Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 29 Mar 2024, 00:17


Autoru Poruka
Nina
Post  Tema posta: Dinastija Obrenovića  |  Poslato: 17 Jun 2012, 03:40
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
OBRENOVIĆI: Srpska dinastija kojoj su žene došle glave

Resized Image - Click For Actual Size
klik na sliku za punu rezoluciju

Nije preterano ako se kaže da je kraju Obrenovića umnogme doprinela i neumerena strast prema lepšem polu koja se, s kolena na koleno, prenosila kroz ceo vek, od rodonačelnika Miloša do nesrećnog kralja Aleksandra…

U njihovim zamršenim odnosima samo je jedno bilo izvesno – nikada se nisu voleli. Knez Miloš Obrenović (1780/83–1860) i Vuk Karadžić (1787–1864) samo su se pokatkad trpeli. Nepismeni vladar znao je da su njegovoj zemlji neophodni učeni ljudi, a reformator srpskog jezika i pisac prvog našeg rečnika je, na osnovu sopstvenog iskustva, bio uveren da narod ne može da se prosvećuje bez novca. Jedan je bio bogat a drugi učen. Koristan spoj, nesumnjivo.

Izvesno je da je predvodnik Drugog srpskog ustanka i potonji nasledni knez iznad svega voleo vlast, novac i žene. Poznat kao veliki zavodnik naroda, Miloš je umeo da mu se udvara usklicima kao što su: „Narode, snago moja!” ili: „Kragujevčani, košuljo moja!” Kod udvaranja lepšem polu nije bio tako glasan, ali je nesporno imao prilično uspeha o čemu, pored ostalog, svedoči i nekoliko (ozbiljnih) knjiga objavljenih na tu temu. A kako je to (ponekad) radio, pisani trag ostavio je i gorepominjani Vuk. I to ovakav:

„Jednu veoma lepu ženu udaju za ludog muža, ona videći s kim ima posla, odbegne drugom čoveku. Ludak ode kod Miloša i traži da mu se žena vrati nazad, a Miloš, da bi ga se rešio, kaže mu da se popne na najviši most u Kragujevcu i skoči u Lepenicu pa će mu vratiti ženu. Ludak ko ludak, uradi to i, pošto je Lepenica bila plitka, ostane živ. Po onoj narodnoj da pijane i lude i Bog čuva. Miloš, videći da je žena veoma lepa, zadrži je za sebe, a obojici muževa da po 25 po turu i oni pobegnu u svoje selo”.

Kajanje kneginje Ljubice

Zadržao je knez Miloš, još u prvim godinama vladavine, u svom selu Gornje Crnuće podno Rudnika, i po lepoti nadaleko poznatu Petriju Pljakić, inače snaju čuvenog Hadži Prodana. Bila je s njim sve dok je svojeručno nije ustrelila kneginja Ljubica, zakonita žena strastvenog narodnog vođe, kad ih je našla zajedno. Spas od muževljevog gneva našla je kod njegove braće, svojih devera.


Inače, iz veze Miloša i Petrije rođena je i kći Velika koja je poživela tek četiri godine. Ostao je i zapis da se kneginja često kajala zbog tog ubistva, rečima: „Mnogo greha imam, njih će milostivi Bog sve da mi oprosti, ali što svojom rukom ubih onu ženu, bojim se, neće nikad! Kud me zanese moja ženska pamet? Kad bih ubijala sve njegove prijateljice, mogla bih pobiti toliko sveta! Grešna mi duša, šta učinih!”

Istoričari ni do danas nisu posve složni koliko je u svom dugom i burnom životu knez Miloš imao ljubavnica, a još manje koliko je dece rođeno iz tih vanbračnih veza. Izvesno je, pak, da ih je bio priličan broj i da je većinu svojih milosnica, kada bi ih se zasitio, uz bogati miraz udavao za svoje momke ili prijatelje. Ništa drugačije od mnogih vladara, ne samo u Evropi.

Poslednja zabeležena ljubavna priča zbila se u Beču, gde se već ostareli knez strasno zaljubio u tamošnju opersku pevačicu. Da ne beše upornih doglavnika, Srbija bi, pošto je kneginja Ljubica već umrla, dobila novu i sasvim neobičnu, gazdaricu kneževog konaka.

