasleđa na kome Ministarstvo kulture radi sa Pravnim fakultetom u Beogradu.

Nakon toga usledio je obilazak prostorija gde je smeštena baza za upis u Nacionalni registar.

Ministarstvo kulture, informisanja i informacionog društva pokrenuloje isprovelo niz aktivnosti koje imaju za cilj da prikupe, obrade,stručno razmotre i promovišu predlogeza upis u Nacionalni registar. Komisija za upiselemenata nematerijalnog kulturnog nasleđau Nacionalni registar uputila je Nacionalnom komitetu za nematerijalno kulturno nasleđe Srbije 36 predloga za upis, a Nacionalni komitet Srbije je od pristiglih predloga predložio za upis na Reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog nasleđa čovečanstava Uneska sledeće predloge: Krsnu, porodičnu slavu; Molitvu, đurđevdanski obred, Kolo, kolo u tri , kolo u šest koraka; Pevanje uz gusle: Frulašku praksu, Naivno slikarstvo Slovaka; Običaj izlivanja i paljenja ratarskih sveća; Pirotsko ćilimarstvo, Grnčariju iz Zlakuse.



Ministarstvo kulture je poštujući obaveze proistekle iz Konvencije UNESCO-a o očuvanju nematerijalnog kulturnog nasleđakoju je Srbija ratifikovala u maju 2010, do sada postavilo novi sistemzašite i formiralo mrežu za očuvanje nematerijalnog kulturnog nasleđa, koju čine Nacionalni komitet za nematerijalno kulturno nasleđe, Komisija za upis u registar nematerijalnog kulturnog nasleđa, mreža koordinatora i Centar nematerijalnokulturnonasleđe Srbije.


kultura.gov.rs


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Kulturno nasleđe Srbije  |  Poslato: 22 Jun 2012, 22:16
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Kulturno nasleđe: Prepreka je zakon

Centar za nematerijalno nasleđe, koji je danas otvoren u Etnografskom muzeju u Beogradu znači da je konačno formirana nacionalna mreža za brigu o nematerijalnoj baštini, kao i stvaranje savremenog sistema očuvanja kulturnog nasleđa.

Slika

„Do sad se nematerijalno nasleđe štitilo, a sad se savremenom metodologijom čuva za budućnost. Stručnjaci Etnografskog muzeja već sto godina brinu o tradicionalnoj prošlosti, a u Centru će se voditi računa o živoj tradiciji, koja je kulturni i nacionalni identitet“, kaže za Novosti Dušica Živković, pomoćnica ministra kulture.

Ono što sada predstoji je da se završe radovi na donošenju seta zakona koji se odnose na ovu oblast, s obzirom da postojeći zakon Srbije ne prepoznaje pojam nematerijalne baštine.

To je razlog što Srbija još nije poslala nijedan predlog Unesku. Živković tvrdi da se problem sa zakonom može rešiti tako što bi se u aktuelnom zakonu o kulturi u svakom članu gde se spominje materijalno nasleđe dodalo i nematerijalno.

„Drugo rešenje je da sa stručnjacima sa Pravnog fakulteta iduće godine napravimo savremen i kratak Zakon o zaštiti kulturnog nasleđa, koji će prepoznavati pojam nematerijalnog“, kaže ona.

Večernje novosti navode da u našem registru za sada ima 27 nematerijalnih blaga.

U registar nematerijalnog nasleđa, između ostalog, biće upisani krsna slava i đurđevdanski obred i molitva, zatim paljanje i izlivanje ratarskih sveća za Uskrs, grnčarija Zlakusa, pirotsko ćilimarstvo, pirotski kačkavalj, belmuš, filigranski zanat u zapadnoj Srbiji. Tu će se naći i naivno slikarstvo Slovaka, kolo Rumenke, pevanje izvika, ojkača, frula, gusle, gajde... U ovaj posao, pored zaposlenih iz Etnografskog muzeja, biće uključene mnoge naučne i stručne institucije - fakulteti, instituti, nevladin sektor.

Nedavno je na inicijativu Turske, Đurđevdan kao veliki praznik predložen Unesku u okviru programa zaštite nematerijalne kulturne baštine. Živković navodi da Turska ,kao nosilac projekta, želi i da Srbija bude uključena.


B92


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Kulturno nasleđe Srbije  |  Poslato: 22 Jun 2012, 22:21
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Turska i Unesko štite Đurđevdan

Na inicijativu Turske, Đurđevdan kao veliki praznik predložen je Unesku u okviru programa zaštite nematerijalne kulturne baštine. Srbija će svoje predloge izneti tokom narednih meseci.

Slika

Đurđevdan je praznik prepoznatljiv u celoj regiji po obilju narodnih običaja, magijskih radnji za zaštitu, zdravlje, plodnost. Inicijativa o zaštiti potekla je iz Turske, a u međuvremenu su se priključili Irak, Liban, Moldavija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Srbija i Rumunija, prenose “Večernje novosti”.

