Srbija Forum http://srbija-forum.com/ |
|
Dinastija Obrenovića http://srbija-forum.com/viewtopic.php?f=52&t=516 |
Stranica 1 od 4 |
Autoru: | Nina [ 25 Okt 2012, 03:45 ] |
Tema posta: | Re: Dinastija Obrenovića |
Ime dinastije
Dinastije nose ime po svom rodonacelniku ili osnivacu,ali to nije slucaj kod Obrenovica.Milos Obrenovic je rodonacelnik i osnivac dinastije ali ni on ni potomci nisu na osnovu njegovog imena dali ime dinastiji.Knez Milos se neko vreme prezivao po ocu Teodorovic,a neko vreme tokom prve vladavine korisio je dvojno prezime-Teodorovic-Obrenovic.Knez se postepeno odricao prvog dela dvojnog prezimena,pa je tako otpalo pravo a ostalo usvojeno prezime za njega,dinastiju i celu porodicu.Da se odluci za promenu prezimena na Milosa je bitno uticalo to sto je u doba njegove mladosti polubrat bio znatno poznatiji od njega i sto prezimena u Srbiji nisu bila ustaljena sve do sredine 19 veka. Obrenovici su dali srpskom rodu pet vladara,koliko i Karadjordjevici-knezeve Milosa,Milana i Mihaila i kraljeve Milana i Aleksandra.Vladalacki dom Obrenovica,dakle,ulazi u red najzasluznijh porodica u celokupnoj nasoj proslosti.Na prestolu Knezevine i Kraljevine Srbije sedeli su 72 godine.Bili su vladari Srbije u dva perioda(1815-1842. i 1858-1903). U prvom periodu vladavine Obrenovica i pocetkom drugog na prestolu su bili knezevi iz Milosevog ogranka,a potom od 1868 do 1903 potomci Jevrema Obrenovica.Prvi su nosili samo titulu kneza,a drugi su uspeli da steknu kraljevsko zvanje |
Autoru: | Nina [ 25 Okt 2012, 03:50 ] |
Tema posta: | Re: Dinastija Obrenovića |
Baba Višnja Višnja Urošević, poznatija pod imenom Baba Višnja (?-1817), majka je kneza Miloša i rodonačelnica dinastije Obrenovića. Višnja je imala dva braka i šestoro dece. Poreklo Tačno prezime, mesto i datum rođenja baba Višnje nisu poznati. Međutim, prema Radomiru M. Iliću, „O ljubićskim selima – Antropogeografska proučavanja“ (Srpski etnografski zbornik, Srpska kraljevska akademija 1903), baba Višnja, majka knjaza Miloša Obrenovića, rođena je u selu Donja Trepča, u zaseoku Orlovak, u porodici Urošević. Tome u prilog govori i spomenik njenom bratu Dimitriju Uroševiću, na starom groblju u Brusnici: ”Zdje počivajet rab Boži Dimitrije Uroševič, ujak gospodara Miloša. Prestavi se N 1821 m dekemvri 26”. Nije poznato da je u Brusnici bilo Uroševića, ali je poznato da se nakon smrti svog drugog muža, Teodora Mihailovića, Višnja sa decom iz drugog braka vratila u Brusnicu, kod svog sina iz prvog braka Jakova Obrenovića. Prema čibučkim tevterima Rudničke nahije iz 1823. godine, Donja Trepča je bila jedino selo u nahiji gde je zabeleženo prezime Urošević.[1] Po pojedinim usmenim predanjima, Višnja je rođena u selu Gornja Gorevnica ili Gornja Trepča i prezivala se Gojković. Prvi brak Višnja se 1765. godine udala za Obrena Martinovića. Višnja je sa njim imala troje dece: Jakov (?-1811) Milan Obrenović (?-1810) Stana Obren je umro oko 1780. godine. Drugi brak Posle Obrenove smrti Višnja se preudala za Teodora Mihailovića iz Gornje Dobrinje. Deda Teodorov zvao se Miloš. On je imao je dva sina Mijaila i Gavrila. Mijailov sin je Teodor (Toša) Mihailović, drugi suprug baba Višnje. Višnja je sa njim imala tri sina: Miloša (1780-1860), Jovana (1787-1850) i Jevrema (1790-1856). Sva trojica su rođeni u selu Gornja Dobrinja kraj Požege. Teodor je umro 1802. godine. Posle nekog vremena, Jakov i Milan su pozvali sebi u Brusnicu majku Višnju sa decom iz drugog braka. Iako od drugog oca, Miloš, Jovan i Jevrem usvajaju prezime svoje polubraće po majci Obrenović, s tim da se