Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 28 Mar 2024, 21:10


Autoru Poruka
Dade
Post  Tema posta: Re: Evropa  |  Poslato: 08 Sep 2012, 12:40
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 29 Avg 2012, 20:36
Postovi: 615

OffLine
Besplatni muzeji u Londonu


Iako ste hiljadu puta čuli da je London veoma skup, ulazak u većinu muzeja je besplatan. Na ulazu u svaki se nalazi molba da, ako ste u mogućnosti, ubacite po koju funtu, ali nije obavezno.


NACIONALNA GALERIJA

Slika


Muzej je osnovan 1824. godine i jedan je od najboljih svetskih muzeja u kojem se nalazi preko 2.300 slika. Tamo ćete naći dela Leonarda da Vinčija, Mikelanđela, Rembranta, Renoara, a videćete i “Suncokrete” Vinsenta van Goga. Nikako ne propustite da posetite Ncionalnu galeriju i znajte da vam samo za šetnju kroz ovaj muzej treba oko četiri sata.

MUZEJ NAUKE

U blizini muzeja “Viktorija i Albert” smestio se ovaj veoma zanimljiv i interaktivan muzej. U muzeju nauke u Londonu možete videti ceo deo posvećen letelicama i avionima. Možete saznati zanimljivosti i istoriju hemije, medicine, matematike i fizike, i videti parnu mašinu. Sve sme da se dodirne, pregleda i detaljno istraži i oseti na sopstvenoj koži. Muzej se prostire na tri sprata. Takođe, vrlo blizu ova dva muzeja se nalazi i “Natural History Museum”.

VIKTORIJA I ALBERT MUZEJ


Slika


Ovaj muzej se zaista isplati posetiti. Sadrži jednu od najvećih kolekcija umetničkih dela i dizajnerskih predmeta. Orginalni naziv muzeja prilikom osnivanja 1852. godine bio je “Museum of Manufactures”, ali je kraljica Viktorija 1899. godine preimenovala muzej u čast Princa Alberta u “Viktoria ui Albert”. Tamo između ostalog možete videti i cipele i haljine s početka veka, prostoriju posvećenu “Top of the Pops”, kao i prelep dvorišni vrt.

TEJT MODERN


Slika


Muzej moderne umetnosti u Londonu ili “Tejt Modern” smestio se na južnoj obali reke Temze i iz njega se pruža predivan pogled na Milenijumski most i katedralu Sveti Pol. Do katedrale se može lepo prošetati od muzeja preko Milenijumskog mosta. “Tejt Modern” je veliki i impresivan, prepun otvorenih prostora sa zanimljivim instalacijama i umetničkim delima.

LONDONSKI MUZEJ

Lepo dočarava život u Londonu od praistorijskog vremena do danas. Tamo možete videti slike i pročitati o velikom požaru u Londonu 1666. god., epidemiji kuge i ratovima (1. i 2. Svetskom, kao i engleskom građanskom ratu). U muzeju se nalazi “Mayor’s State” kočija u prirodnoj veličini.

BRITANSKI MUZEJ


Slika


Osnovan je 1753. godine i ima jako impresivan hol. U njemu ćete naći egipatske mumije, prva oruđa nađena u Evropi, novčiće i medalje, grčku, egipatsku i evropsku kolekciju, veliku biblioteku. Trebaće vam mnogo vremena da sve obiđete.


Super odmor


Vrh
Dade
Post  Tema posta: Re: Evropa  |  Poslato: 08 Sep 2012, 12:46
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 29 Avg 2012, 20:36
Postovi: 615

OffLine
Najpopularnija turistička mesta u Švedskoj


Prelepa nordijska zemlja, Kraljevina Švedska, popularna je turistička destinacija, mesto u kojoj je nastala uzbudljiva priča o Pipi Dugoj Čarapi, zemlja koja svakog oduševi zbog visokog standarda reda i čistoće, koji je karakterističan, a i poštuje se, u svim skandinavskim zemljama. Predstavljamo vam najpopularnija turistička mesta Švedske, po mišljenju sajta blogspot.com.


STOKHOLM

Slika


Stokholm je glavni i najveći grad Švedske, sedište istoimenog okruga i najvažnije saobraćajno čvorište države. Šarm Stokholma jesu „zelene zone“, odnosno, parkovi, aleje, šume, po čemu je jedan od prvih gradova u svetu. Pored toga, poznat je i po očuvanom starom delu grada, kojeg karakterišu srednjovekovne odlike.

FALUN


Slika


Falun se nalazi u Dalarnskom okrugu, njegovo je središte i drugi grad po veličini. Ovo je grad koji je bio, a i još uvek je, značajan industrijski grad. Širom sveta poznat je po Velikoj bakarnoj planini, kako je nazvan nekadašnji rudnik bakra upisan na UNESCO-v spisak svetske baštine 2001. godine.

GETEBORG


Slika


Geteborg je peti grad po značaju u Nordijskim zemljama, drugi po veličini grad Švedske, i privredno i upravno središte Severne Evrope. Posebna znamenitost grada i verovatno jedna od popularnijih turističkih atrakcija Geteborga je vrlo dobro očuvano staro gradsko jezgro, koje se nalazi na veštački nastalom ostrvu.

HELSINGBORG


Slika


Helsingborg se nalazi u južnom delu države i jedan je od većih gradova Švedske. Ovaj grad razvio se između Severnog i Baltičkog mora, na mestu moreuza Eresund, u njemu se nalazi druga po veličini luka u Švedskoj, a sam grad je veoma važno saobraćajno čvorište u Skandinaviji. Privlačne turističke destinacije Helsingborga su crkva svete Marije i gradski dvorac prepravljen u tvrđavu.

KALMAR


Slika


Kalmar je glavni grad istoimenog okruga, a nalazi se u jugoistočnom delu države. Poznat je po velikoj istorijskoj zaostavštvini. Staro gradsko jezgro grada dobro je očuvano, a duž ulica grada nalazi se veliki broj značajnih građevina, kao što je Kalamarski dvorac, jedan od najlepših primera renesansne arhitekture u Skandinaviji.

KARLSTAD


Slika


Karlstad se nalazi u zapadnom delu države, u okviru Vermlandskog okruga, čije je upravno središte i najveći grad. Ovo je najosunčaniji grad u Švedskoj. Veliki broj turista u Karlstadu obilazi staro gradsko jezgro, koje ima vrlo interesantan položaj i to na više ostrva u delti reke Klarelven.