“Đurđevdan se proslavlja u svim tim zemljama i u redu je da apliciramo sa zajedničkom nominacijom”, kaže dr Vesna Marjanović, viši naučni savetnik u Etnografskom muzeju. “To je praznik proleća, karakterističan, pre svega, za stočarska društva. Pojedini naučnici način obeležavanja vezuju za tračke kultove koji su sačuvani u svim tim zemljama.”

Običaji i verovanja vezana za Đurđevdan u srpskom narodu postojala su i pre nego što je primljeno hrišćanstvo. Muslimani, pogotovo oni iz romske populacije, koji žive na ovim prostorima, Đurđevdan (Erdelezi) proslavljaju kroz kult žrtve (što je zajedničko i za ostale muslimanske narode).

Primera radi na listi Uneskove nematerijalne baštine Hrvatska je zaštitila ojkanje, dok Albanija pokušava da zaštiti svoju guslarsku tradiciju. Međutim, to ne sprečava Srbiju da zaštiti iste tradicije u okviru svojih nacionalnih okvira, saopšteno je iz Etnografskog muzeja, jer ovde nije reč o brendu nego o tradiciji svakog naroda.

Slika
Moja Kovačica (1968)

U našem zakonodavstvu tek su nedavno stvoreni uslovi za prepoznavanje nematerijalnog kulturnog nasleđa. Kako B92 saznaje, pri Etnografskom muzeju osnovan je Centar za zaštitu nematerijalne baštine koji bi kroz mesec dana trebalo u potpunosti da zaživi i postane glavna institucija zadužena za promociju nematerijalne baštine.

Oformljena komisija trenutno razmatra desetine predloga koji su stigli iz svih krajeva Srbije pa bi tokom leta i naša zemlja trebalo da dobije prve oblike nematerijalne kulturne baštine na nacionalnom nivou.

Prema našim nezvaničnim informacijama najverovatnije će se među zaštićenim kulturnim nasleđem naći tradicija naivnog slikarstva iz Kovačice. Velike šanse ima i tradicija epske poezije i njenog izvođenja, koja će ovoga puta biti predstavljena u izmenjenom obliku u odnosu na 2005. godinu. Tek nakon zaštite na nacionalnom nivou neka od ovih tradicija može biti dalje predložena za zaštitu pod Uneskovim krovom.


B92


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Kulturno nasleđe Srbije  |  Poslato: 24 Jun 2012, 22:12
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
I kolo svetska baština

Centar za nematerijalno nasleđe pri Etnografskom muzeju u Beogradu. Na današnjem otvaranju predstavlja se 27 izvornih blaga

Slika

NAŠI narodni običaji, muzika i drugo umetničko stvaralaštvo uskoro će moći da se „nadmeću“ za svoje mesto na listi svetske baštine. Danas se, pri Etnografskom muzeju, otvara Centar za nematerijalno nasleđe, a biće predstavljen i registar koji za sada ima 27 nematerijalnih blaga.

- Ministarstvo kulture i država su usvajanjem Konvencije Uneska o nematerijalnom nasleđu preuzeli obavezu da se stvore novi uslovi i sistem zaštite i očuvanja - kaže Dušica Živković, pomoćnik ministra kulture. - Pored Centra, nacionalnu mrežu čine Nacionalni komitet za nematerijalno kulturno nasleđe, Komisija za upis u registar nematerijalnog kulturnog nasleđa, kao i mreža koordinatora.


U registar nematerijalnog nasleđa, između ostalog, biće upisani krsna slava i đurđevdanski obred i molitva, zatim paljanje i izlivanje ratarskih sveća za Uskrs, grnčarija Zlakusa, pirotsko ćilimarstvo, pirotski kačkavalj, belmuš, filigranski zanat u zapadnoj Srbiji. Tu će se naći i naivno slikarstvo Slovaka, kolo Rumenke, pevanje izvika, ojkača, frula, gusle, gajde... U ovaj posao, pored zaposlenih iz Etnografskog muzeja, biće uključene mnoge naučne i stručne institucije - fakulteti, instituti, nevladin sektor.

ŽIVI PROJEKTI

MINISTARSTVO kulture je otkako je potpisana Konvencija, podržalo mnoge istraživačke projekte koji se bave nematerijalnim nasleđem. - Nismo podržavali turističke projekte, nego one koji evidentiraju, čuvaju, pokazuju i omogućavaju da nematerijalno nasleđe nastavi aktivno da živi - kaže Dušica Živković.
- Do sad se nematerijalno nasleđe štitilo, a sad se savremenom metodologijom čuva za budućnost. Stručnjaci Etnografskog muzeja već sto godina brinu o tradicionalnoj prošlosti, a u Centru će se voditi računa o živoj tradiciji, koja je kulturni i nacionalni identitet.