njima na prezime Obrenović dodaje i Teodorović, po njihovom ocu. Do Prvog srpskog ustanka Jakov i Milan Obrenović su se bavili trgovinom stokom, a u taj posao su uveli i svog polubrata Miloša. Baba Višnja je umrla 18. juna 1817. godine, pred sam kraj Drugog srpskog ustanka. Sahranjena je u dvorištu manastira Vraćevšnica u blizini Gornjeg Milanovca, gde joj je podignut spomenik 1901. godine. Naselje Višnjica u Beogradu nosi naziv po Baba Višnji. U Beogradu postoji i ulica baba Višnjina koja se prostire od Makenzijeve do Krunske ulice, presecajući u jednom delu Njegoševu. Baba Višnjina ulica dobila je ovaj naziv 1. januara 1900. godine. Godine 1946. deo Baba Višnjine ulice, od Krunske do Bulevara kralja Aleksandra, izdvojio se i dobio naziv Golsvordijeva ulica. * Nadgrobni spomenik Baba Višnji u porti manastira Vraćevšnica Baba Višnja je umrla 18. juna 1817. Prvo je bila sahranjena u Brusnici, pa je njene posmrtne ostatke sin, knez Miloš dve godine posle preneo u portu manastira Vraćevšnica, pod Rudnikom. Pored nje su sahranjena Miloševa deca Gavrilo, Marija i Ana, umrli u ranom detinjstvu. Kralj Aleksandar i kraljica Draga Obrenović 1901. Višnji i toj deci podižu spomenik. Nepune dve godine pre nego što će biti svirepo ubijeni... wiki |
Autoru: | Nina [ 25 Okt 2012, 03:51 ] |
Tema posta: | Re: Dinastija Obrenovića |
Rodoslov Obrenovića
|
Autoru: | Nina [ 25 Okt 2012, 03:56 ] |
Tema posta: | Re: Dinastija Obrenovića |
Himna Obrenovica
"Bože pravde" je nastala u čast punoljetnosti kneza Milana Obrenovića. Bože pravde je himna Republike Srbije. Muziku je komponovao Slovenac Davorin Jenko, a tekst napisao Jovan Đorđević 1872. godine. Bože pravde je prvo bila pozorišna pjesma koju je direktor Narodnog Pozorišta u Beogradu Jovan Đorđević napisao pod uticajem satirične Zmajeve Narodne himne, objavljene 1865. godine protiv kneza Mihajla Obrenovića. Đorđevićevi stihovi napisani su za pozorišnu predstavu „Markova sablja“ koja je premijerno izvedena 1872. godine u čast punoljetnosti i preuzimanja prestola od strane kneza Milana Obrenovića.Milan Obrenović, sinovac ubijenog Mihajla, je 1872. godine rešio je da se oslobodi namesništva i preuzme vlast u Srbiji. Za tu priliku od Jovana Đorđevića poručena je drama posvećena veličanju mladog dinasta. Đorđevićeva pesma je ubrzo stekla popularnost u narodu. Krunidbom Milana za kralja 1882. godine, Srbija postaje samostalnim kraljevstvom a Bože pravde zvaničnom državnom himnom kojom se veliča srpski kralj. Boze pravde,ti sto spase, Od propasti do sad nas, Cuj i odsad nase glase, I od sad nam budi spas! Mocnom rukom vodi,brani Buducnosti srpske brod! Boze spasi,boze hrani, Srpskog kneza,srpski rod! Nek vladara stiti mlada Tvoja silna desnica, On je srpskog roda nada Srpskog roda zenica! Da s miloscu tvojom krasi Da slobode sazri plod, Knez Milana Boze spasi, Moli ti se srpski rod! |
Autoru: | Nina [ 25 Okt 2012, 03:58 ] |
Tema posta: | Re: Dinastija Obrenovića |
VLADARI
Miloš Obrenović (1815 - 1839, 1858 - 1860) Mihajlo Obrenović (1839 - 1842, 1860 - 1868) Milan Obrenović (1839,1868 - 1889) Aleksandar Obrenović (1889 - 1903) |
Autoru: | Nina [ 25 Okt 2012, 04:05 ] |
Tema posta: | Re: Dinastija Obrenovića |