Pogledajte video o Stokholmu:




Super odmor


Vrh
Dade
Post  Tema posta: Re: Evropa  |  Poslato: 10 Sep 2012, 14:28
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 29 Avg 2012, 20:36
Postovi: 615

OffLine
Portugalija:Najopuštenija zemlja Mediterana


Slika


NE možete upoznati Portugaliju dok u sumrak, slučajno, privučeni zvukom štimovanja gitare, ne zabasate u neugledni lokal negde u lisabonskom kvartu Alfama. I saznate da su mu vlasnici iseljenici iz nekadašnje portugalske kolonije Zelenortskih ostrva, i gledate kako jedan od njih gubi strpljenje dok komšiji, „domaćem“ Portugalcu, koji je u svojih pedeset i kusur odlučio da prosvira gitaru, objašnjava akorde „Kuće izlazećeg sunca“. I sa olakšanjem gledate kako ga, kada mu prekipi, kao pokunjenog prvačića pošalje kući, a on zasvira, onako, za svoju dušu.

I ne možete shvatiti fado dok ne vidite gazdaricu kafane kako izlazi iz kuhinje sa dopola očišćenom ribom u jednoj i nožem u drugoj ruci i počinje da peva nezemaljskim glasom. I šta god da zapeva - to je fado, jer fado i nije muzički žanr već emocija. Emocija koju Portugalci nazivaju „sodad“ i tvrde da je tu reč nemoguće prevesti na druge jezike. A ne znaju da baš u srpskom (i bošnjačkom i svim ostalim istim a različitim jezicima) postoji ta ista reč - sevdah.

LISABON


Slika


ALFAMA je srce Lisabona, najstariji i jedan od retkih kvartova koji nisu uništeni u velikom zemljotresu 1775. posle koga je, sa zemljom sravnjeni grad, podgignut od temelja. To je Lisabon sa razglednica, uske ulice i sokaci i stari drveni tramvaji za koje se „nakače“ klinci na biciklima da bi lakše savladali uspon. Vođeni bedekerima turisti se obično ukrcaju na čuvenu „dvadesetosmicu“, pa im je doživljaj nalik na vožnju beogradskom Takovskom ulicom u jutarnjem špicu. Oni iskusniji znaju da je mnogo bolje voziti se „dvanaesticom“ koja takođe ide kroz živopisnu Alfamu ali daleko manje „opterećena“ turistima.

Lisabon, ipak, nije samo Alfama. Lisabon je i Bajro Alto koji bedekeri opisuju kao „boemsku četvrt“, a u stvari je moderan kvart sa mnoštvom klubova i kafića u kojima je moguće popiti pivo za evro. Tu je, naravno, i nekoliko fado klubova u kojima se za cenu malo skuplje večere može uživati u nastupima fado pevača namenjenih da turistima pomalo izveštačeno dočaraju lisabonsku „starogradsku“ muziku. Lisabon su i mnogobrojni trgovi koje noću zaposednu dileri hašiša i marihuane (ne brinite - nisu agresivni i neće vam „sipati drogu u piće). Lisabon je i Belem u kojem se nalazi čuvena poslastičarnica „Antiga konfeitarija de Belem“ u kojoj se uz neviđenu gužvu jedu savršeni kolači poznati kao „paseteis de Belem“. I Lisabon je, možda više od svega, reka Težo, toliko velika i snažna da vam se često čini da ste na moru.


Slika


PORTO

POTPUNO drugu, a opet sličnu priču, od portugalske prestonice „priča“ trista kilometara severniji Porto. Manji, tradicionalniji, sa manje turista i više magije, Porto je za mnoge baš ono što su očekivali od Portugalije. Već prvi pogled na svuda načičkane crkve sa keramičkim pločicama (azuležosima) na fasadi, galebove koji neprestano nadleću grad, i ulice u kojima je svaka kuća obležena sa najmanje tri broja (jer su nekada imale tri ulaza) ostavlja goste zbunjenim pred Evropom drugačijom od one na koju smo navikli. U Portu se možda najbolje vidi ofucani i prašinom prekriveni sjaj nekada najbogatije evropske države koja je otvorila eru velikih geografskih otkrića ali i osvajanja, kolonijalizma i „uvoza“ robova iz Afrike.

IVICA EVROPE


Slika


ČETRDESETAK kilometara od Lisabona nalazi se najzapadnija tačka Evrope. Sa litice mesta poznatog kao Kabo da Hoka pruža se nestvaran pogled na beskrajan okean i snažne talase koji se besno razbijaju o stene. U blizini se nalazi i Sintra, gde je jedan od portugalskih kraljeva za svoju ženu sagradio rezidenciju poput zamkova iz Diznijevih bajki. Na istoj turi trebalo bi obići i Kaškaiš, odmaralište u blizini portugalske prestonice, kao i Estoril, banju u kojoj su se tokom Drugog svetskog rata okupljali izbegli vladari, špijuni i avanturisti. Navodno, baš tu je Jan Fleming upoznao Duška Popova, koji ga je inspirisao da stvori Džejmsa Bonda.

AGENDA

CENE:

pivo od 1 €

ručak za dvoje u restoranu oko 25 €

kafa oko 1 €

sendvič u„fast fudu“ od 2,5 €

voz od Lisabona do Porta 25 €

noć u hostelu 15 €

ulaznica za Okeanarijum u Lisabonu 13 €

čaša „porta“ u restoranu 3 €

PROBATI:

„Francesina“sendvič sa šunkom,kobasicom i kremenadlom u ljutom sosu

„Tripas a moda do Porto“radicionalno jelo od iznutrica

POSETITI:

Kabo da hoka najzapadnija tačka Evrope

Palacio da Pena bajkoviti zamak u Sintri

Foz do Duro šetalište uz reku Duro i atlanski okean u Portu Alfama

Najstariji kvart Lisabona Antiga konfeitarija de Belem

Poslastičarnica u Belemu


Novosti


Vrh
Dade
Post  Tema posta: Re: Evropa  |  Poslato: 11 Sep 2012, 16:56
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 29 Avg 2012, 20:36
Postovi: 615

OffLine
Dvorac Sadeli: dom poslednje žene Henrija VIII


Dvorac Sadeli (Sudeley Castle) u Glosterširu ove godine slavi 500. rođendan Katarine Par (1512-1548), poslednje supruge Henrija VIII (1491-1547).