Naša sagovornica otkriva da je na nedavno održanoj generalnoj skupštini Uneska u Parizu jedna od smernica bila da regioni, zajedničkim snagama, nominuju baštinu za ovu vrstu zaštite:

- Ukoliko je druga država zaštitila neki običaj, ne znači da i mi, ukoliko postoji na ovim prostorima, ne možemo da se pridružimo. Možemo taj ritual drugačije da nazovemo, pa da sa njim konkurišemo.

Najaktuelniji regionalni projekat je nominacija Đurđevdana za listu Uneska.

- Turska kao nosilac projekta želi da i mi budemo uključeni. Načelno smo raspoloženi da se govori o Đurdevdanu, jer to jeste prehrišćanski i preislamski običaj. Ali, ne i o nekom lokalnom običaju uz koji bi Đurđevdan, kao praznik bio usput zaštićen .

Slava i kolo biće prvi naši predlozi za Unesko. U narednom periodu biće oformljen tim koji će napraviti nominacije.

- Do marta naredne godine uputićemo prvu nominaciju - kaže Živkovićeva. - Planirali smo da u predlogu za slavu ne bude samo krsna slava, već da je spojimo sa Đurđevdanom, Božićem, Vrbicom, rusaljama. To je ono što nas izdvaja, što je sačuvano i predstavlja naš identitet.

ČEKA SE ZAKON

NAŠA zemlja još nije poslala nijedan predlog Unesku, zato što ovdašnji zakon ne prepoznaje pojam nematerijalno nasleđe. - To može vrlo jednostavno da se reši. Već na sledećem zasedanju skupština može da usvoji predlog da se u aktuelnom zakonu o kulturi u svakom članu gde se spominje materijalno nasleđe doda i nematerijalno - objašnjava sagovornica. - Drugo rešenje je da sa stručnjacima sa Pravnog fakulteta iduće godine napravimo savremen i kratak Zakon o zaštiti kulturnog nasleđa, koji će prepoznavati pojam nematerijalnog.


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Kulturno nasleđe Srbije  |  Poslato: 28 Jun 2012, 00:30
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Arhiv Srbije: Nasleđe Srba u Dubrovniku

U Arhivu Srbije u petak uveče se otvara izložba „Kultura Srba u Dubrovniku 1790 - 2010“. Među 250 eksponata pred publikom 40 ikona, rukopisi Iva Vojnovića, portreti Vlaha Bukovca ...

Slika
Kulturno nasleđe Srba u Dubrovniku biće krunisan izložbom u Arhivu Srbije

AMBICIOZAN višegodišnji projekat velikog tima stručnjaka da se obradi i prezentuje izuzetno kulturno nasleđe Srba u Dubrovniku biće krunisan izložbom u Arhivu Srbije. Postavka „Kultura Srba u Dubrovniku 1790 - 2010. Iz riznice srpske pravoslavne Crkve Svetog Blagoveštenja“ biće otvorena u petak u 19 sati.

Postavku, koja će zaposesti gotovo celu zgradu u Karnegijevoj 2, čini više od 250 eksponata iz fondova i zbirki Muzeja, Biblioteke i Arhiva Srpske pravoslavne crkvene opštine u Dubrovniku.


Publika će se prvi put susresti sa originalnim rukopisima književnika Iva Vojnovića („Smrt majke Jugovića“ i „Lazarevo vaskrsenje“), Svetozara Ćorovića („Zulumćar“), Andre Murata („Selim - paša“), Andre Gavrilovića („Dubrovnik“ i Vuk Karadžić, crtice iz istorije srpske književnosti).

Biće predstavljeno 40 ikona iz perioda od 15. do 19. veka, zatim jevanđelja - najstariji je Novi zavet, štampan na crkvenoslovenskom (ruskoslovenskom) jeziku u Kijevu 1703. godine, zatim i Jevanđelje iz Kijeva u srebrnim pozlaćenim okovima, štampano 1833. Posebnu celinu predstavljaju stare i retke knjige štampane u periodu od 17. do 19. veka.

- Najveća vrednost ove izložbe je u tome što je utemeljena na ozbiljnim istraživanjima - kaže dr Miroslav Perišić, direktor Arhiva Srbije i jedan od autora izložbe. - Obrađena je značajna arhivska građa koju do sada niko nije istražio. To nije izložba čija je tema nakit ili portreti, ona je raznovrsna. Predstavlja spoj arhivskog dokumenta, slike, crteža, fotografije. Svaki izloženi eksponat je važan i obrađen na poseban način.


AUTORSKI TIM

AUTORI izložbe i kataloga su Goran Spaić, Jelica Reljić, i Miroslav Perišić. Autor dela postavke koji se odnosi na staru i retku knjigu je Olivera Stefanović iz Narodne biblioteke, a likovno-grafički dizajn osmislila je Ozarija Marković Lašić. Organizatori su Srpska crkvena opština u Dubrovniku, Arhiv Srbije i Narodna biblioteka Srbije.
Po njegovim rečima, dokumenta sačuvana na tavanu palate Bonda bila su za istraživače vodič kroz istoriju Srba u Dubrovniku. Među najznačajnijima su: poslanica na pergamentu iz sredine 18. veka manastira Tvrdoš, domovni protokol iz 1832, prepis ugovora iz 1790. o kupovini kuće za crkvu na Posatu, Popis pravoslavnih porodica u Dubrovniku iz 1821, pisma Đorđa Nikolajevića i episkopa Josifa Rajačića iz 1830, vezana za otvaranje škole za srpsku decu, Inventar crkve na Boninovu iz 1831, spisak priložnika za zidanje crkve na Boninovu iz 1836, ostavinska rešenja .

- Na osnovu dokumenata iz Arhiva pratili smo kako se kretala istorija Srba u Dubrovniku od 17. veka do danas. Dokumenta svedoče o naporima meštana za osnivanje škole za decu pravoslavne veroispovesti, zatim o zaveštanjima bogatih srpskih porodica koje su imale osećaj za očuvanje tradicije. Svojim prilozima pomagali su nabavku knjiga, osnivanje škola i izgradnju crkava - ističe Perišić. - Među izloženim dokumentima je i popis stanovništva, a arhivska građa svedoči i da su veze sa sunarodnicima bile veoma razvijene.

Na izložbi će biti predstavljeni i portreti Vlaha Bukovca iz sredine 19. veka, zatim portreti Ruđera Boškovića, Đorđa Nikolajevića i drugih ličnosti koji su rad nepoznatih majstora. Izloženo je pet nemačkih renesansnih tanjira od mesinga koji su služili kao posude za prikupljanje novčanih priloga za vreme bogosluženja, zatim srebrni i pozlaćeni putiri iz 17 - 19. veka, ručni krstovi za blagoslov, kandila, svećnjaci... Posebnu celinu čine zavetni darovi, nakit i srebrne pločice.

- Dugotrajne i složene pripreme za izložbu dodatno su nas uverile da potreba za ovakvim projektom postoji već godinama - navodi protojerej stavrofor Goran Spaić, paroh dubrovački i starešina Crkve svetog Blagoveštenja. - Što smo više istraživali, bilo nam je jasnije koliko ima nepoznanica u izučavanju srpske pravoslavne zajednice u Dubrovniku i koliko je važno i zbog nas i zbog drugih te praznine popuniti. Veliki posao je obavljen, ali čekaju nas još mnogi poslovi kako bismo bili čvrsta karika broda usidrenog na pustoj hridi koja krije slobodu.

Izložbu prati katalog na 430 strana, sa stručnim tekstovima i fotografijama svih eksponata, od kojih su mnogi, prvi put, kataloški obrađeni.


Novosti


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Kulturno nasleđe Srbije  |  Poslato: 21 Jul 2012, 00:31
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Kulturno blago u Srbiji: Unesku nema ko da piše

Srbija poznate lokalitete nikad nije predložila na listu svetskih kulturnih dobara. Naša država nema nikakvu strategiju kulturnog predstavljanja, za razliku od suseda

Slika
Arheološko nalazište Vinča

SVETSKI poznate lokalitete Lepenski vir i Vinču ni Jugoslavija ni Srbija nikada nisu predložile za listu svetski značajnih kulturnih dobara.

- Na Lepenskom viru živeli su najpametniji ljudi svoga doba, Vinča je bila metropola civilizacije koja se prostirala od Švarcvalda do Crnog mora, u Srbiji je rođeno 18 rimskih imperatora - ističe značaj naše baštine prof dr Miomir Korać, direktor Arheološkog parka Viminacijum.

U Ministarstvu kulture kažu da svako „iole stručan i informisan“ zna da je arheološki lokalitet Lepenski vir prilikom gradnje hidrocentrale „Đerdap“ izmešten s prvobitne lokacije, čime je izgubljena mogućnost da se kandiduje za Uneskovu listu svetske kulturne baštine. Međutim, arhitekta prof dr Branislav Krstić, nekadašnji predstavnik SFRJ u Komitetu za svetsku baštinu Uneska, smatra da je to pogrešna pretpostavka.


KULTURA BEZ STRATEGIJE

U Srpskom arheološkom društvu priznaju da i u naučnim krugovima ima lenjosti, klanova i nestručnosti, ali da je problem državne nebrige prema baštini mnogo ozbiljniji. - Ako nijedna vlada za četiri decenije ne nađe za shodno da kandiduje ni Lepenski vir ni Vinču za Unesko, treba se upitati da li ljudi koji treba da brinu o baštini uopšte vole Srbiju - kaže dr Dragana Antonović, predsednik Srpskog arheološkog društva.
- Više kulturnih dobara upisano je u Svetsku baštinu iako su izmeštena, na primer čuveni egipatski hramovi u Abu Simbelu - kaže profesor Krstić. - Na zasedanju Komiteta za svetsku baštinu Uneska 1977. kao njegov član predložio sam da se uspostavi integralno kulturno i prirodno dobro, i to je usvojeno. Lepenski vir i Đerdap ispunjavaju više uslova da budu proglašeni integralnim dobrom Svetske baštine.