Ipak, rodonačelnik dinastije Obrenovića jedini je umro u dubokoj starosti, u svom krevetu, za razliku od potomaka koji su ubijeni u mlađim godinama ili umrli daleko od Srbije.

Od Rogaške Slatine do Topčidera

Bečki valcer na tada još plavom Dunavu, gde je proveo najviše vremena za svojih sedamnaest godina stranstvovanja, često je slušao i Mihailo, mlađi Milošev sin. (Stariji Milan vladao je tek 26 dana, od 13. juna do 9. jula 1839. godine.) Posle takozvane prve vladavine (1839–1842), knez Mihailo je ponovo došao na vlast posle očeve smrti, 1860. godine. Njegov kratki život obeležile su četiri ljubavi, nijedna sa srećnim krajem.

Najpre se zaljubio u šesnaestogodišnju Mariju Berghaus, kći marvenog lekara iz Rogaške Slatine, s kojom je dobio i sina Viljema koji je u sedamnaestoj godini primio pravoslavlje i postao Velimir Mihaila Teodorović. Brak je bio nemoguć, kako zbog tadašnjih dnevnopolitičkih prilika, tako i zbog oštrog protivljenja njegovog oca. Ostao je i trag da je posle toga, izvesno vreme, voleo jednu Nemicu plemenitog roda, ali su mogući brak sprečili njeni roditelji koji nisu bili radi da im se kći uda za proteranog kneza, uz to i pravoslavca.

A kada se „muževan, lep, elegantan, romantičan i nežan” knez 1853. godine oženio Julijom Hunjadi, iz ugledne mađarske plemićke porodice, verovao je da je to za ceo život. Desilo se, međutim, ono što se kao vladar najmanje nadao: uhvatio je (ljubavno) pismo koje je njegova Julija pisala knezu Karlu Arenbergu. Tri godine kasnije, posle silnih peripetija, sad već bivša srpska kneginja napustila je Srbiju s godišnjom apanažom od 5500 dukata i kućom u Beču. Udala se za kneza Karla Arenburga i svog prvog muža nadživela za više od pola veka.

Četrdeset godina imao je knez Mihailo kad se, usamljenik, zagledao u šesnaestogodišnju Katarinu Konstantinović, kćerku svoje sestre od strica Anke. Vladar koji je sanjao da stvori veliku državu na Balkanu odjednom se našao pritešnjen sa svih strana: protiv njegove veze, odnosno mogućeg braka bili su crkva, vlada i narod.

A da je nesrećni knez poslušao svog mudrog oca Miloša, ko zna kako bi dalje tekla sudbina dinastije Obrenovića. Jednom je, naime, Mihailo odocnio iz šetnje po prirodi koju je mnogo voleo. Knez Miloš ga je pošteno izgrdio. „Ali, babo, ja nemam čega da se bojim. Pa ja nikome ništa nažao nisam učinio”, odgovorio je. „Ti nisi, ali ja jesam”, podviknuo mu je Miloš.

I desilo se, u vreme koje možda ponajbolje ilustruju reči kneza Mihaila na Preobraženskoj skupštini 1861. godine: „Srbija je kao čaša bistre vode i samo su tri kapi dovoljne da je zamute”. Posle podne 29. maja 1868. knez se izvezao u Topčider sa tri žene: Katarinom Konstantinović, njenom majkom Ankom i babom Tomanijom. Usred šume, daleko od bilo kakve pomoći, sačekala su ga tri čoveka i izrešetala mecima, a potom iskasapila sabljama. Stradala je i Anka Konstantinović u pokušaju da kneza zaštiti svojim telom.

U bronzi, odolevajući i ljudima i vremenu, i danas na beogradskom Trgu Republike stoji spomenik knezu podignut odmah posle njegove smrti. Tu je i Narodno pozorište koje je dao da se izgradi, ali nije dočekao da vidi prvo podizanje zavese. Voleo je, inače, da citira Šekspira: „Ceo svet je glumište”.

Grkinja a u Parizu

Zvali su ga „demon Srbije”, a bio je prvi srpski kralj posle Kosova, od 1882. godine. Milan Obrenović (1854–1901) posle pogibije kneza Mihaila doveden je iz Pariza, gde je bio na školovanju. Unuk Miloševog brata Jevrema imao je četrnaest godina i njegovu vladarsku obavezu preuzeli su namesnici. Rastući bez oca Miloša koji je poginuo 1861, s prilično raspuštenom majkom Elenom Marijom Katardži, mladi knez živeo je u konaku čekajući da postane punoletan. Brižni vaspitači potrudili su se da budući vladar ne ostane uskraćen za mnoge ovozemaljske blagodeti.

Vladara koji je u oslobodilačkim ratovima 1876/78. uspeo da proširi granice Srbije i na Berlinskom kongresu izdejstvuje priznanje nezavisnosti svedoci tih vremena proglasili su za jednog od najvećih raspikuća u ovdašnjoj istoriji. Milan je još u ranoj mladosti uspeo da proćerda veliko bogatstvo Obrenovića, a koliko je ono bilo sasvim je dovoljan podatak da su, recimo, kneza Miloša smatrali za jednog od najbogatijih ljudi Evrope toga vremena.

Knez, potonji kralj, običavao je da skupu oficirsku iniformu nosi samo jednom i odmah je pokloni, a rukavice je menjao i pet puta u toku dana. I on je, poput prethodnika, imao prilično buran ljubavni život. Oženio se Natalijom Keško, lepom kćerkom moldavskog bojara i ruskog pukovnika, a koliko ga je ljubav zaslepila potvrđuje i podatak da se oženio bez miraza. Sve je, pak, trajalo poput prolećnog lahora, bez obzira na to što su izrodili sina Aleksandra. Njegov temperament i njena hladnoća ubrzo su počeli tako da se sukobljavaju da su te svađe zabavljale i dobar deo Evrope. Rastajali su se u više navrata, da bi se konačno razveli tek 1888, trinaest godina nakon venčanja. Pokazalo se, međutim, da ni to nisu uspeli da učine na valjan način, pa je razvod braka pravno poništen. Ipak, kralj je uspeo da, uz pomoć vojske i policije, kraljicu protera iz Srbije, ali se ona često vraćala zbog brige za sina i njegovu budućnost.

Milan je abdicirao 1889. godine, a kao jedan – ne baš uzgredan – od razloga mirnog napuštanja prestola, ne baš uobičajenog u Srbiji, navodi se i lepa Grkinja. Reč je o Artemidi, ženi jednog činovnika, koja mu je zavrtela mozak. Nije mogao bez nje, a s njom pored sebe, uz ostale (brojne) nevolje, teško je mogao da se drži ustava, jednog od najdemokratskijih u istoriji Srbije, koji je doneo godinu dana pre silaska s prestola.

Ni s njom, tamnookom Artemidom, nije mogao dugo. I nju je najurio uz pomoć policije, ovog puta francuske, jer je od abdikacije živeo u Parizu. Vraćao se u Srbiju kad bi mu ponestalo novca za pariske igračice i balerine. Bio je stasit i naočit. Lekari koji su 1901. u Beču izvršili obdukciju njegovog tela rekli su da „nisu videli lepšeg muškarca, prava bista”.

Prva kraljica Srpkinja

Sukobi između kralja Milana i kraljice Natalije ostavili su neizbrisiv trag u duši njihovog jedinca Aleksandra. Rastao je povlačeći se u sebe i prihvatajući dvoličnost kao jedino oružje kojim se branio u svetu odraslih. Prerano sazreo dečak bio je inteligentan, obrazovan (govorio je pet jezika) i zaljubljen u lov, ali i u starije žene. Na vlast je došao svrgnuvši namesništvo i proglasivši se punoletnim u sedamnaestoj godini.

I dok mu je otac u Evropi, u predahu između brojnih pustolovina, tražio nevestu, mlađani vladar zagledao se u udovicu Dragu Mašin, dvorsku damu svoje majke. Neki dokumenti – kojima u prilog ide i docnije kumstvo cara Nikolaja II – nagoveštavaju da je kći vojvode Lunjevice bila ruski agent i da je najveća slovenska zemlja preko nje želela da utiče na politiku mladog kralja koji je, pod očevim uticajem, više naginjao Austriji.

Kralj koji je za deset godina vladavine promenio dvanaest vlada, na zgražanje i roditelja i cele zemlje, oženio se dvanaest godina starijom Dragom Mašin, 1900. godine. „Prva kraljica Srpkinja”, kako je volela da je oslovljavaju, odmah je uzela vlast u ruke i, pored ostalog, potpuno dezorganizovala vojsku i demobilisala sve nepoželjne oficire.

Zemlja je ključala od nezadovoljstva i, da bi to nekako primirili, kraljevski par objavio je da očekuje prinovu. Po celoj Srbiji pripremane su kolevke za prestolonaslednika. Kad je podvala otkrivena, za Obrenoviće je kraj bio već opipljiv. U noći 28/29. maja 1903. grupa oficira zaverenika upala je u dvor savladavši stražu. Kralja i kraljice nigde nije bilo. Tumarajući odajama, zaverenici su u dnu jedne ugledali skrivena vratanca. Pozvali su kralja da iziđe. Posle duže ćutnje čuli su njegov glas:

– Jesu li moji oficiri verni zakletvi?

– Jesu!

Kralj je izišao iz skloništa i sačekalo ga je 30 metaka, kraljicu 18. Onda su usledila sečiva sablji. Zaverenicima ni to nije bilo dovoljno, pa su ih izbacili s dvorskog balkona na ulicu.

Za kralja Srbije ubrzo je proglašen izgnani Karađorđev unuk Petar Karađorđević, a dinastija Obrenovića, posle 88 godina vladavine Srbijom, preselila se u istoriju. Uz zamašnu pomoć žena.


intermagazin


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Dinastija Obrenovića  |  Poslato: 25 Okt 2012, 03:45
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Ime dinastije

Slika

Dinastije nose ime po svom rodonacelniku ili osnivacu,ali to nije slucaj kod Obrenovica.Milos Obrenovic je rodonacelnik i osnivac dinastije ali ni on ni potomci nisu na osnovu njegovog imena dali ime dinastiji.Knez Milos se neko vreme prezivao po ocu Teodorovic,a neko vreme tokom prve vladavine korisio je dvojno prezime-Teodorovic-Obrenovic.Knez se postepeno odricao prvog dela dvojnog prezimena,pa je tako otpalo pravo a ostalo usvojeno prezime za njega,dinastiju i celu porodicu.Da se odluci za promenu prezimena na Milosa je bitno uticalo to sto je u doba njegove mladosti polubrat bio znatno poznatiji od njega i sto prezimena u Srbiji nisu bila ustaljena sve do sredine 19 veka.

Obrenovici su dali srpskom rodu pet vladara,koliko i Karadjordjevici-knezeve Milosa,Milana i Mihaila i kraljeve Milana i Aleksandra.Vladalacki dom Obrenovica,dakle,ulazi u red najzasluznijh porodica u celokupnoj nasoj proslosti.Na prestolu Knezevine i Kraljevine Srbije sedeli su 72 godine.Bili su vladari Srbije u dva perioda(1815-1842. i 1858-1903).

U prvom periodu vladavine Obrenovica i pocetkom drugog na prestolu su bili knezevi iz Milosevog ogranka,a potom od 1868 do 1903 potomci Jevrema Obrenovica.Prvi su nosili samo titulu kneza,a drugi su uspeli da steknu kraljevsko zvanje


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Dinastija Obrenovića  |  Poslato: 25 Okt 2012, 03:50
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Baba Višnja

Višnja Urošević, poznatija pod imenom Baba Višnja (?-1817), majka je kneza Miloša i rodonačelnica dinastije Obrenovića. Višnja je imala dva braka i šestoro dece.

Slika

Poreklo

Tačno prezime, mesto i datum rođenja baba Višnje nisu poznati. Međutim, prema Radomiru M. Iliću, „O ljubićskim selima – Antropogeografska proučavanja“ (Srpski etnografski zbornik, Srpska kraljevska akademija 1903), baba Višnja, majka knjaza Miloša Obrenovića, rođena je u selu Donja Trepča, u zaseoku Orlovak, u porodici Urošević.

Tome u prilog govori i spomenik njenom bratu Dimitriju Uroševiću, na starom groblju u Brusnici: ”Zdje počivajet rab Boži Dimitrije Uroševič, ujak gospodara Miloša. Prestavi se N 1821 m dekemvri 26”. Nije poznato da je u Brusnici bilo Uroševića, ali je poznato da se nakon smrti svog drugog muža, Teodora Mihailovića, Višnja sa decom iz drugog braka vratila u Brusnicu, kod svog sina iz prvog braka Jakova Obrenovića. Prema čibučkim tevterima Rudničke nahije iz 1823. godine, Donja Trepča je bila jedino selo u nahiji gde je zabeleženo prezime Urošević.[1]

Po pojedinim usmenim predanjima, Višnja je rođena u selu Gornja Gorevnica ili Gornja Trepča i prezivala se Gojković.


Prvi brak

Višnja se 1765. godine udala za Obrena Martinovića. Višnja je sa njim imala troje dece:

Jakov (?-1811)
Milan Obrenović (?-1810)
Stana
Obren je umro oko 1780. godine.


Slika

Drugi brak

Posle Obrenove smrti Višnja se preudala za Teodora Mihailovića iz Gornje Dobrinje.

Deda Teodorov zvao se Miloš. On je imao je dva sina Mijaila i Gavrila. Mijailov sin je Teodor (Toša) Mihailović, drugi suprug baba Višnje.

Višnja je sa njim imala tri sina:

Miloša (1780-1860),
Jovana (1787-1850) i
Jevrema (1790-1856).

Sva trojica su rođeni u selu Gornja Dobrinja kraj Požege.

Teodor je umro 1802. godine. Posle nekog vremena, Jakov i Milan su pozvali sebi u Brusnicu majku Višnju sa decom iz drugog braka. Iako od drugog oca, Miloš, Jovan i Jevrem usvajaju prezime svoje polubraće po majci Obrenović, s tim da se njima na prezime Obrenović dodaje i Teodorović, po njihovom ocu.

Do Prvog srpskog ustanka Jakov i Milan Obrenović su se bavili trgovinom stokom, a u taj posao su uveli i svog polubrata Miloša.

Baba Višnja je umrla 18. juna 1817. godine, pred sam kraj Drugog srpskog ustanka. Sahranjena je u dvorištu manastira Vraćevšnica u blizini Gornjeg Milanovca, gde joj je podignut spomenik 1901. godine.


Naselje Višnjica u Beogradu nosi naziv po Baba Višnji.

U Beogradu postoji i ulica baba Višnjina koja se prostire od Makenzijeve do Krunske ulice, presecajući u jednom delu Njegoševu. Baba Višnjina ulica dobila je ovaj naziv 1. januara 1900. godine. Godine 1946. deo Baba Višnjine ulice, od Krunske do Bulevara kralja Aleksandra, izdvojio se i dobio naziv Golsvordijeva ulica.


Slika
* Nadgrobni spomenik Baba Višnji u porti manastira Vraćevšnica

Baba Višnja je umrla 18. juna 1817. Prvo je bila sahranjena u Brusnici, pa je njene posmrtne ostatke sin, knez Miloš dve godine posle preneo u portu manastira Vraćevšnica, pod Rudnikom. Pored nje su sahranjena Miloševa deca Gavrilo, Marija i Ana, umrli u ranom detinjstvu. Kralj Aleksandar i kraljica Draga Obrenović 1901. Višnji i toj deci podižu spomenik. Nepune dve godine pre nego što će biti svirepo ubijeni...


wiki


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Dinastija Obrenovića  |  Poslato: 25 Okt 2012, 03:51
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Rodoslov Obrenovića

Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika

Slika


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Dinastija Obrenovića  |  Poslato: 25 Okt 2012, 03:54
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Obrenovići

Slika
Slika

Obrenovići su bili srpska vladarska porodica u periodu 1815—1903. izuzev 1842—1858. Po jednom predanju preci Obrenovića su doselili iz Banjana u Brusnicu oko 1700. godine, a potiču od Koprivica.

Njen rodonačelnik bio je Miloš Obrenović, a poslednji vladar Aleksandar Obrenović. Za vreme vladavine Obrenovića Srbija je stekla nezavisnost na Berlinskom kongresu 1878. Zatim 7. marta 1882. od kneževine je postala kraljevina.

Osim vladara značajni članovi dinastije su i njihove supruge: kneginje Ljubica i Julija, kraljice Natalija i Draga, zatim braća kneza Miloša Jovan i Jevrem i Milan. Među poznate članove ove familije ubraja se i Velimir Mihailo Teodorović, vanbračni sin kneza Mihaila.


Slika
Grb Obrenovića

Dinastija Obrenović

Dinastija Obrenovića danas zvanično nema direktnih muških potomaka. Međutim, postoje potomci Jakova Obrenovića po muškoj liniji, koji su od 1851. prezime promenili u Jakovljević zbog dinastičkih sukoba sa Karađorđevićima. Pred opštinskim sudom u Gornjem Milanovcu Srboljub i Slobodan Jakovljević dokazali su da su direktni potomci po pravoj muškoj liniji Jakova Obrenovića, Miloševog brata. Broj rešenja je P1 br.355/03

Slika
Pečat Miloša Obrenovića, kneza Kneževine Srbije.

Resized Image - Click For Actual Size
Grb kneza Milana Obrenovića


wiki


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Dinastija Obrenovića  |  Poslato: 25 Okt 2012, 03:56
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Himna Obrenovica

Slika
"Bože pravde" je nastala u čast punoljetnosti kneza Milana Obrenovića.

Bože pravde je himna Republike Srbije. Muziku je komponovao Slovenac Davorin Jenko, a tekst napisao Jovan Đorđević 1872. godine.
Bože pravde je prvo bila pozorišna pjesma koju je direktor Narodnog Pozorišta u Beogradu Jovan Đorđević napisao pod uticajem satirične Zmajeve Narodne himne, objavljene 1865. godine protiv kneza Mihajla Obrenovića. Đorđevićevi stihovi napisani su za pozorišnu predstavu „Markova sablja“ koja je premijerno izvedena 1872. godine u čast punoljetnosti i preuzimanja prestola od strane kneza Milana Obrenovića.Milan Obrenović, sinovac ubijenog Mihajla, je 1872. godine rešio je da se oslobodi namesništva i preuzme vlast u Srbiji. Za tu priliku od Jovana Đorđevića poručena je drama posvećena veličanju mladog dinasta. Đorđevićeva pesma je ubrzo stekla popularnost u narodu. Krunidbom Milana za kralja 1882. godine, Srbija postaje samostalnim kraljevstvom a Bože pravde zvaničnom državnom himnom kojom se veliča srpski kralj.


Boze pravde,ti sto spase,

Od propasti do sad nas,

Cuj i odsad nase glase,

I od sad nam budi spas!

Mocnom rukom vodi,brani

Buducnosti srpske brod!


Boze spasi,boze hrani,

Srpskog kneza,srpski rod!

Nek vladara stiti mlada

Tvoja silna desnica,

On je srpskog roda nada

Srpskog roda zenica!

Da s miloscu tvojom krasi

Da slobode sazri plod,

Knez Milana Boze spasi,

Moli ti se srpski rod!


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Dinastija Obrenovića  |  Poslato: 25 Okt 2012, 03:58
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
VLADARI

Miloš Obrenović (1815 - 1839, 1858 - 1860)

Mihajlo Obrenović (1839 - 1842, 1860 - 1868)

Milan Obrenović (1839,1868 - 1889)

Aleksandar Obrenović (1889 - 1903)


Slika


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Dinastija Obrenovića  |  Poslato: 25 Okt 2012, 04:05
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Knez Miloš Obrenović
1783-1860


Slika
Knez Miloš Obrenović

Vladao je Srbijom od 1815. do 1839. i od 1858. do 1860. godine. Bio je veliki državnik i diplomata. Jedan je od najzaslužnijih za dobar politički status Srbije u Evropi. Miloševo prezime je bilo Teodorović (po ocu Teodoru Mihajloviću). Prezime Obrenović preuzeo je od rudničkih Obrenovića, odnosno njegove braće po majci Jakova i Milana Obrenovića. Za to je bio najzaslužniji Milan, koji je kao istaknuti vojvoda, imao veliki ugled u narodu. Uz njega je Miloš prošao kroz gotovo sve bitke u Prvom srpskom ustanku. Uprava i odbrana Užičke nahije je bila poverena upravo njemu.

Posle propasti ustanka, Miloš je bio jedini od istaknutih vojvoda koji je ostao u Srbiji. Dobio je amnestiju od Turaka i postao oborknez Rudničke, a zatim Požeške i Kragujevačke nahije.

Godine 1815, 23. aprila Miloš je stao na čelo Drugog srpskog ustanka, koji je podigao u Takovu. Učestvovao je u najvažnijim bitkama i lično vodio pregovore sa Turcima. Tako je 25. oktobra 1815. godine sklopio usmeni dogovor sa Ali-pašom o mešovitoj srpsko-turskoj upravi u Beogradskom pašaluku. Dogovor je uređen posebnim fermanom, kojim je Srbija i zvanično dobila nekoliko značajnih povlastica.

Upornom diplomatijom i uz mnogo političkog takta, Miloš je 1830. zadobio poseban sultanov akt o delimičnoj unutrašnjoj samoupravi i slobodnoj školi, takozvani Hatišerif. Posebnim beratom Milošu je bilo priznato nasledno kneževsko dostojanstvo.

Iako je sam bio nepismen, knez je dobro osećao potrebe novog vremena. Zahvaljujući njemu, srpski mladići su počeli da se školuju u Rusiji, Ugarskoj, Austriji i Nemačkoj, dok su, po kneževom pozivu, u Srbiju stali da dolaze lekari, profesori, inženjeri. Privreda cele zemlje se unapređuje, tako što se novi stanovnici šalju u opustele oblasti i za to dobijaju zvanične poreske olakšice.

Godine 1835. uspostavljen je prvi Ustav srpske moderne države, poznatiji kao “Sretenjski ustav”. Ustav je brzo suspendovan jer nije odgovarao velikim silama Rusiji, Austriji i Turskoj. Na mesto njega. godine 1838. je donet jedan hatišerif, nazvan “Turski ustav”. Ovim ustavom uspostavlja se Sovjet.

Sa takvom podelom vlasti, Miloš 1. juna 1839. godine abdicira i napušta zemlju. Nasledio ga je teško oboleli stariji sin Milan, koji je umro posle mesec dana, pa je presto pripao Miloševom mlađem sinu Mihailu.

Mihailova vladavina je bila kratkoga veka. Ubrzo je od strane Ustavobranitelja biva prognan iz zemlje. Na njegovo mesto su 1842. godine doveli Karađorđevog sina Aleksandra, koji je vladao do 1858. godine.

Nakon devetnaest godina izgnanstva, Miloš se vratio u Srbiju i započeo svoju drugu kratkotrajnu vladavinu. Umire 26. septembra 1860. godine. Sahranjen je u Sabornoj crkvi u Beogradu.


royalhouseofobrenovic


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Dinastija Obrenovića  |  Poslato: 25 Okt 2012, 04:05
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Knez Milan Obrenović
1819-1839


Slika
Knez Milan Obrenović

Rođen 21. oktobra u Kragujevcu. Bio je knez Srbije kao prvi prestolonaslednik Obrenovića.

Stariji sin kneza Miloša I Obrenovića i kneginje Ljubice, brat kneza Mihaila. Iako je bio celog života bolešljiv i nije ni imao redovno sistematsko obrazovanje, uspeo je da delimično izgradi izvesne političke poglede i shvatanja, ali je ipak bolest sušice vremenom sprečila njegov razvoj i delatnost. Na presto je došao abdikacijom kneza Miloša (13. jun) i vladao je do 8. jula 1839. godine, kada je umro. Usled bolesti i suprostavljanja Saveta Namesništva nije imao priliku da kao knez potpiše ni jedan akt. U istoriji Srba ušao je kao vladar sa najkraćim periodom vladavine (25 dana).



royalhouseofobrenovic


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Dinastija Obrenovića  |  Poslato: 25 Okt 2012, 04:06
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Zaboravljeni knez iz dinastije Obrenović: Vladar koji je imao NAJTRAGIČNIJU SUDBINU u Srbiji

Kada se pomene Milan Obrenović većina poznavalaca srpske istorije prvo pomisli na prvog novovekovnog srpskog kralja i oca Aleksandra Obrenovića koji je nesrećno ubijen u Majskom prevratu 1903. godine. Ipak, postojao je još jedan vladar Srbije istog imena!

Slika

Dinastija Obrenović dala je srpskom narodu pet vladara: kneževe Miloša, Milana i Mihaila, i kraljeve Milana i Aleksandra. Ipak, što zbog činjenice da je vladao samo 26 dana i kao srpski knez nije potpisao nijedan dokument, što zbog toga što ga je "zasenio" rođak istog imena, knez Milan Obrenović u Srbiji je danas uglavnom nepoznat.

Knez Milan Obrenović II bio je sin kneza Miloša i stariji brat kneza Mihaila. Bio je šesto dete kneza Miloša i kneginje Ljubice i prvi sin koji je preživeo detinjstvo. Nakon što je Miloš od Turaka uspeo da dobije nasledno pravo, Milan je kao njegov najstariji sin postao prestolonaslednik.

Bolest koju niko nije mogao da izleči


Slika
Knez Milan Obrenović i kneginja Ljubica Obrenović, Foto: Wikipedia

Milan je još od rođenja bio jako bolešljiv. Rano detinjstvo je proveo u Kragujevcu, a porodica se posle preselila u Požerevac. U Milanovom životu, dve najvažnije osobe koje je neizmerno voleo i sa kojima je provodio najviše vremena, bile su njegova majka, kneginja Ljubica, i četiri godine mlađi brat Mihailo.

Godine 1826. Milan i Mihailo tj. Miljac i Manjo, kako su ih od milošte zvali, bili su nerazdvojan tandem i krenuli su u tek ustrojenu Dvorsku školu gde je bilo predviđeno da steknu najbolje moguće osnovno obrazovanje. Međutim, Milanova bolest postajala je sve vidljivija - bled, ćutljiv i slabe građe, sve češće je imao napade kašlja, pa ga je brižna majka povukla iz škole i o njegovom obrazovanju počela da se sama brine što je bolje mogla.

Iz Beograda, Zemuna i Temišvara, na dvor Obrenovića u Požerevcu došli su najbolji lekari, ali je dijagnoza svih bila ista - tuberkuloza.

Vladar sa najkraćom vladavinom u istoriji Srbije

Za mladog prestolonaslednika se malo toga moglo učiniti. Bez obzira na to što je otac u njega polagao velike nade, Milan je uskoro većinu vremena provodio u krevetu, pored majke koja ga je stalno lečila.

Nakon proglašenja tzv. Turskog ustava i umanjenja vladarskih ovlašćenja, knez Miloš je rešio da se odrekne prestola u korist sina Milana. Bilo je to 13. juna 1839. godine kada je Milanova bolest bila već poodmakla.

Knez Miloš je nakon toga napustio zemlju i sa sobom poveo Milanovog voljenog brata Mihaila. Nerazdvojan dvojac iz detinjstva nakon toga se više nikada nije video.

Vest o tome da je postao knez Srbije Milan je primio u postelji. Pričalo se da nije ni bio svestan da je postao vladar, a da je za oca mislio da je na nekakvom putovanju. Kako nije mogao da vlada samostalno određeno je namesništvo u kome su se nalazili Avram Petronijević, Jevrem Obrenović i Toma Vučić Perišić.

Slika
Knez Milan na odru, rad Jovana Isajlovića - mlađeg 1839. Narodni Muzej, Beograd, Foto: Wikipedia/Mihailo Grbić

Milan kao vladar Srbije nije imao priliku da potpiše nijedan akt i u istoriju Srba ušao je sa nezavidnom titulom, kao vladar sa najkraćom vladavinom. Umro je 8. jula 1839.

Knez Milan Obrenović prvo je bio sahranjen je u porti stare crkve Svetog Marka u Beogradu. Njegovi ostaci preneti su i u novu crkvu gde se i danas nalaze.
godine u 25. danu svog kneževanja, u naručju majke, koja ga je negovala do poslednjeg trenutka. Bilo mu je samo 20. godina.

Ironično, Berat kojim su turske vlasti potvrdile Milana Obrenovića za kneza Srbije, u zemlju je stigao tek nekoliko dana kasnije. Na prestolu ga je nasledio njegov voljeni brat Mihailo. Danas, Donji Milanovac nosi ime po njemu.


dnevnors


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 93 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   
cron

Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker