Srbija Forum http://srbija-forum.com/ |
|
Moda u Srbiji kroz vekove http://srbija-forum.com/viewtopic.php?f=52&t=3261 |
Stranica 4 od 5 |
Autoru: | Senka [ 18 Jan 2021, 20:20 ] |
Tema posta: | Re: Moda u Srbiji kroz vekove |
Razvoj mode u Srbiji: Kako su se ulepšavale naše prabake, čukunbake i ostale frajle Ženska lepota je uvek gurana u prvi plan i bila predmet nebrojanih rasprava i priča, kao i inspiracija mnogih umetnika. Standardi po kojima se vrednovala kroz istoriju su se menjali, utičući jedan na drugi. S obzirom da je Srbija dobrim delom svoje istorije imala veoma mali broj gradova, ženama, koje su pretežno živele u seoskim naseljima i radile po ceo dan u polju ili u domaćinstvu, spoljašnji izgled nije bio na prvom mestu. Međutim, moda je u Srbiji postojala čak i tada, te su žene uvek obraćale pažnju na odeću i izgled koji nose u javnosti, obično u doba velikih praznika kada se izlazilo na igranke ili balove. Moda nije samo upotpunjavala žensku lepotu, već je otkrivala i društveni status. O modi u srednjem veku u Srbiji sačuvani su spisi i slike. U to doba je odevanje bilo jednostavno i svedeno, te se može reći da je uticaj sa zapada bio dosta prisutan. Kao što je to uvek bio slučaj i tada se kroz odevanje i nakit isticao društveni status, te su se tako nosile plemićke haljine, građanske ili seljačke nošnje. Ženska seljačka nošnja se sastojala od košulje ili haljine, koje su izrađene od grubog platna, a na krajevima imale izvezene cvetove od svile ili vune. Od nakita su se oko vrata nosile ogrlice, takozvane lirike. Neudate devojke puštale su kosu ili je vezivale u pletenicu, dok su udate žene obično nosile maramu vezanu oko vrata i ispod nje punđu. Ženska građanska nošnja je bila malo bogatija, pa su žene nosile haljine koje su bile bogato naborane, dugih rukava i uske u struku, dok su na glavama nosile duge velove. Plemkinje su nosile nešto drugačije modele. Tunike su bile duge i uske, rukavi uzani, a prorezi oko vrata su se zakopčavali sitnim dugmadima. Preko tunike su nosile ogrtač koji je bio ili bez rukava ili su rukavi bili viseći. Za razliku od građanki i seljanki, plemkinje su od nakita nosile velike minđuše, ali i primenjvale tretmane lepote. Moda u Srbiji za vreme i nakon turske okupacije Uticaj Osmanlija se u Srbiji tokom pet vekova njihove vladavine osećao u svim sferama, pa tako i u modi i kulturi oblačenja. U to vreme je smernost kod žena bila na ceni, pa su se žene i oblačile u skladu sa tim standardima. Tako su se u to doba nosile haljine dugih rukava, a kose su bile sakrivene ispod marame. Međutim, odlaskom Osmanlija, prilike u Srbiji se znatno menjaju i u 19. veku se već oseća snažan uticaj evropske kulture, koji utiče i na modu i oblačenje kod žena. Oslobođene od okupatora, žene počinju da se oslobađaju i u oblačenju, pa počinju da nose sve ono što što im je dotle bilo zabranjivano, o čemu se možda i najbolje svedoči u delima Stvena Sremca i posebno u njegovom najpopularnom delu ,,Zona Zamfirova“. Sredinom 19. veka nastaje takozvana gradska nošnja koja je kombinacija modnih noviteta koji dolaze iz Evrope i ostatka turske mode. Odeća se izrađivala od skupocenih tkanina i bila je išarana zlatnim i srebrnim vezom. U to doba nastaje i srpska narodna nošnja koja i danas važi za simbol tradicije srpskog naroda. Nju čine bele haljine ili košulje i suknje i kratki prsluci ukrašeni dukatima. Od obuće su se nosili opanci, dok je frizuru ukrašavao cvet. Ova nošnja se ipak razlikovala od mesta do mesta, pa su tako na jugu Srbije žene oblačile svilene dimije koje su bile jakih boja, dok su na istoku svoje glave ukrašavale maramama. Krajem 19. veka, uticaj evropske kulture raste u svim krajevima zemlje, a posebno u Beogradu. Došavši u Beograd, kneginja Ljubica je, kao prva srpska vladarka u novoj prestonici, uvela novitete u oblačenju. Odmah uz kneginju, bila je tu i Anka Obrenović, koju su zbog ljubavi prema bečkoj modi zvali i ,,pomodarka“. Njih dve su, svaka na svoj način, veoma uticale na izgled i oblačanje srpskih žena. Žene u gradu nosile su jednostavne haljine od svile ili pamuka, koje su bile opasane pojasom, dok su kratke jaknice od somota ili svile bile ukrašene zlatnim vezom. Vladarke i njihove dame nosile su krinoline, korsete i turnire, koji su deo zapadnjačke mode negližea, i koji postaju deo jedinstvenog stila. Odeća i materijali za šivenje su se obično kupovali u inostranstvu. Kao modni dodatak, bili su popularni suncobrani, rukavice, šeširi i lepeze, skupoceni nakit i marame. Ovakav način oblačenja bio je karakterističan za dame iz visokog društva, dok su ostale žene ostale verne građanskoj nošnji. U to doba, aristokratski beo ten je smatran vrhuncem lepote, te su damama upravo ovi dodaci omogućavali da to i postignu. Što se kozmetike tiče, koristila su se belila za lice i danas već legendarna hladna krema. Kako se čini iz zapisa, naše dame nisu mnogo vremena posvećivale šminkanju. Pa ipak, potkrade se neki podatak koji se prenosio sa kolena na kolena. Tako se početkom 20. veka, pre pojave šampone, kosa prala pepelom iz kamina, a telo kupalo domaćim sapunom, napravljenim od svinjske masti. Rumene usne i obrazi su uvek bili znakovi zdravlja, što je za tadašnje poimanje bio vrhunac lepote, pa su se žene šminkale uz pomoć ukrasnog crvenog papira koji se pre nanošenja potopi u vodu kako bi pustio boju. Preobražaj modnog odevanja u XX veku Početak 20. veka nosi i velike promene i pravu modnu revoluciju. Po uticaju na svetske modne trendove oblačile su se i naše dame. Žene skidaju krinoline i nošnju i počinju da nose jednostavnije i udobnije haljine. Posle ratova, u modu ulaze i pantalone, kao i kupaći kostimi. Kako se istovremeno razvija i kozmetička industrija, žene počinju sve više da se šminkaju i ističu svoje lice, te šminka postaje bitan detalj koji upotpunjava izgled žene. U današanje vreme mešaju se sve kulture, te je oblačenje dosta slobodnije, frizure maštovitije, a šminka jača. Bilo kako bilo, svaka žena je na poseban način lepa, a odeća, šminka i nakit su samo sitnice koje upotpunjavaju i ističu tu lepotu. uspesnazena |
Autoru: | Senka [ 18 Jan 2021, 21:05 ] |
Tema posta: | Re: Moda u Srbiji kroz vekove |
PRIČE ISPOD PAUČINE Kako su se doterivale naše prabake Venčanje Danice Paligorić i majora Nikole Jorgovanovića u Nišu 1911. Mlada nosi haljinu koju je kreirao i sašio salon Berte Alkalaj u Beogradu - Pričali smo o načinu života jedne žene unutar njenog doma, o balovima i poselima, ljubavima i ljubavnim aferama, pa je spontano došao red na kozmetiku, modu i fitnes, da upotrebimo jedan savremeni izraz - kaže autorka ovog programa, istoričarka umetnosti i književnica Tamara Ognjević. I zaista, nabaviti nove modele haljina ili bolji parfem, skupu pomadu ili korset, predstavljalo je u kneževini Srbiji pravi podvig. Međutim, dovitljive pomodarke su uvek nalazile načina da prate svetske trendove, a priča o shvatanju lepog, nastojanju da se sruše predrasude vezane za šminku i moral, ali i da se dođe do skupih negližea i haljina prava je poslastica martovskog izdanja „Libada i krinolina“. blic |
Autoru: | Senka [ 18 Jan 2021, 22:35 ] |
Tema posta: | Re: Moda u Srbiji kroz vekove |
Venčana fotografija Danice Paligorić i Nikole Jorgovanovića sa deverom Niš 1911. Venčana haljina Danice Paligorić Kraljevina Srbija, Beograd, 1911; krojački salon Berte Alkalaj; svila, perlice, metalna nit, veštačko cveće; til, mašinski izrađena čipka dužina: 160 cm (prednja), 202 cm (zadnja) MPU, inv. br. 22891 Poklon Čedomira i Rastka Vasića iz Beograda. Krajem XIX i početkom XX veka potrošači u Srbiji želeli su da se sa svojim načinom odevanja što više približe evropskim uzorima. Za vizuelnu reprezentaciju imovinskog statusa pojedinca u okviru građanskog kulturnog modela bilo je veoma važno to što je određena osoba sebi mogla da priušti ekskluzivnu odeću, izrađenu specijalno za nju kod vrhunskog majstora. Zbog toga su dobri majstori, vlasnici opremljenih salona, zapošljavali veliki broj radnika. Radili su samo za imućnije mušterije, a često su odlazili i na usavršavanje u inostranstvo, odakle su donosili znanja o novim dostignućima i metodama. Među ugledne majstore u Beogradu spadala je i ženska modna krojačica Berta Alkalaj. Bila je udata za beogradskog trgovca tekstilom Josifa Alkalaja, a njen krojački salon nalazio se na Terazijama. Zahvaljujući popularnosti koju je uživala među „gospođama i gospođicama, naročito iz trgovačkog reda“, Berta Alkalaj se pojavljuje kao sporedni lik u romanu Sretena Stojkovića Na stramputici (1926). Kroz priču o porodici Nikole Mladenovića, imućnog trgovca na veliko platnarskom i pamučnom robom, roman prati društveni život i modu u Beogradu „na tri godine pre Svetskog rata“. U romanu, Nikoline ćerke Nada i Vera šiju kod Berte balske haljine „od finog belog fulara na ružičastoj svilenoj podlozi, s ružičastim mašnama na ramenima i s pozlaćenim treperavim pojasom o kome su, po tadanjoj modi visili nizovi sjajnih ‘perla’“. Po Stojkovićevoj priči, „navala“ kod Berte bila je tolika da se „teško dolazilo na red“, a nositi haljinu koju je ona sašila bila je stvar prestiža u tolikoj meri da su „neke tašte dame dolazile u iskušenje da tvrde, kako im je nova toaleta Bertin posao, mada to ne beše slučaj“. U zbirci Muzeja primenjene umetnosti sačuvana je svilena venčana haljina bež boje, s detaljima od mašinske čipke, sašivena u krojačkom salonu Berte Alkalaj. Danica Paligorić, ćerka kragujevačkog trgovca Trifuna Paligorića, nosila je ovu haljinu na venčanju sa pešadijskim majorom Nikolom Jorgovanovićem, u Nišu 1911. godine. Osim detaljnih podataka o tome ko je, gde i kada nosio ovu haljinu, njena posebna vrednost za studije mode u Srbiji leži i u činjenici da su uz nju sačuvani i neki od modnih detalja koje je Danica nosila na venčanju: deo nevestinskog venca (MPU, inv. br. 22866), rukavice i cipele, ali i fotografije i druga dokumenta vezana za venčanje Danice i Nikole (pozivnica za venčanje, jelovnik na svadbenom ručku, red igara i dr). Cipele 1911; koža, perlice; vez; dužina: 25 cm MPU, inv. br. 22867 Poklon Čedomira i Rastka Vasića iz Beograda. https://i.imgur.com/UEqURli.jpg mpu |
Autoru: | Senka [ 19 Jan 2021, 17:22 ] |
Tema posta: | Re: Moda u Srbiji kroz vekove |
Kapa – tepeluk / Kneževina / Kraljevina Srbija, druga polovina XIX veka Tokom XIX veka, u Srbiji su se odigrale velike promene u političkoj, društvenoj, kulturnoj i privrednoj sferi. Ustanci protiv viševekovne osmanske vlasti, podignuti 1804. i 1815. godine, doveli su do donošenja dva sultanova hatišerifa, 1830. i 1831. godine, i stvaranja autonomne Kneževine Srbije, kao i do konačnog sticanja nezavisnosti na Berlinskom kongresu 1878. i proglašenja Kraljevine 1882. godine. Prelazak sa feudalnog na kapitalističko društveno uređenje, pratila je izgradnja novih kulturnih modela s lokalnim specifičnostima i usvajanje kulturnih modela građanske Evrope. |
Autoru: | Senka [ 19 Jan 2021, 17:26 ] |
Tema posta: | Re: Moda u Srbiji kroz vekove |
Portret Zore i Zorke Herstig / Milan Jovanović, Beograd, 1903–1906. Moda dobija važnu ulogu u vizuelnoj reprezentaciji i konstruisanju identiteta pojedinaca, pripadnika vladarskih porodica i građanske klase moderne Srbije. Razvijajući se u okviru kulturnog pluralizma XIX veka, ona prelazi put od osmansko-balkanskog kulturnog modela na početku veka, do ulaska u evropski sistem moderne mode u njegovoj drugoj polovini. Modne promene u ovom periodu nisu bile vidljive samo u oblicima odeće, već i u načinu njene proizvodnje i tržišnog plasmana. pmu |
Autoru: | Senka [ 19 Jan 2021, 17:28 ] |
Tema posta: | Re: Moda u Srbiji kroz vekove |
Haljina / Kneževina Srbija, oko 1870. |
Autoru: | Senka [ 19 Jan 2021, 17:30 ] |
Tema posta: | Re: Moda u Srbiji kroz vekove |
Suncobran oko 1895. mpu |
Stranica 4 od 5 | Sva vremena su u UTC + 2 sata |
Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group http://www.phpbb.com/ |