Knez Miloš Obrenović 1783-1860 Knez Miloš Obrenović Vladao je Srbijom od 1815. do 1839. i od 1858. do 1860. godine. Bio je veliki državnik i diplomata. Jedan je od najzaslužnijih za dobar politički status Srbije u Evropi. Miloševo prezime je bilo Teodorović (po ocu Teodoru Mihajloviću). Prezime Obrenović preuzeo je od rudničkih Obrenovića, odnosno njegove braće po majci Jakova i Milana Obrenovića. Za to je bio najzaslužniji Milan, koji je kao istaknuti vojvoda, imao veliki ugled u narodu. Uz njega je Miloš prošao kroz gotovo sve bitke u Prvom srpskom ustanku. Uprava i odbrana Užičke nahije je bila poverena upravo njemu. Posle propasti ustanka, Miloš je bio jedini od istaknutih vojvoda koji je ostao u Srbiji. Dobio je amnestiju od Turaka i postao oborknez Rudničke, a zatim Požeške i Kragujevačke nahije. Godine 1815, 23. aprila Miloš je stao na čelo Drugog srpskog ustanka, koji je podigao u Takovu. Učestvovao je u najvažnijim bitkama i lično vodio pregovore sa Turcima. Tako je 25. oktobra 1815. godine sklopio usmeni dogovor sa Ali-pašom o mešovitoj srpsko-turskoj upravi u Beogradskom pašaluku. Dogovor je uređen posebnim fermanom, kojim je Srbija i zvanično dobila nekoliko značajnih povlastica. Upornom diplomatijom i uz mnogo političkog takta, Miloš je 1830. zadobio poseban sultanov akt o delimičnoj unutrašnjoj samoupravi i slobodnoj školi, takozvani Hatišerif. Posebnim beratom Milošu je bilo priznato nasledno kneževsko dostojanstvo. Iako je sam bio nepismen, knez je dobro osećao potrebe novog vremena. Zahvaljujući njemu, srpski mladići su počeli da se školuju u Rusiji, Ugarskoj, Austriji i Nemačkoj, dok su, po kneževom pozivu, u Srbiju stali da dolaze lekari, profesori, inženjeri. Privreda cele zemlje se unapređuje, tako što se novi stanovnici šalju u opustele oblasti i za to dobijaju zvanične poreske olakšice. Godine 1835. uspostavljen je prvi Ustav srpske moderne države, poznatiji kao “Sretenjski ustav”. Ustav je brzo suspendovan jer nije odgovarao velikim silama Rusiji, Austriji i Turskoj. Na mesto njega. godine 1838. je donet jedan hatišerif, nazvan “Turski ustav”. Ovim ustavom uspostavlja se Sovjet. Sa takvom podelom vlasti, Miloš 1. juna 1839. godine abdicira i napušta zemlju. Nasledio ga je teško oboleli stariji sin Milan, koji je umro posle mesec dana, pa je presto pripao Miloševom mlađem sinu Mihailu. Mihailova vladavina je bila kratkoga veka. Ubrzo je od strane Ustavobranitelja biva prognan iz zemlje. Na njegovo mesto su 1842. godine doveli Karađorđevog sina Aleksandra, koji je vladao do 1858. godine. Nakon devetnaest godina izgnanstva, Miloš se vratio u Srbiju i započeo svoju drugu kratkotrajnu vladavinu. Umire 26. septembra 1860. godine. Sahranjen je u Sabornoj crkvi u Beogradu. royalhouseofobrenovic |
Autoru: | Nina [ 25 Okt 2012, 04:05 ] |
Tema posta: | Re: Dinastija Obrenovića |
Knez Milan Obrenović 1819-1839 Knez Milan Obrenović Rođen 21. oktobra u Kragujevcu. Bio je knez Srbije kao prvi prestolonaslednik Obrenovića. Stariji sin kneza Miloša I Obrenovića i kneginje Ljubice, brat kneza Mihaila. Iako je bio celog života bolešljiv i nije ni imao redovno sistematsko obrazovanje, uspeo je da delimično izgradi izvesne političke poglede i shvatanja, ali je ipak bolest sušice vremenom sprečila njegov razvoj i delatnost. Na presto je došao abdikacijom kneza Miloša (13. jun) i vladao je do 8. jula 1839. godine, kada je umro. Usled bolesti i suprostavljanja Saveta Namesništva nije imao priliku da kao knez potpiše ni jedan akt. U istoriji Srba ušao je kao vladar sa najkraćim periodom vladavine (25 dana). royalhouseofobrenovic |
Autoru: | Nina [ 25 Okt 2012, 04:06 ] |
Tema posta: | Re: Dinastija Obrenovića |