Slika


Katarina Par je u istoriji poznata kao poslednja od šest kraljica Henrija VIII, napaćena žena koja se udala za mrzovoljnog monarha u poslednjim danima njegovog života, kad je već bio „jednom nogom u grobu”.

Ipak, uspela je da ga nadživi - na kratko.

Katarina Par je, na neki način, bila jedna od najintrigantnijih Henrijevih žena iako nije bila požudna osvajačica poput Ane Bolin ili Katarine Hauard, politički saveznik kao Katarina Aragonska ili Ana Klevska, niti kraljeva srodna duša kao Džejn Simor.

Ali je imala veliki uticaj na često iracionalnog monarha; bila je učena i mudra žena sa sopstvenim stavovima po nezgodnom pitanju vere. Istoričar dr Dejvid Starki opisao ju je kao „kraljicu sa misijom” koja je verovatno mogla biti „jedna od najvažnijih Henrijevih kraljica”.


Slika


Katarina retko danas biva tema javnosti i njena priča je uvek u pozadini Henrijevih drugih živopisnijih žena.

Ipak, ove godine ona ima svoj trenutak.

2012. označava 500. godišnjicu njegon rođenja, a uspomenu na nju čuva dvorac Sadeli, ljupko imanje u zelenom Gosterširu, gde je njena priča doživela tužan kraj.

Katarina je ovde preminula septembra 1548. od komplikacija na porođaju, dok je bila u braku sa ser Tomasom Simorom (ljubavlju iz ranih dana), šest meseci nakon smrti Henrija VIII.

Imala je samo 36 godina.

Pola milenijuma kasnije, dvorac Sadeli sa nežnošću se priseća svog najpoznatijeg stanovnika i otvara vrata za proslavu Dana Tjudorovih i brojne kostimirane događaje.


Slika


Katarina je sahranjena u Crkvi Sv. Marije na imanju; bio je to prvi kraljevski protestantski pogreb u Engleskoj.

I sam zamak je vredan divljenja. Poslednjih 40 godina o njemu se stara ledi Elizabet Eškomb i njeno dvoje dece koja su učestvovala u restauraciji.

To je danas privatna rezidencija otvorena za javnost u određenim prilikama. Potrebno je oko 90.000 posetilaca godišnje da bi održavanje moglo da se isplati. Trenutno ih ima oko 70.000.

Ove godine u pomoć je „pritekla” i Katarina Par.

Kakav je bio kraljičin život u Sadeliju? Ne sasvim srećan. Ser Tomasa Simora su pratile glasine da je flertovao sa Katarininom pastorkom, mladom princezom Elizabetom dok je ona bila pod Katarininim starateljstvom i dok je njegova nova žena bila trudna.

Istina ili ne, tek tada 14-godišnja Elizabeta odvedena je iz Sadelija maja 1548, svgea četiri meseca pre Katarinine smrti.

Narodno predanje kaže da Katarina i dalje pohodi svoj bivši dom. Duh u vidu visoke žene u zelenoj tjudorovskoj haljini navodno gleda sa prozora i šeta vrtovima.

Ako posetite Sadeli ovih dana, možda ćete je i vi upoznati.


B92


Vrh
Dade
Post  Tema posta: Re: Evropa  |  Poslato: 15 Sep 2012, 12:28
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 29 Avg 2012, 20:36
Postovi: 615

OffLine
Danska: Zemlja hiljadu dvoraca


„Biti ili ne biti, pitanje je sad!“, od snažnog baritona podrhtavaju odore velikodostojnika. Kao i svake godine u Danskoj gostuju glumci iz engleskog grada Stradforda.


Slika


U originalnom ambijentu nevelikog dvorišta dvorca Elsinor, na obali Baltičkog mora, pred oduševljenom publikom izvode predstavu čuvenog engleskog pisca. Nikad nije odgonetnuto zašto je Šekspir svog Hamleta smestio baš na ovo mesto i u ovu zemlju?

Predanje kaže da se svake noći duh mladog kraljevića šeta odajama ovog, sablasno praznog i opustošenog zdanja iz 14. veka. Sa četiri kule i topovima na bedemu, čuvao je i odolevao čestim upadima Šveđana, požarima, ratovima.

Kraljevina Danska ima pet miliona stanovnika, od 406 ostrva, naseljeno je 90. Glavni grad Kopenhagen leži na Heland i Ama-ostrvu. Prolazimo pored vila, palata i dvoraca najbogatijih.

Svaka kuća je unikat. Danci vole originalnost, posebno u arhitekturi i dizajnu po kome su poznati u svetu.

Skreću nam pažnju na kuću u kojoj je živela Karol Bliksten, danska književnica, („Moja Afrika“).

Kuća je po njenoj želji pretvorena u muzej. Kult prema zastavi u ovoj zemlji je izuzetno izražen.

Prisutna je na svim svečanostima, državnim ili javnim manifestacijama, prilikom proslave rođendana, venčanja, krštenja, pa čak i kao ukras na slavljeničkoj torti. Kraljica Danske, Margareta II, kao ličnost je vrlo interesantna. Sa vladavinom koja traje 40 godina spada u najstarije vladarke na svetu. Spontana je, druželjubiva, sama vozi automobil, učestvuje u svim važnim manifestacijama i takmičenjima. Darovita je slikarka, poliglota, scenograf i strastveni pušač. Dejzi, kako je narod zove od milja, ima 71 godinu i još ne pomišlja da krunu ustupi svom starijem sinu, prestolonasledniku Frederiku.

„Mogu da mislim šta god hoću - samo ne treba da kažem sve što mislim“, deviza je vladarke Kraljevine Danske koja se neretko može videti sa suprugom u automobilu koji sama vozi.

Ukoliko se nešto pokvari, kraljica izađe i - stopira!

Prolazimo kroz Nort Siland, ljupko mestašce. Pred nama je u svoj svojoj lepoti kraljevski dvorac Frederiksborg. Pogled obuhvata fasadu od crvene opeke, dva krila, i toranj sa satom ukrašen skulpturama Vikinga. Dvorac je okružen kanalom i povezan mostovima. Obnovio ga je kralj Kristijan Četvrti. Ovaj najpoznatiji, i od naroda najomiljeniji vladar, imao je istovremeno dve žene. Sa prvom kraljicom, imao je osmoro, a sa drugom jedanaestero dece. Na svim javnim mestima obe su bile prisutne. I lepo se slagale.


B92


Vrh
Dade
Post  Tema posta: Re: Evropa  |  Poslato: 19 Sep 2012, 18:40
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 29 Avg 2012, 20:36
Postovi: 615

OffLine
Letonija: Topli ljudi sa hladnog severa


Jedna od tri baltičke države. Prestonica Riga - grad bogate istorije i dobre zabave. Letonci su 4.000 godina na ovim prostorima. Simbol grada Crkva Svetog Petra


Slika


Posle tri sata nemirnog leta dočekuje nas mirna Riga, prestonica Letonije, prve od baltičkih zemalja u koje idemo. Kroz staklene zidove hotelske sobe puca pogled na krošnjama oivičenu obalu reke Daugave, iznad koje izranjaju raskošni kitnjasti zvonici moćnih katedrala što streme ka nebu. Temperatura je 22 C. „Prava letnja“, kažu domaćini odeveni u majice, šortseve i lepršave haljine. Preko najvećeg mosta, koji kao da lebdi na džinovskim karikama, pored biciklista, kojih u ovom gradu ima mnogo, idemo ka starogradskoj strani. Iza nas ostaju moderne zgrade uklopljene da ne remete harmoniju koja duši tek pristiglog putnika daruje mir i lepotu. Već od starogradskog oboda dobijam utisak da je u Rigi sve zeleno, ucvetano i raspevano. Kamenom popločani put dovodi nas do trga u centar starog jezgra sa kojeg već trešti živa muzika dva orkestra! Između njih promiču tirkizni vozić, dugonoge Letonke razgolićene da što više “uhvate” sunce, što brzo hita ka mansardama i rodama, neizbežnim stanarima letonskih dimnjaka.

Unaokolo izlog do izloga, a u njima šta god zaželite: Faberžeov porcelan, topla čorba slična boršču, kape, šalovi ili izbor medeno-providnog ćilibara. U sredini je kafe do kafea, usamljeni svirači, prodavci suvenira i radoznali turisti koji upijaju lepote ovog mesta. „Leto je!“, uzvikuju Letonci i nazdravljaju najkraćem i najlepšem godišnjem dobu ispijajući sadržaj malih, srednjih i velikih krigli crnog i belog piva, čuvenog baltičkog.

Iz vedrog neba pljusnu kiša!


Slika


Gotovo lenjo konobarice počinju da otvaraju suncobrane – ne stigoše ni do prvog, a nebo se zaplavi kao oči vodiča Valdesa, jednog od malobrojnih Letonaca, poreklom Rusa, koji govori ruski! Ostali neće. Zašto? Možda je odgovor u bivšem životu države, iliti istoriji zemlje sa 2.400.000 stanovnika.

Letonci su 4.000 godina na ovim prostorima. U 13. veku su ih okupirali krstaši i ostali čak 120 godina, u 16. veku okupirala ih je Poljska, vek kasnije Švedska, potom, u 18. veku ruski car Petar Veliki, potom Nemačka. Budući da se nalazi na dobrom položaju, Letonija je uvek imala odlično razvijenu trgovinu, a Riga je važan trgovački centar regiona. Stanovništvo potiče od finskog plemena Liva, i većina ih je bila pravoslavne vere. Međutim, kako su se sukobi moćnije Nemačke i Rusije uvek odvijali preko leđa Letonije, tokom Drugog svetskog rata stradalo je više od polovine pravoslavaca. SSSR-u su pripojeni 1940. godine, a 1991. godine postaju nezavisna država. O vremenu kada su bili u sastavu SSSR-a svedoči i tramvaj broj 11, koji je isti kao i pre 50-ak godina, a kojim se mogu obići zoo-vrt, Mezapark i sportska oblast u severnom delu grada.

Široka i plovna reka Daugava, sa lukom dugim 17 km, deli grad na stari i novi.

Već pre impozantnog mosta pogled obuhvata elegantne tornjeve Riškog zamka, rezidencije predsednika republike. Veliki park, kaldrmisane ulice, negovane fasade starih palata i majušni trgovi daju izuzetan vizuelni doživljaj.

Palate, palate...


Slika


Domski trg je centralni, najznačajniji i najživlji.

Subota, podne je. Mnoštvo Letonaca je na ulici u baštama i kafićima. Vedri, rumeni, uglavnom svetlokosi i plavooki – igraju uz muziku, piju, jedu, kroz tu buku jedva se čuje zvuk zvona sa katedrale...

Simbol grada je veličanstvena Crkva Svetog Petra, inače zaštitnika grada, a kako je šest puta rušena, građani Rige misle da ih nije dobro čuvao.

Mačija kuća, kako je zovu, ima i ljupku priču... Kad je bogati trgovac završio gradnju, na vrh, kao ukras, stavio je figuru svog ljubimca mačora. Pošto je maca bila okrenuta prema trezoru, gradske vlasti su odmah negodovale i ubrzo naredile da vlasnik svoj ukras okrene na drugu stranu. A ovaj, da bi pokazao svoj revolt, prvobitnu figuru je zamenio - i postavio novu - ljutitog mačora sa nakostrešenom dlakom!

Ružičasta zgrada sa fasadom ukrašenom muškim figurama je Kuća crnoglavih. Nekad se u njoj nalazilo udruženje trgovaca – isključivo slobodnih muškaraca (udovci, neoženjeni, razvedeni) koji su dobro radili, još bolje zarađivali i izuzetno dobro se zabavljali.

Kuća tri brata je palata sastavljena od tri celine građene stilovima tri epohe. I mada je uvek bila jedinstvena i lepa – urbanisti su je predvideli za rušenje. Ali, građani su se usprotivili, tako da je i dalje ostala jedinstvena i lepa.

Još jedan, takođe stari deo Rige, ukrašavaju kuće otmenih fasada, pastelnih boja, ukrasa i detalja. Građene su u jugend-stilu (nemački). Pošto je to mnogima smetalo jer su želeli da imaju svoj, originalni stil - arhitekte su "pronašle" eklektički, odnosno, stil koji je “izmešao” najbolje od drugih stilova.

Kuća čuvenog arhitekte Mihaila Ajzenštajna, rođenog brata režisera Sergeja, mirnih boja, sa bezbroj senki i niša, ima posebno upadljiv detalj iznad ulazne kapije. Naime, njen lučni deo krase tri figure: glava arhitekte, njegove supruge i sina. Ako se taj neobični detalj gleda pravo, sve figure imaju blag izraz lica. Ukoliko se pomerite i posmatrate ih sa strane, pogledi supružnika postaju ljutiti!


Slika


Novi deo grada je odavno zakoračio u budućnost. Stakleno-betonsko naselje sa visokim i kockastim zgradama ravnih fasada i oblakoderima sa ultramodernom zgradom švedske banke - i, kad smo već kod nje, treba reći da je prosečna plata u ovoj baltičkoj zemlji 700 evra, penzija 200, nezaposlenost 18-20%.
Žitelji Letonije imaju sopstveni jezik i novčanu jedinicu lat, a u EU primljeni su 2004. godine.


Krstaška ljubavna priča

Tvrđavu Turaide (ili Božanski vrt), krstaši su sagradili od drveta. Za ovo istorijsko mesto vezana je jedna od bezbroj baltičkih legendi koje se po pravilu završavaju smrću jednog od ljubavnika...

Dakle, 18-godišnja devojka Maja, koju su zbog lepote prozvali Turajidska Roza, bila je veoma lepa i imala je mnogo prosaca. Sve ih je odbijala zato što je bila zaljubljena u mladog i lepog Viktora. Jednog dana je došao da je zaprosi poljski oficir, koji je dobio odgovor kao i svi prethodni. Međutim, ponosan i uvređen što ga devojka nije uvažila, da bi joj se osvetio pratio je Rozu do pećine, gde je trebalo da se sastane sa Viktorom i – ubio ga.

Kada je Roza došla, oficir joj je ispričao šta je uradio i očajna devojka mu je ponudila ogrlicu uz objašnjenje da je magična i da onog ko je nosi niko ne može probosti mačem: „Probaj na meni i uverićeš se!“, rekla je. Oficir je poverovao, zamahnuo mačem i – Roza je pala mrtva. Na istom mestu gde je sahranjena posađena je mlada stabljika lipe. Mesto svakodnevno posećuju turisti iz celog sveta, a odavno je postao običaj da mladenci posle venčanja redovno posećuju njen grob. Donose sveže cveće, a u srcu ponesu nadu da će i oni doživotno biti povezani snažnim osećanjem kao što su bili Roza i Viktor.


Slika


Obala Baltika

Jurmala, najpoznatije letonsko letovalište na Baltičkom moru, dugačko je 20 km, sa šumom u pozadini i sumpornim izvorima otkrivenim još u vreme Napoleona. Tako je ovo letovalište ujedno i lekovita banja. Šume u Jurmali su zakonom zaštićene i nijedno stablo se ne sme izvaditi ili saseći zbog izgradnje vikend-kuća ili vila raskošnog izgleda.

Letonci se u Baltiku kupaju kad voda dostigne 16 C (juli i avgust)! Da je ispred mene zaista more, pepeljaste boje, zaključila sam po pesku, galebovima i svežem vetriću koji je povremeno donosio miris algi i soli. U plićaku je stajao jedan jedini kupač, i posle dužeg vremena i premišljanja da li će imati snage da se okupa u ledenom moru, snažno je uzviknuo „Raspaljot!“, i uz glasno cvokotanje žustro je zaplivao ka pučini boje pepela.

Pariz severa


Slika


Prestonica Letonije vrlo je poznata i priznata u svetu kao grad gde se odlično možete zabaviti, zbog čega je zovu i Parizom severa. Mnogobrojni kafići i klubovi organizuju tematske zabave, za svačiji muzički ukus, a postoje i aranžmani koji uključuju i prevoz limuzinom do najpoznatijih letonskih kafića i klubova. Najčuveniji i najposećeniji su VIP, "Dolče vita", "Oskar" i "Roko"...

Riga nudi i priliku za dobar šoping, a veliki tržni centri "Spajs", "Skaj", "Maksima" i "Siti market", do kojih se brzo i jednostavno stiže, nude najraznovrsniju robu po prilično pristupačnim cenama. Pored dobre zabave i šopinga, nemojte propustiti još jedan “specijalitet” Rige - izuzetno ukusno pecivo od lisnatog testa, koje se može probati u restoranima "Elizabetes" i "Terbatas".

Još jedan kuriozitet je i to da je Riga prvi grad na svetu koji je za Božić okitio jelku još davne 1510. godine. Od tada, tradicionalno, Riga je fenomenalno ukrašena tokom praznika, a posebnu radost i za stanovnike i za turiste predstavlja praznični vašar gde se mogu kupiti najrazličitiji suveniri.


Novosti


Vrh
Dade
Post  Tema posta: Re: Evropa  |  Poslato: 19 Sep 2012, 21:15
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 29 Avg 2012, 20:36
Postovi: 615

OffLine
Stokholm: Skoro savršen grad


Stanovnici Stokholma žive udobno i dobro, mada se mladi žale na nedostatak posla, a opšta populacija na tmurno vreme.


Slika


Stokholm – Kao što trejler zaviruje u film, tako i jedan dan u septembru u Stokholmu zaviruje u dugu, tamnu švedsku zimu, u sivilo koje rastužuje mnoge stanovnike i koje je, ostatak sveta voli da misli, jedina mana skandinavskih zemalja.

Sredinom meseca došao je taj uvodni, kišoviti, turoban dan. Smrklo se čim je svanulo. Nebo boje olova spustilo se nisko, na krovove zgrada. Ispod je deset stepeni. Ali kada biste sudili o sezoni samo na osnovu garderobe stanovnika, ne biste znali koje je godišnje doba. Na ulici se vidi sve – od japanki i majica na bretele, preko čizama i zimskih jakni do balskih haljinica. Žene i devojke su najčešće su farmericama i blejzerima, a mnogi muškarci u crvenim pantalonama ili sakoima sa „zakrpljenim” laktovima. Turiste prepoznajete po tome što pokušavaju da nose kišobran – lokalci znaju da je to beskoristan predmet na stokholmskom vetru.

Luis je rođena i živi u Švedskoj ali, kao i mnogi njeni sugrađani, govori engleski sa američkim akcentom. Dok sedi u kafiću u centru grada i kuca na laptopu, s vremena na vreme gleda kroz prozor.

– U stvari, ovo je za nas prilično lepo vreme – kaže Luis.

– Zimi ima mnogo snega, a samo nekoliko sati svetla dnevno.

Veruje se da mnogi Skandinavci padaju u depresiju tokom zimskih polarnih noći. Mit ili istina?

– Nažalost, nije mit – ocenjuje Halstejan, doktorand na studijama održivog urbanog razvoja.

– Mnogo je mračno i zaista depresivno. Zato bih i voleo da radim za firmu kao što je telekomunikaciona kompanija „Telija” koja svojim radnicima zimi plaća jedan sat nedeljno „sunčanja” ispod posebnih lampi koje stvaraju utisak svetlosti i sunca.

Pošto vreme nije za šetnju, posao cveta u kafićima, restoranima i tržnim centrima. Švedska ima jedan od najviših standarda na svetu – statistika pokazuje da je privredni rast prošle godine bio četiri odsto, a po podacima Ujedinjenih nacija, na desetom je mestu u svetu po indeksu humanog razvoja. U kafićima i restoranima koka-kola je, prevedeno u srpsku valutu, oko 170 dinara, a kolač oko 350 dinara. Čokolada od 200 grama staje 450 dinara. Omiljeni švedski desert je rolat od cimeta. Čak i u najužoj turističkoj zoni možete da ručate za iznos koji bi odgovarao hiljadu ili hiljadu i po dinara. Na meniju je retko piletina a često krompir (gotovo nejestiv), riba, posebno losos, ćufte, crveno meso, pa i meso losa koje je... pa dobro, to zavisi od toga da li i inače jedete meso jelena.

Sve svetske marke, od „Diora” do „Luja Vitona”, odomaćile su se u tržnim centrima švedske prestonice. Bilbordi modne industrije su na svakom koraku. Reklama za jednu robnu kuću kaže: „Mnogo toga se promenilo otkako je Greta Garbo radila ovde”.

Osim interesovanja za kupovinu i čuveni švedski dizajn, mladi se u poslednje vreme jako zanimaju za fotografiju. Zato je pre dve godine i otvoreno mesto posvećeno isključivo modernoj fotografiji na 2.500 kvadratnih metara izložbenog prostora. „Fotografiska” je popularno mesto za izlazak, sa kafeom i pogledom na centar Stokholma, ali pre svega jako posećena galerija. Otkud tolika pomama za fotografijom?

– Još od vremena digitalizacije, Švedska doživljava bum fotografije. Veliko je interesovanje javnosti i zato je „Fotografiska” i osnovana. Ona je najveći izložbeni prostor posvećen isključivo ovom mediju – objašnjava kustos Mišel Meri Roj, inače Amerikanka koja živi i radi u Švedskoj.

– Najposećenije su bile izložbe Eni Libovic i Roberta Mepltorpa. Oboje su stvarali kontroverzne fotografije. Eni Libovic je izazvala veliku pažnju zbog svog stila i poznatih ličnosti koje fotografiše, kao što je bio portret nage Demi Mur na naslovnoj stranici „Veniti fera“ 1991.

Kultura, kafići, tržni centri, parkovi, odličan gradski prevoz u kome niko nikome ne stoji na nozi... Čini se da Stokholm ima sve. I jeste proglašen za najudobniji grad na planeti. U celoj zemlji svima su dostupni besplatno lečenje i obrazovanje, pa i ono univerzitetsko. Život u ovakvom gradu košta zbog čega su cene najama stana vrlo visoke pa zvanična statistika tvrdi da Šveđani žive u najmanjim kućama i stanovima na svetu. Pored brojnih preduzetnika, Švedska ima i najviše multinacionalnih kompanija po glavi stanovnika. Ipak, mladi veruju da je svetska ekonomska kriza pogodila i njihovu zemlju. Iako priznaju da nema teških nevolja kao u Španiji ili Italiji, dodaju da Švedska nije eldorado.

– Mnogo mladih od 18 do 25 godina odlazi u Norvešku da radi. Tamo su poželjna radna snaga jer su odgovorni i vredni, kaže Linea Junjuns (29), novinarka iz Stokholm.

Ona primećuje da mnogi Šveđani posle škole gube osećaj sigurnosti zbog čega ne zasnivaju porodicu.

– Ako ste izbirljivi – a mnogo mladih ljudi danas jeste izbirljivo – nećete se zaposliti u ovom gradu. Ali ako ste spremni da radite bilo šta, možete naći posao u Stokholmu. U svakom slučaju, dobro obrazovani ljudi imaju dobar posao.


B92


Vrh
Tesa
Post  Tema posta: Re: Evropa  |  Poslato: 05 Okt 2012, 11:11
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 18 Sep 2012, 18:55
Postovi: 4287

OffLine
Češka prestonica pleni vekovima

Zovu ga „Majkom svih gradova”, „Gradom stotinu tornjeva” (mada ih zapravo ima oko 500), a Karlo IV ga je nazvao „Zlatni grad”.


Slika


Karlov most, tornjevi, široke ulice, uski kaldrmni sokaci, katedrale, ali i najbolje pivo na svetu – to su glavni mamci na koje se turisti širom sveta „upecaju”, pa ih oko pet miliona godišnje poseti Prag, glavni grad Češke.
- Turisti neprestano dolaze tokom cele godine. Već smo se navikli da se na ulici čuju brojni svetski jezici – rekla je jedna ljubazna prodavačica, na vrlo lošem engleskom jeziku.


Slika


Zovu ga „Majkom svih gradova”, „Gradom stotinu tornjeva” (mada ih zapravo ima oko 500), a Karlo IV ga je nazvao „Zlatni grad”. Teško je reći da Prag nije opravdao svoju reputaciju – izgledom, ponudom za turiste, noćnim provodom, hranom, čuvenim pivom…

U tom gradu, koga mnogi nazivaju istinskim centrom Evrope, sve je podređeno turistima. Na žalost, mnogi od njih su u „misiji” da naprave što više fotografija koje svedoče o njihovoj poseti i kupe što više suvenira, dok je malo onih koji zaista uživaju u Pragu. Na Karlovom mostu, recimo, glavnoj atrakciji, načičkane su tezge na kojima mogu da se kupe suveniri, a i mnogi nepriznati umetnici izneli su svoja platna pa nude izradu portreta ili karikatura prolaznicima. Gotovo da se na prste mogu izbrojati stranci koji su prešli taj most, a da znaju da je podignut 1357. godine, pa od tada povezuje Stari grad sa Malom stranom. Od oko 30 statua duž mosta, religijske tematike, retki su oni koji znaju da je najpoznatija ona Svetog Jana Nepomuka.



Slika


U samom centru, na svakom koraku je suvenirnica u kojoj mogu da se kupe predmeti od kristala ili keramičke krile za pivo po, razume se, blago „naduvanim” cenama. Ali, paradoksalno, u svakoj od tih radnjica, u svakom trenutku ima bar nekoliko potencijalnih kupaca.
Restorani i pabovi su takođe u svako doba puni. Čak je i sramota posetiti Prag, a ne probati neko od čuvenih čeških piva, kobasice, kolenice… Nije manje bitan Prag noću i ozbiljan je konkurent Beogradu, kada se bira evropski grad u kojem je noćni provod najbolji. I u Pragu su noćni klubovi krcati, a posećeni su i brojni pabovi, pivnice, kafići…


Slika


Ako pitate meštane, redom će vam svi reći da svako ko dođe u Prag, treba da ubaci u plan i obilazak Hradčana, područja na kom se uzdiže Praški dvorac, gde je smeštena bazilika Svetog Đorđa, katedrala Svetog Vita, stari i novi kompleks kraljevske palate. Valjalo bi, kako kažu, posetiti i carsku banju, Karlove vari, koja je poznata po 12 lekovitih termalnih izvora.

Doživljaj je i vožnja brodom po Vltavi. Tako najbolje mogu da se vide mostovi i arhitektura u Pragu. Još ako neposredno pre dolaska posetite Slovačku, utisak je još jači. Danas ove zemlje izgledaju kao da nikada nisu bile jedna država. Bivša Čehoslovačka je s komunizmom raskrstila 1993. godine. Ipak, čini se da u Slovačkoj, bar spolja gledano, prestonica još nije „raskinula” s tim duhom. Češka, Prag – to je sasvim druga priča.


Blic zena


Vrh
Tesa
Post  Tema posta: Re: Evropa  |  Poslato: 18 Okt 2012, 10:15
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 18 Sep 2012, 18:55
Postovi: 4287

OffLine
Nesebar - muzej i biser Crnog mora


Reporter "Novosti" u poseti poznatom bugarskom letovalištu. Šetnja kroz Nesebar pruža jedinstven osećaj. I novi i stari deo grada "žive" tokom cele godine


Slika


Nesebar, poznato bugarsko letovalište kod luke Burgas, smešten na malom poluostrvu, tri kilometra od Sunčevog Brega, jedinstven je grad-muzej, pod zaštitom Uneska. Godinama je omiljena destinacija turista iz Rusije, Nemačke i Bugarske, zahvaljujući toplom južnom vetru, čistom nebu, plavom i toplom moru, ali i remek-delima srednjovekovne crkvene arhitekture.

Kroz Bugarsku teritoriju prošli su mnogi osvajači, a strateški dobar položaj Nesebara, učinio ga je metom Tračana, Grka, Rimljana... U gradu sa preko 30 crkava možete videti uske, kamenom popločane ulice, stare vile, drvene kuće, pa i ostatke očuvanih vizantijskih crkava. Procvat ovog malenog gradića počinje 1983. godine, kada je stavljen pod zaštitu kao svetska kulturna baština. Sa oko 350 kuća, mnoštvom restorana i kafića, velikom "Sunčanom plažom", Nesebar je zaista mesto koje treba videti.


Šetnja kroz Nesebar pruža jedinstven osećaj, jer za samo nekoliko sati možete "prošetati" kroz antički Akropolj, rimski teatar, zidine bugarskih utvrđenja, ali i kroz "obična" dvorišta autohtonih stanovnika kojih ima jedva hiljadu. Većina se bavi ribarstvom, pletenjem, proizvodnjom kožne garderobe, ali i izradom drvenih suvenira. Možete kupiti sušenu ribu i vino, heklane stolnjake i salvete, bugarske mirise od ruža, razne vrste sireva, od kojih je najbolji kozji, stare antikvarne uspomene, ali i grčke mačeve, turske jatagane, bugarske šapke i ruske petokrake. Ne treba propustiti posetu Staroj Mitropoliji iz 9. i Novoj Mitropolija iz 11. veka, bazilici bez transepta, Crkvi Svete Device Marije iz 10. veka, hramovima Svete Teodore, Svete Paraskeve, Svetog Mihaila i Gavrila i Svetog Jovana Aliturgetosa. Ovi hramovi i Etnografski muzej čuvaju priče o teškom, usamljeničkom životu Nesebara, koji je vekovima bio na udaru različitih civilizacija.

MORE NIJE CRNO
Crno more u Bugarskoj nije crno i nije valovito kao što se priča. Tamno je zbog toga što je dno puno morskih trava, toplo i čisto, ali mu je jedina "mana" što nije slano. Kada dođete u Nesebar, iskoristite priliku da posetite najveću bugarsku industrijsku luku Burgas, udaljenu 30-ak kilometara, koja ima divne restorane i široku trgovačku ulicu, ali i grad Varnu, udaljen 89 km, koji je poznat kao kulturni centar, ali i po najlepšoj bugarskoj plaži "Zlatni pjasci".

U srednjovekovnom preporodu izgrađene su drvene kuće u slovenskom stilu, sa velikim vratima i tremovima, u kojima su živeli monasi, sveštenici i vernici. Kako je Bugarska 2007. postala član EU, prošla je kroz tranziciju i sve više napreduje. Prilikom svake nove posete Nesebaru, možete da osetite kako se menja, ali zadržava stari "šmek" i vekovnu baštinu.

Na ulicama Nesebara mogu se kupiti divne uljane slike mora, starih kuća i crkava, suveniri, "podsetnici" na stara vremena, ali i druga roba široke potrošnje i najrazličitiji falsifikati poznatih svetskih robnih marki.

Urbani deo grada "preselio" se na obalu, gde se tik uz more mogu videti zgrade iz socijalističkog perioda, ukrašene malim parkovima. I novi i stari deo grada "žive" tokom cele godine, ne samo leti, povezani šetalištem i morskom obalom, na kojim drvena vetrenjača označava ulaz u antički Nesebar.


Na plaži dugoj osam kilometara poslednjih decenija nikla su još dva naselja - Sani bič i Sveti Vlas. To su, zapravo, ogromni moderni hotelski kompleksi sa bazenima, radnjama, buticima, kafićima i restoranima. Na teritoriji opštine Nesebar, od grada Burgasa do pola puta za Varnu, na dužini od 50 kolometara, ima preko 600 hotela i više od 180 restorana i čak 22 plaže.
Za ljubitelje lova osunčana brda oko Nesebara su pravi raj, a atrakcije kao što su akvapark, duge peščane plaže, mnogobrojni kafići i barovi privlače preko dva milion turista godišnje.

Hrana je odlična, sirevi i vina izuzetna, cene niske i pristupačne. Još jedan razlog da posetite ovaj "biser" Crnog mora.


Slika


Novosti


Vrh
Tesa
Post  Tema posta: Re: Evropa  |  Poslato: 19 Okt 2012, 10:54
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 18 Sep 2012, 18:55
Postovi: 4287

OffLine
Vodič: Vozom kroz Evropu


Vozom iz Beograda može da se za malo novca stigne i „do kraja sveta“. Promotivne karte do pet puta jeftinije, a ovakav način putovanja je ponovo hit u Evropi.


Slika


* Pre putovanja treba se dobro raspitati o kartama i pogodnostima, jer se u mnogim zemljama, naročito onima sa bogatom železničkom tradicijom, stimuliše kupovina mesečnih karata.
* Turista može da za manje od 200 evra kupi mesečnu kartu s kojom može neograničeno da se vozi švajcarskim vozovima i besplatno uđe u 400 muzeja.
* Postoje i kombinovane karte za Švajcarsku i Nemačku ili Francusku.

Vozom se iz Srbije može stići i na kraj sveta, i to za malo novca. „Zahvaljujući“ sve većim aerodromskim taksama, putovanje na šinama danas je ponovo hit u Evropi, jer su mnogi uvideli da voz ima mnoge prednosti u odnosu na avion. Pored toga što su na Starom kontinentu bezbedni, vozovi nemaju ograničenje za prtljag, polaze na vreme, ne „upadaju“ u saobraćajnu gužvu i stižu direktno u centar grada.

Prednost
- I u Srbiji sve veći broj ljudi shvata prednosti putovanja vozom - kaže Goran Matijašević iz odeljenja za vozne karte u „Putniku“. - Najviše putuju mladi, i oni se trude da saznaju koje su destinacije na promociji, pošto jeftine karte niko ne reklamira. Nažalost, stariji kupuju redovne, skuplje karte, jer nisu informisani o tome da mogu povoljnije da putuju. Najbolji primer je put do Berlina. Povratna karta u redovnoj prodaji košta 433 evra. Međutim, ukoliko je putnici kupe preko Budimpešte, koštaće 84 evra.

I karte za ostala odredišta mogu se kupiti prilično jeftino ukoliko se pazare na pravom mestu. Ko ume da ih „slomi“ - taj može sam da kupi putem interneta jeftinu kartu, ali većina to ne zna ili nema dovoljno vremena da se time bavi.

Rezervacije
* Mališani do 4. godine u većini evropskih zemalja putuju besplatno
* Deca do 14 godina plaćaju pola karte
* Dete do 10 godina ležaj deli sa roditeljima
* U Austriji i Nemačkoj deca putuju besplatno do 14 godina
* Porodične karte (treći i četvrti putuju besplatno) treba kupovati u Nemačkoj, Češkoj, Slovačkoj, Austriji, Hrvatskoj i Crnoj Gori
* Penzioneri imaju popust uz kartu „Rejl plus“ koja košta 800 dinara, ali ne važi za međunarodne vozove
* „Interejl karta“ se isplati mladima koji putuju po Evropi, jer je u istočnoj Evropi niko ne priznaje
* Sajt evropskih železnica - raileurope.com
* Blog o vozovima - railserbia.net

- Malo ko zna da su Mađarska i Srbija potpisale ugovor o posebnoj ceni karata, pa sve karte za zapadnu Evropu treba kupovati preko Budimpešte - objašnjava Matijašević iz „Putnika“. - Isti sporazum potpisan je i sa Zagrebom. Ko ne bira datum i vreme, može da putuje za izuzetno malo novca. Jedan mladić koji je čitav svet proputovao vozom, lane je putovao iz Beograda do Irkutska preko Bratislave, Moskve i Mongolije i nazad za 138 evra! Na taj put je krenuo iz Slovačke. On redovno kupuje karte i kaže da je najvažnije uzeti rezervacije za ležajeve, što je on učinio u Beogradu.

U Srbiji se zahvaljujući nemačkom EPA sistemu, na koji smo i mi priključeni, mogu kupiti karte za gotovo čitav svet, osim za „Talis“ vozove (koji saobraćaju u Holandiji, Belgiji, Luksemburgu i Francuskoj), španske i portugalske vozove. Tako, oni koji ne biraju vreme, do Berlina mogu da stignu za 84 evra. Međutim, čak i oni koji traže određeni datum putovanja mogu da nađu kartu za 94 ili 104 evra. Voz kreće u 11 časova i u Budimpeštu stiže u 18.55, zatim u 20.05 nastavlja dalje i u Berlin stiže u 9.10. Ležaj sa posteljinom košta 20 evra.

Do Minhena, takođe, može da se stigne za 84 evra, a do Ciriha za 104 evra. Do Ciriha može da se putuje i preko Zagreba, i put, praktično, traje 24 časa, ali se nekome ko ne žuri mnogo isplat


Slika


Plan


Promotivne karte najteže je naći za vikend, dok ih tokom radnih dana ima dovoljno. Jedina mana promotivnih karata jeste to što za neke od njih ne mogu da se dokupe ležajevi. Međutim, vozovi su čisti, uredni, najčešće poluprazni i, što je najvažnije, stižu na vreme. Promotivne karte mogu da se kupe i do šest meseci unapred, a 9. decembra biće objavljen novi red vožnje za narednu godinu.

Niko ne zna kako će od decembra izgledati red vožnje. Naime, trenutno izuzetno povoljne karte, poput povratne do Ciriha za 29 evra, mogu se naći iz Zagreba, ali u Hrvatskoj planiraju da ukinu 46 od 52 međunarodne linije. Time bi i Srbija bila oštećena, jer sa oko 70 lokomotiva srpska železnica neće moći da uvodi nove međunarodne vozove.

Noć
Ranijih godina iz Beograda su polazila četiri međunarodna voza, ali ukinuti su vozovi za Veneciju, kao i za Beč i Istanbul. Pošto između Slovenije i Italije od prošlog decembra više ne saobraća nijedan voz, srpski putnici su praktično odsečeni od Apenina.

Trenutno postoji voz iz Beograda za austrijski Vilah (preko Ljubljane) za 29 evra, ali većina jeftinih vozova kreće iz Beča. Povratne karte iz Beča do Rima, Hamburga, Minhena, Pariza, Berlina i Amsterdama koštaju od 29 evra. Radi se o noćnim vozovima, a u pomenute gradove stiže se ujutru.


B92


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 57 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   


Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker