Srbija Forum
http://srbija-forum.com/

Srbija u Prvom svetskom ratu
http://srbija-forum.com/viewtopic.php?f=52&t=2944
Stranica 1 od 9

Autoru:  Astra [ 15 Dec 2012, 13:44 ]
Tema posta:  Srbija u Prvom svetskom ratu

Prvi svetski rat u brojkama: Mala Srbija, ogromni gubici

U Prvom svetskom ratu mobilisano je 70 miliona vojnika, poginulo je 10 miliona, a 20 miliona ljudi je ranjeno, podaci su koje je agencija Frans pres (AFP) prikupila o tom, do tada najvećem ratu u istoriji.

Slika
Povlačenje srpske vojske preko Albanije

Podaci o Velikom ratu, kako je nazvan prvi globalni sukob između dva saveza država koji je trajao od 1914. do 1918, variraju zbog toga što početkom 20. veka nije postojao ozbiljan sistem za prikupljanje statističkih podataka.

Junačka Srbija

AFP navodi da je mala srpska vojska, proporcionalno broju svojih vojnika, pretrpela užasne gubitke sa 130.000 mrtvih i 135.000 ranjenih, što je bilo oko tri četvrtine srpskih vojnika u Prvom svetskom ratu.

Pored vojnih, i civilni gubici Srbije bili su izuzetno visoki. Prema proceni delegacije Kraljevine SHS na mirovnoj konferenciji u Versaju, ratna šteta Srbije iznosila je tačno polovinu ukupne nacionalne imovine, dok je u ratu stradalo 28 odsto stanovnika.

Prema tim podacima, Srbija je izgubila 62 odsto muškog stanovništva od 18 do 55 godina, od čega je 53 odsto poginulo, a devet odsto je bilo trajnih invalida.
U ratu je učestvovalo više od 70 zemalja, navodi AFP, ali ističe da sve te zemlje tada nisu bile nezavisne, već su bile u sastavu šest carstava ili kolonijalnih imperija - Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Rusija, Nemačka, Austrougarska i Osmansko carstvo činile su epicentar konflikta.

Samo oko deset nezavisnih država bilo je u ratu u leto 1914, dok su se drugi konfliktu priključivali kasnije, Italija na primer 1915, a SAD 1917. godine. Te države su, međutim, imale više od 800 miliona stanovnika, što je činilo više od polovine stanovnika sveta u to vreme. Samo će oko 20 država uspeti da ostane neutralno tokom čitavog konflikta, uglavnom u Latinskoj Americi i Severnoj Evropi.

U Prvom svetskom ratu mobilisano je 70 miliona vojnika. Zaraćene strane su na samom početku sukoba mobilisale 20 miliona ljudi. Više od polovine mobilisanih ubijeno je ili ranjeno tokom konflikta, navodi AFP.

U Francuskoj je mobilisano oko osam miliona ljudi, 13 u Nemačkoj, devet u Austrougarskoj, devet u Velikoj Britaniji i Britanskom carstvu, 18 miliona u Rusiji, šest miliona u Italiji, četiri u SAD. U ratu je poginulo 10 miliona ljudi, a 20 miliona vojnika je ranjeno.

Slika
Milunka Savić heroina Velikog rata

Poginulo je 1,4 miliona Francuza a njih 4,2 miliona je ranjeno. Nemačka je imala 1,8 miliona mrtvih i 4,2 miliona ranjenih, Austrougarska 1,4 miliona mrtvih i 3,6 miliona ranjenih, Rusija 1,8 miliona mrtvih i pet miliona ranjenih. Britansko carstvo imalo je 900.000 mrtvih i dva miliona ranjenih, Italija 600.000 mrtvih i milion ranjenih, a Osmansko carstvo 800.000 poginulih.

Izbeglice, udovice i pisma sa fronta

U ratu je bilo šest miliona zarobljenika i više od 10 miliona izbeglica i interno raseljenih u Evropi, najviše u Rusiji, Srbiji, Francuskoj, Belgiji, Nemačkoj i Jermeniji. Oko 20 miliona civila živelo je pod okupatorskim režimom krajem 1915, u Belgiji, Francuskoj, Poljskoj i Srbiji.
Zaraćene strane su posle rata imale tri miliona udovica i šest miliona siročadi. Tokom 51 meseca sukoba, razmenjeno je 10 milijardi pisama i paketa između boraca na zapadnom frontu i njihovih porodica.
U najznačajnijim bitkama Prvog svetskog rata - bitkama za Verden i Somu - poginulo je, ranjeno ili nestalo 770.000, odnosno 1,2 miliona ljudi. Ipak, početak sukoba obeležio je i najveći broj žrtava. Samo 22. avgusta 1914. godine poginulo je 27.000 fracuskih vojnika, što je ujedno i najkrvaviji dan u istoriji francuske vojske. Oko 70 odsto poginulih i povređenih stradalo je u artiljerijskoj borbi, a u sukobu je prvi put korišćen i otrovni gas, od kojeg je umrlo 20.000 ljudi.

Pored gubitaka koje su pretrpele vojske zemalja u sukobu, u ratu su stradali milioni civila. Izdvaja se i masakr turskih snaga nad jermenskim civilima, u kojem je ubijeno milion ljudi.

Najmanje pet miliona ljudu stradalo je tokom građanskog rata u Rusiji i u posleratnim konfliktima u istočnoj Evropi i Turskoj, smatraju neki istoričari, navodi AFP.

Krajem rata od epidemije gripa umrlo je između 20 i 40 miliona ljudi, iscrpljenih zbog višemesečnih nestašica i loših uslova života.

Procenjuje se da je rat sedam prvobitnih zemalja učesnika sukoba koštao 180 milijardi dolara, od čega su dve trećine morali da izdvoje Saveznici, a trećinu Centralne sile.


Vesti

Autoru:  Senka [ 25 Jul 2014, 15:31 ]
Tema posta:  Re: Srbija u Prvom svetskom ratu

Put u Veliki rat

Gde su bili uzroci Velikog rata? Na Pacifiku, Atlantiku, Alzasu, Loreni, u Africi, na Dalekom istoku... Bilo je nekoliko velikih konflikata svetskih razmera koji su izazvali rat. Balkan je samo jedan od njih.

Velikom ratu je prethodio period dug nekoliko decenija u kome su velike sile pokušavale da definišu i odrede svoje odnose. Taj proces može se pratiti od devedesetih godina 19. veka i njega karakteriše nastojanje Nemačke i njenog saveznika Habzburške monarhije da na neki način posegnu za svetskom moći - kaže za dokumentarni film "Srbija u Velikom ratu" Ljubodrag Dimić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu. Trebalo je umiriti Francusku na zapadu i trebalo je odbaciti Rusiju što dalje na istok. U okviru tih velikih nemačkih planova oko gospodarenja svetom, Habzburška monarhija imala je i svoj konkretni interes na Balkanu.

Srbija-forum

Krize koje su dovele do izbijanja rata

Francusko-pruski rat
Dolazak Vilhema II na presto Nemačke carevine
Rusko-japanski rat
Marokanska kriza
Aneksija Bosne i Hercegovine
Italijansko-turski rat
Balkanski ratovi
Ubistvo Franca Ferdinanda

Na Balkanu su se sukobile Rusija i Austrougarska, ali ključni sukob odigrao se između Velike Britanije i Nemačke. Rat je izbio zbog konfrontacije Nemačkog carstva sa Francuskom, Rusijom i Velikom Britanijom - ocenjuje profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu Miloš Ković.

Nemačka je pokušala da izgradi ratnu flotu koja će biti jača od britanske. Britanija je do tog trenutka bila ubedljivo najjača pomorska vojna sila i nemački planovi su ugrozili engleske interese - kaže za RTS profesor Ković. Nemačka je počela da prodire na Balkan i na Bliski istok i da gradi Bagdadsku železnicu (Berlin - Bagdad). Britanci su u tome videli ugrožavanje svojih pozicija, posebno u Iraku. Britanski ambasador u Carigradu nije više bio najznačajnija ličnost i najuticajniji strani predstavnik. To je bio nemački ambasador. Turci su razvili vrlo intenzivnu vojnu saradnju sa Nemačkom. Britancima je to smetalo. Počeo je sukob između dve zemlje koje su do 1902. godine bile saveznici.

U predvečerje Velikog rata tinja i sukob između Nemačke i Francuske, koji datira još s kraja 19. veka i poraza koji je Francuska doživela u ratu sa Pruskom. Važne, plodne teritorije na reci Rajni (Arzas i Lorena) pripale su Nemačkoj. I cela Francuska od tog časa misli samo na revanš - kaže profesor Miloš Ković.

Ključna stvar u promeni ravnoteže odnosa velikih sila bio je i rat koji je Rusija 1904. i 1905. godine vodila sa Japanom. Poražena Rusija bila je oslabljena. Kada moć velike sile padne onda nastaje vakuum u međunarodnim odnosima u koji suparnici pokušavaju da uđu. Prazan prostor postao je tada Balkan.

Srbija-forum
"Za naš zverinjak" - Austrougarski i nemački vojnik vode medveda (Rusija) ispod koga se nalazi kralj Petar

Imperijalna utakmica blokova

Početkom 20. veka Nemačka postaje sve moćnija sila Evrope. Kao odgovor na dolazeću germansku moć Rusija i Francuska stvaraju Antantu, kojoj se kasnije pridružuje i Velika Britanija. Tabor Centralnih sila čine Nemačka, Austrougarska i Italija.
Habzburška monarhija je tokom 18. i 19. veka u nekoliko navrata pretendovala da učestvuje u podeli Balkana i zauzme njegovu zapadnu polovinu. Austrougarska je jedina velika sila koja početkom 20. veka nije imala kolonijalno carstvo. Crno-žuta monarhija bila je opterećena i činjenicom da u poslednjih 100 godina nije pobedila ni u jednom ratu. Teži da se proširi na jug, jer na Balkanu još jedino može da se dokaže kao velika i moćna sila - naglašava za RTS Čedomir Antić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu.

Pohod na Balkan bio je preko potreban Habzurškoj monarhiji, jer bi osnažena i proširena carevina umirila nezadovoljstvo brojnih nacija, obračunala bi se sa jugoslovenskim pokretom na rubnim delovima i napokon završila sa Srbijom koja se od 1903. godine pojavljuje kao velika smetnja prodoru na Balkan i dalje na istok - ocenjuje za „Srbiju u velikom ratu„ profesor Ljuba Dimić.

Prepreka za širenje monarhije nije bila samo Rusija, čiji je uticaj na Balkanu viševekovan, prepreka su postale i mlade balkanske države koje su težile da Balkan oslobode i koje su se vodile devizom "Balkan-balkanskim narodima".

U tom kontekstu Srbija je postala rival Habzburškoj monarhiji iako po svom kapacitetu, veličini i broju stanovnika ona to nikako ne bi mogla da bude. Iz tog velikog sudara, kaže Dimić, rodiće se suštinski ona iskra koja će zapaliti već postojeći kontekst odnosa između velikih sila i dovesti do Velikog rata.

Brojne krize koje su potresale kolonijalni svet (marokanska kriza, italijansko-turski rat...) pokazale su Nemačkoj da Habzburška monarhija nije bila spremna da se uklljuči i podrži nemačke planove ukoliko se oni nisu ticali Balkana. Tako se Srbija nametnula kao mesto gde rat može da izbije, jer su se interesi obe sile poklopili- navodi profesor Dimić.

Srbija-forum
Gospodari rata

Prva krizna situacija na Balkanu je aneksija Bosne i Hercegovine 1909. godine. U kontekstu sukoba dva velika bloka aneksiona kriza je značajna jer se završila porazom Rusije i njene štićenice Srbije. Ceo problem nastao je onog trenutka kada se zahtevala neka vrsta kompenzacije za okupaciju Bosne i Hercegovine - kaže za RTS Vojislav Pavlović iz Balkanološkog instituta SAN-u. Sve se završilo pretnjom nemačke mobilizacije gde su i Srbija i Rusija bile primorane da prihvate uslove koje im je nametnula Austrougarska. Rusija je bila ponižena.

Tako Balkan postaje mesto na kome se ukrštaju i procenjuju snage velikih sila, mesto na kome može da se slomi i sama Antanta - ocenjuje Pavlović. Ako Velika Britanija i Francuska ne podrže Rusiju celokupan savez postaje problematičan. Sudbina Antante u predstojećim danima rešavaće se na Balkanu.

Stručni konsultant: dr Aleksandar Životić, Filozofski fakultet, Beograd.

Intervjui su deo dokumentarno-igranog filma "Srbija u Velikom ratu" koji Radio televizija Srbije realizuje u saradnji sa Ministarstvom odbrane RS.

Sledeće nedelje:
Beč: "Srbija mora da umre!"


RTS

Autoru:  vuja kojic [ 11 Avg 2014, 23:41 ]
Tema posta:  Re: Srbija u Prvom svetskom ratu

http://www.blic.rs/Vesti/Drustvo/486720 ... mio-Bugare

senka ispravi ovo

Autoru:  vuja kojic [ 14 Avg 2014, 16:24 ]
Tema posta:  Re: Srbija u Prvom svetskom ratu

Najpoznatija fotografija Srpskog vojnika iz velikog rata. ,,Oko sokolovo,, artiljerijski izviđač Dragutin Matić.

Slika

Autoru:  vuja kojic [ 14 Avg 2014, 16:27 ]
Tema posta:  Re: Srbija u Prvom svetskom ratu

Kralj Petar I na liniji fronta.

Slika

Autoru:  vuja kojic [ 14 Avg 2014, 16:30 ]
Tema posta:  Re: Srbija u Prvom svetskom ratu

Zastavnik Gvozdenog puka.

Slika

Autoru:  vuja kojic [ 14 Avg 2014, 16:33 ]
Tema posta:  Re: Srbija u Prvom svetskom ratu

Vojnici 2.Gvozdenog puka Moravske divizije. Najelitnija vojna formacija u istoriji Srbije.

Slika

Autoru:  vuja kojic [ 14 Avg 2014, 16:37 ]
Tema posta:  Re: Srbija u Prvom svetskom ratu

Kolubarska bitka.


Slika

Autoru:  vuja kojic [ 14 Avg 2014, 16:41 ]
Tema posta:  Re: Srbija u Prvom svetskom ratu

Na fotografiji sve piše.

Slika

Autoru:  vuja kojic [ 14 Avg 2014, 16:44 ]
Tema posta:  Re: Srbija u Prvom svetskom ratu

Prelazak preko Vezirovog mosta prilikom povlačenja preko Albanije.

Slika

Stranica 1 od 9 Sva vremena su u UTC + 2 sata
Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
http://www.phpbb.com/