Zaboravljeni knez iz dinastije Obrenović: Vladar koji je imao NAJTRAGIČNIJU SUDBINU u Srbiji Kada se pomene Milan Obrenović većina poznavalaca srpske istorije prvo pomisli na prvog novovekovnog srpskog kralja i oca Aleksandra Obrenovića koji je nesrećno ubijen u Majskom prevratu 1903. godine. Ipak, postojao je još jedan vladar Srbije istog imena! Dinastija Obrenović dala je srpskom narodu pet vladara: kneževe Miloša, Milana i Mihaila, i kraljeve Milana i Aleksandra. Ipak, što zbog činjenice da je vladao samo 26 dana i kao srpski knez nije potpisao nijedan dokument, što zbog toga što ga je "zasenio" rođak istog imena, knez Milan Obrenović u Srbiji je danas uglavnom nepoznat. Knez Milan Obrenović II bio je sin kneza Miloša i stariji brat kneza Mihaila. Bio je šesto dete kneza Miloša i kneginje Ljubice i prvi sin koji je preživeo detinjstvo. Nakon što je Miloš od Turaka uspeo da dobije nasledno pravo, Milan je kao njegov najstariji sin postao prestolonaslednik. Bolest koju niko nije mogao da izleči Knez Milan Obrenović i kneginja Ljubica Obrenović, Foto: Wikipedia Milan je još od rođenja bio jako bolešljiv. Rano detinjstvo je proveo u Kragujevcu, a porodica se posle preselila u Požerevac. U Milanovom životu, dve najvažnije osobe koje je neizmerno voleo i sa kojima je provodio najviše vremena, bile su njegova majka, kneginja Ljubica, i četiri godine mlađi brat Mihailo. Godine 1826. Milan i Mihailo tj. Miljac i Manjo, kako su ih od milošte zvali, bili su nerazdvojan tandem i krenuli su u tek ustrojenu Dvorsku školu gde je bilo predviđeno da steknu najbolje moguće osnovno obrazovanje. Međutim, Milanova bolest postajala je sve vidljivija - bled, ćutljiv i slabe građe, sve češće je imao napade kašlja, pa ga je brižna majka povukla iz škole i o njegovom obrazovanju počela da se sama brine što je bolje mogla. Iz Beograda, Zemuna i Temišvara, na dvor Obrenovića u Požerevcu došli su najbolji lekari, ali je dijagnoza svih bila ista - tuberkuloza. Vladar sa najkraćom vladavinom u istoriji Srbije Za mladog prestolonaslednika se malo toga moglo učiniti. Bez obzira na to što je otac u njega polagao velike nade, Milan je uskoro većinu vremena provodio u krevetu, pored majke koja ga je stalno lečila. Nakon proglašenja tzv. Turskog ustava i umanjenja vladarskih ovlašćenja, knez Miloš je rešio da se odrekne prestola u korist sina Milana. Bilo je to 13. juna 1839. godine kada je Milanova bolest bila već poodmakla. Knez Miloš je nakon toga napustio zemlju i sa sobom poveo Milanovog voljenog brata Mihaila. Nerazdvojan dvojac iz detinjstva nakon toga se više nikada nije video. Vest o tome da je postao knez Srbije Milan je primio u postelji. Pričalo se da nije ni bio svestan da je postao vladar, a da je za oca mislio da je na nekakvom putovanju. Kako nije mogao da vlada samostalno određeno je namesništvo u kome su se nalazili Avram Petronijević, Jevrem Obrenović i Toma Vučić Perišić. Knez Milan na odru, rad Jovana Isajlovića - mlađeg 1839. Narodni Muzej, Beograd, Foto: Wikipedia/Mihailo Grbić Milan kao vladar Srbije nije imao priliku da potpiše nijedan akt i u istoriju Srba ušao je sa nezavidnom titulom, kao vladar sa najkraćom vladavinom. Umro je 8. jula 1839. Knez Milan Obrenović prvo je bio sahranjen je u porti stare crkve Svetog Marka u Beogradu. Njegovi ostaci preneti su i u novu crkvu gde se i danas nalaze. godine u 25. danu svog kneževanja, u naručju majke, koja ga je negovala do poslednjeg trenutka. Bilo mu je samo 20. godina. Ironično, Berat kojim su turske vlasti potvrdile Milana Obrenovića za kneza Srbije, u zemlju je stigao tek nekoliko dana kasnije. Na prestolu ga je nasledio njegov voljeni brat Mihailo. Danas, Donji Milanovac nosi ime po njemu. dnevnors |
Stranica 1 od 4 | Sva vremena su u UTC + 2 sata |
Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group http://www.phpbb.com/ |