Stručnjaci Centralnog instituta za konzervaciju (CIK), vrhunske nacionalne institucije koja se bavi očuvanjem i zaštitom kulturne baštine, otkrivaju da su Lepenski vir izmeštali stručnjaci iz Narodnog muzeja u Beogradu, koji su izmeštali i Abu Simbel zbog podizanja brane u Asuanu. Egipatski spomenik je danas na Uneskovoj listi, a Lepenskog vira tamo nema.

- On bi mogao da bude kandidovan za Uneskovu listu kao integralno prirodno i kulturno dobro, ali Srbija mora da promeni zakon o zaštiti baštine - kaže prof dr Mila Živančević. - Smernice kako to treba da uradimo država je dobila još 2001. od EU. Zakon do danas nije napisan zbog borbe kulturnih institucija za sopstvene interese i više para iz budžeta. Tek prošle godine formirana je grupa pravnika da napravi zakon.

Sagovornica „Novosti“ podseća da su u Beogradu nedavno boravili britanski i nemački arheolozi koji, o trošku svojih zemalja, promovišu Srbiju kao svetsku kolevku metalurgije koja je nastala u vinčanskoj kulturi. Nekoliko dana kasnije i beogradski Narodni muzej, koji je zatvoren već deset godina, obišao je direktor pariskog Luvra, kog je najviše interesovala naša srednjovekovna umetnost.

- Razlozi ovih poseta su politički, jer Evropa ovde traži nesporne vrednosti kojima će pred svojom javnošću opravdati stav da treba da nas primi u EU - kaže prof Mila Popović Živančević. - Nažalost, Evropa je sad agilnija u promociji srpske baštine od nas, jer naša država nema strategiju i ne zna šta hoće.

Sagovornica „Novosti“ ističe Hrvatsku kao državu koja ima vrlo jasne ciljeve i ulaže ogroman napor u promociji svoje baštine, pa čak i prisvaja i tuđu.

- Hrvatska je kandidovala kao svoju nematerijalnu kulturnu baštinu, čak liciderska srca i krajiške ojkalice! Njima se može svašta prigovoriti, ali je za poštovanje napor da promovišu svoju zemlju - kaže prof dr Mila Živančević.



KOJIM PUTEM, SRBIJO

MINISTARSTVA kulture Srbije za četrdeset godina postojanja Uneskove konvencije o zaštiti svetske prirodne i kulturne baštine nisu našla za shodno da tu listu kandiduju Lepenski vir, Vinču, Rudnu glavu, antička nalazišta, većinu srpskih srednjovekovnih manstira, Beogradsku tvrđavu.

Ministarstvo kulture na ovu konstataciju odgovara da je Srbija na kulturnim rutama Evrope prisutna od aprila ove godine. Tada smo, navedeno nam je, pristupili sporazumu evropskih puteva kulture, među kojima su i „Evropski put romske kulture“, „Evropski put tekstila“, „Evropski put industrijskog nasleđa“.


Novosti


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Kulturno nasleđe Srbije  |  Poslato: 24 Jul 2012, 08:52
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Трагом уништених уметничких дела

УПЛАКАНА МАТИ

Живот сваког културног добра, укључујући дела ликовне уметности, одувек је зависио од тога како се човек односио према њему

Slika

ноћи 4. марта 2004. године манастир Хиландар на Светој гори захватио је катастрофалан пожар. Повређених није било, а ватрогасци, монаси и радници у манастиру успели су да одрже ватрену стихију под контролом. Ипак, пожар је уништио Игуменарију, прешао на Велики и Бели конак и зауставио се код Пирга Светог Саве.
Иако је добар део књига, документације, старих икона спасен, у пожару је страдало неколико уметничких дела која су се налазила у конаку, између осталог и реплика чувене слике Паје Јовановића „Крунисање цара Душана” из 1931, коју је уметник посредством пријатеља Ђорђа Роша поклонио манастиру.
Овај скорашњи немили догађај још једном је показао да је живот сваког културног добра, укључујући и дела ликовне уметности, одувек зависио од тога како се човек опходио према њима. Понекад је нажалост и сâм човек неми сведок њиховог пропадања, оштећења или уништења. Многи објекти и грађевине у којима се чувају уметничка дела, попут музеја, галерија, цркава, манастира, градских већница, скупштина и других јавних установа – страдали су у прошлости. Велику штету чинили су пожари, поплаве и друге елементарне непогоде, али највеће штете уметничким делима на нашим просторима несумњиво су нанели ратови и револуције.

Бомбе и похаре

Први светски рат није мимоишао ни наш најстарији и најзначајнији Народни музеј у Београду. Зграда у којој је по избијању рата био смештен музеј, на месту данашњег Филолошког факултета, током гранатирања Београда, 1915, била је погођена. Том приликом поједина уметничка дела била су потпуно уништена, док се другим од тада губи сваки траг. Неколико примера које овде издвајамо, довољно осликавају размере штете коју је тада претрпео Народни музеј.

Slika

Уништена или нестала су следећа уметничка дела: слика „Гуслар” Паје Јовановића (1859–1957) коју је лично уметник 1893. поклонио музеју, скулптуре „Роб” и „Рибар” Симеона Роксандића (1874–1943), откупљене 1907. од аутора за музеј, затим скулптура „Преља” у природној величини Ђорђа Ђоке Јовановића (1861–1953), као и скулптура „Мати Србија” (или Pro Patria mori) Петра Убавкића (1852–1910), откупљена за музеј са његове прве изложбе 1882. (што је била и прва вајарска изложба у Србији уопште). Убавкићеву скулптуру је због висине од преко два метра било тешко изместити из музеја, те је и прва страдала под ударом граната. Од разорног дејства бомбардовања страдала је и слика „Руђер Бошковић” Ђорђа Крстића (1851–1907), сликана по наруџбини за музеј 1887. у природној величини, која је била у тој мери оштећена да је њена рестаурација била немогућа.

Slika

Далеко мање заштићени од музеја биле су цркве и манастири. Примера ради, у Другом светском рату на подручју данашње Војводине и Босне и Херцеговине спаљено је и покрадено више стотина православних манастира и цркава. Црквене ризнице биле су уништене или похаране, док су регистри и уписне књиге први завршавали у пламену. Покушај реконструкције или потраге за појединим несталим црквеним драгоценостима прилично је отежан непостојањем стручно обрађене и систематизоване документације пре ратова.

Slika

Два бомбардовања која је Београд преживео 1941. и 1944. године однела су не само људске животе, него и велики број покретних и непокретних културних добара. Спаљивање Народне библиотеке немерљив је губитак, али ништа мање штете нису претрпели ни друге установе и појединци. Бомбе које су 6. априла 1941. сејале смрт, однеле су живот сликарке Милице Бешевић (1896–1941). Стан и атеље у коме је живела у Призренској улици 3, где се налазио највећи број њених слика, потпуно је уништен.

Slika

Страдалих и оштећених београдских уметничких атељеа било је прилично, али и приватних кућа у којима су се чувала вредна уметничка дела. Од разорног дејства бомби страдала је и кућа београдске породице Тешић у Улици господар Јевремовој, а у њој и највећи део дуго прикупљане уметничке збирке.

Злосрећни Ускрс

Слична судбина могла је да задеси и једну од најзначајнијих приватних уметничких колекција пре Другог светског рата, Збирку Јоце Вујића из Сенте. Јоца Вујић (1863–1934) прикупљао је за живота драгоцена дела наших уметника настала од 18. до почетка 20. века и основао је први приватни музеј у предратној Краљевини Југославији који је носио име по њему. По личној жељи, своју збирку поклонио је Универзитету у Београду и непосредно пред избијање рата она је из Сенте пренесена у Београд, где је смештена у зграду Техничког факултета, с намером да ту буде сређена и изложена. Међутим, избијање рата не само да је спречило отварање Вујићевог легата, него је довело је у питање и његову судбину.

Slika

Slika

Током окупације постојала је опасност да поједина ремек-дела српског сликарства средине 19. века из Вујићеве збирке, попут „Девојке у плавом” Ђуре Јакшића и „Уметникова супруга Софија Дели” од Константина Данила. Један високи немачки официр хтео је да их заплени и пошаље у Немачку, као што су то радили у готово свим окупираним земљама. Срећом, захваљујући умешности Бранка Поповића, сликара и професора Техничког факултета, то се није десило, али догодило се ускршње бомбардовање 1944, када је велики број уметничких дела из ове збирке Јоце Вујића страдао под налетом бомби. Све што је могло да се спасе рестаурацијом, учињено је одмах после рата, али је, нажалост, 26 дела било потпуно уништено, међу којима су били радови Николе Алексића, Теодора Крачуна, Тодора Швракића, Павла Симића, Малише Глишића и других.

Опасни плин

Slika

Slika

Време нове социјалистичке Југославије био је мирно доба за очување уметничких дела. Међутим, распадом заједничке државе и избијањем грађанских ратова на простору бивше Југославије током деведесетих година, поново су на удару била културна добра која су се задесила на ратом захваћеним подручјима. У бомбардовању НАТО 1999. године, највећи део уметничке збирке у згради Владе Републике Србије у Београду био је измештен, али је тридесетак дела уметника 20. века који су припадали некадашњем југословенском културно-уметничком простору, ипак страдало под рушевинама првих бомби.
Годину и по након бомбардовања, у демонстрацијама 5. октобра 2000, страдао је део Савезне скупштине, док су вредна уметничка дела била изложена рушењу, уништењу или крађи. Срећом, највећи део ове збирке до данас су средили и рестаурисали стручњаци из Народног музеја, али за неколико слика и скулптура није било помоћи.

Slika

Slika

У Нишу је 12. октобра 2001. у раним јутарњим сатима изгорео највећи и најзначајнији храм у граду, Саборна црква, грађена од 1856. до 1872. године. По избијању пожара ватрогасци су дошли релативно брзо, али је гашење каснило, јер возила због уске капије нису могла да уђу у двориште цркве. Претпоставља се да је узрок пожара била експлозија једне од плинских боца које су се налазиле у цркви због извођења радова. Сви напори да се пожар угаси били су узалудни. У пожару је нестао цео иконостас са 19 икона, јединствен споменик црквеног сликарства с краја 19. века, дело руку једног од највећих српских сликара новијег доба, Ђорђа Крстића (1851–1907). Људски фактор је, нажалост, и у овом, као и у многим другим случајевима раније, довео до губитка драгоцених уметничких дела, која су деценијама, нека чак и вековима, одолевала зубу времена.


Политикин забавник


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Kulturno nasleđe Srbije  |  Poslato: 29 Jul 2012, 21:48
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Nova kulturna dobra

Predlozi gradskog Zavoda za zaštitu spomenika za dobijanje statusa mesta od posebnog značaja. Na listi Vračarski plato, Muzej vazduhoplovstva...

Slika



BEOGRADSKI zavod za zaštitu spomenika kulture do kraja godine podneće predlog da Vračarski plato, Muzej vazduhoplovstva, zgrada Doma saveza nabavljačkih zadruga u Makedonskoj 21, Park prijateljstva i piloni Mosta kralja Aleksandra dobiju status kulturnog dobra. U toku je izrada elaborata koji će biti predati Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture.

Direktorka Republičkog zavoda Vera Pavlović Lončarski kaže da će posle razmatranja i ukoliko dokumentacija bude potpuna, ove predloge proslediti Ministarstvu kulture. Poslednju reč da li ove prostorne kulturno-istorijske celine i objekti zaslužuju da ponesu naziv zaštićenog kulturnog dobra daće Vlada Srbije.

Izuzetno arhitektonsko delo, zgrada Muzeja vazduhoplovstva izgrađena je zajedničkim naporima vojnog i civilnog vazduhoplovstva na aerodromu „Nikola Tesla“. Temelji za jedinstvenu konstrukciju ovog objekta, prema nagrađenom rešenju arhitekte Ivana Štrausa, postavljeni su tokom 1975. godine. Usled komplikovanosti i složenosti zgrade, planovi o otvaranju nove stalne postavke su se sporo ostvarivali pa je stalna postavka za publiku otvorena tek 1989. sa izložbenom površinom od skoro šest hiljada kvadrata. Po značaju i vrednosti zbirke svrstava se među deset najznačajnijih muzeja ovog tipa u svetu i već ima status pojedinačnog dobra pod prethodnom zaštitom.

Prostrani zeleni trg na kom dominira Hram svetog Save, po mišljenju stručnjaka gradskog Zavoda za zaštitu spomenika, takođe, zaslužuje da se zaštiti, očuva i na pravi način prezentuje, što je odlika kulturnih dobara.

Nekadašnji Dom saveza nabavljačkih zadruga u Makedonskoj 4, u kojoj je danas „Dunav osiguranje“, podignut je 1928. prema projektu arhitekte Dimitrija M. Leka, a izdvaja se kao dobar primer međuratne arhitekture Beograda. Park prijateljstva, od 1961. simbol borbe za mir i jednakost naroda u svetu takođe bi mogao biti zaštićen kao kulturno dobro.

Po mišljenju stručnjaka iz gradskog zavoda, mesto od posebnog značaja su i piloni mosta kralja Aleksandra Prvog, građenog početkom tridesetih po projektu arhitekte Nikole Krasnova. Most je usled ratnih razaranja promenio izgled, na istom mestu podignut je Brankov most, a piloni su prošireni i postavljena je nova konstrukcija. Bez obzira na to, piloni su se, smatraju u Zavodu, dobro uklopili u ambijent Karađorđeve ulice.


Novosti


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Kulturno nasleđe Srbije  |  Poslato: 29 Jul 2012, 21:53
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Novi Sad: Spomenike ruši nemar

Pet preostalih trščara u Novom Sadu, iako pod zaštitom države, ubrzano propadaju. Vlasnici: Neka nam skinu zaštitu, ili ih poprave, u ovome ne može da se živi

Slika
Vlasnici ne mogu da obnove, a objekti propadaju



PREOSTALIH pet trščara, starih bezmalo dva i po veka, kao pod konac poređane jedna do druge u Ulici Marka Kraljevića, okružene novim višespratnicama, umesto da izazivaju divljenje, toliko su oronule, da je pitanje dana kada će se pretvoriti u hrpu ruševina. Svaka kap kiše vlasnicima donosi nove nevolje.

Kulturno-istorijski spomenici sablasno izgledaju sa propalom trskom na krovovima, srušenim dimnjacima na pojedinim kućama i rupama u zidovima. Gavri Moljcu, u broju 26, Građevinska inspekcija je još 2008. godine zabranila da koristi svoju kuću, u kojoj se rodio i odrastao, kao i njegov otac, deda i pradeda. U rešenju je napisano da “postoji opasnost za život i zdravlje ljudi, bezbednost okoline” i da “ugrožava životnu sredinu”.
PREDLOZI MILAN Ćeran, direktor Zavoda za zaštitu spomenika kulture, podsetio je da su trščare 1998. godine proglašene istorijskom kulturnom celinom. Pre deset godina urađena je idejna dokumentacija za rekonstrukciju, kako bi mogle da se pretvore u etno-naselje. Mogli su da se čuju i predlozi da se trščare sruše, a vlasnici obeštete i na njihovom mestu izgrade novi stambeni objekti.

- Minut je do 12 da počne nešto da se rešava - upozorava Gavra Moljac, jedan od čuvara istorije, podsećajući da od 60-ih godina prošlog veka postoje priče o pretvaranju trščara u etno-selo. - Kuće su pale, živimo u nenormalnim uslovima, dolazi leto, a sa njim i brojni insekti u našim domovima. Ništa bolji nisu ni zidovi od naboja, sagrađeni krajem 18. i početkom 19. veka. Neka nam skinu zaštitu, ili neka ih nadležni poprave. U ovome se više ne može živeti.

Komšija Gabor Farkaš, iz broja 32, nabrajajući brojne probleme kaže da, mada su u centru grada, trščare nisu priključene na toplanu, nemaju ni doveden gas, pa se vlasnici osećaju - odbačenim.

Zamisao o pretvaranju trščara, pre više od decenije stavljenih pod zaštitu države, u etno-selo bila je u ponedeljak tema i okruglog stola, organizovanog u dvorištu kuće sa brojem 26 u ulici Marka Kraljevića. Predstavnici gradske vlasti i nadležnih institucija saglasili su se da je potrebno predložiti da se na nivou grada osnuje privremeno stručno telo koje će u roku od 60 dana sačiniti predlog za rešavanje ovog problema i podneti ga Gradskom veću, kako bi se dobila saglasnost i uvrstilo u naredni budžet. Predlog treba da sadrži mogućnost rešavanja problema u fazama, način rešavanja imovinsko-pravnih odnosa, kao i planove za buduće namene ovih objekata.

Aleksandar Jovanović, predsednik novosadske Skupštine, kazao je da su trščare, na papiru, kulturno-istorijsko nasleđe, ali da nije dovoljno samo da budu zaštićeni spomenici, već je neophodno i renovirati ih i sagledati koje sadržaje mogu da ponude.

KULTURNO NASLEĐE

NOVI SAD je usvojio inicijativu da se kandiduje za evropsku prestonicu kulture. Kada se bude pravila strategija, prema rečima Andreja Bursaća, člana Gradskog veća za kulturu, poseban akcenat će se staviti na kulturno nasleđe. On je rekao da se sa trščarama sigurno nešto namerava.


Novosti


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Kulturno nasleđe Srbije  |  Poslato: 19 Avg 2012, 14:30
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Вашар старих заната

Музеј на отовреном у Сирогојну другу годину организује Вашар старих заната и занимања ради очувања нематеријалне културне баштине. На услузи гостима Музеја били су грнчар, столар, корпар, плетиље, развијачи пита.

Slika

Једини музеј на отвореном код нас, музеј "Старо село" у Сирогојну, другу годину организује Вашар старих заната и занимања ради очувања нематеријалне културне баштине, чији је регистар, на националном нивоу, у фази израде.

И вештина развлачења кора за питу се негује и демонстрира у Музеју, па и саветује. Милена Доковић, домаћица у Музеју каже да је поента само у соли, уљу, брашну и млакој води као за купање беба.

"Покушала сам и ја, али врло неуспешно, деловало ми је једноставно, али та кора није била баш тако лака за мене", каже Милена Зелен, гошћа из Суботице.

Деца су се највише задржала крај огњишта са хиљаду питања, а нетремице су посматрала и како ваздушни мех потпирује ватру у ковачкој радионици.

Стога је Радован из Шљивовице, четврта генерација ковача у фамилији Владисављевић стрпљиво одговарао на питања набрајајући шта он данас највише кује. Ковач Радован каже да највише кује машице, маше, ковану ограду.

На услузи гостима Музеја били су и грнчар, столар, корпар, плетиље. Виши кустос-етнолог Снежана Томић Јоковић каже да је циљ да младе заинтересују за занатске вештине и умећа и да се скрене пажња ресорним министарствима која су започела активности које се везане за заштиту нематеријалног културног наслеђа.

Сусрет гостију Музеја и занатлија била је прилика и за пословне разговоре, што је некада и била улога вашара.

И какав би то вашар био без колачића и лицидерског срца, данас као сувенира, а некада једином посластицом на њему.


RTS


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 10 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   
cron

Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker