Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 28 Mar 2024, 22:39


Autoru Poruka
Maša
Post  Tema posta: Re: Reportaže  |  Poslato: 09 Dec 2013, 14:43
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Donacija SNS za Andrićgrad

Prilogom od 100.000 evra za izgradnju studentskog doma ubrzano osnivanje Fakulteta lepih umetnosti na obali Drine. Kusturica: Poklon članstva SNS usred krize je i više od prijateljskog gesta


Slika


VIŠEGRAD - Kulturni centar Republike Srpske otvoriće iduće godine kapije za studente iz celog sveta, a važna podrška velikoj ideji o osnivanju Fakulteta lepih umetnosti u Andrićgradu u nedelju je stigla iz Srbije: Aleksandar Vučić, predsednik Srpske napredne stranke, uručio je tvorcu višegradske renesanse 100.000 evra za završetak gradnje studentskih domova! Novac nije stigao iz javnih kasa, reč je o donaciji celokupnog članstva ove partije, novac je namenjen stvaranju najboljih mogućih uslova za život i rad budućih akademaca i njihovih profesora.



- Aleksandar Vučić je nedavno bio u Andrićgradu, tada smo dobili njegovu podršku za dalji rad na ostvarenju jedne velike ideje. Sada znamo da je Vučić prijatelj koji pomaže, mi to znamo da cenimo naročito u današnjem vremenu opšte finansijske krize - rekao je Kusturica „Novostima“.

- Raduje saznanje da je donji prag konsenzusa o našim duhovnim vrednostima ipak moguće ostvariti u RS i Srbiji, izvan dnevnopolitičkih potreba.

Dok je narod Višegrada posle nedeljne liturgije i pričešća izlazio iz Crkve Svetog kneza Lazara i kosovskih mučenika, iz tek podignutih „višegradskih Dečana“ koje je prigrlio, proslavljeni reditelj ovdašnje stvarnosti objašnjava: tokom naredne godine u Andrićgradu će biti otvoren Fakultet lepih umetnosti sa katedrama za film i pozorište, studenti iz celog sveta biće u prilici da izučavaju režiju, produkciju, kameru, scenografiju, kostimografiju... Imaćemo 160 akademaca na sve četiri godine studija. Sa studentima će raditi najbolji profesori, a svi oni će na raspolaganju imati tri bioskopske dvorane, novo pozorište, biblioteku sa 4.000 naslova u Andrićevom institutu, čitaonice, dva studentska doma... - dodao je Kusturica.

Pored Andrićeve i Njegoševe statue, uskoro će se u Andrićgradu naći spomenici još trojici velikana: Nikoli Tesli (rad akademika Nikole Koke Jankovića), Meši Selimoviću, kao i Mehmed-paši Sokoloviću. Ispod spomenika graditelju biće uklesana posveta „od brata Makarija“. Makarije Sokolović bio je brat Mehmed-paše, i prvi patrijarh Srpske pravoslavne crkve od kada je ona 1557. godine obnovljena kao Pećka patrijaršija.

- Veoma je živo u Andrićgradu: čekamo kredit za završetak unutrašnjosti jedinog pozorišta na potezu od Užica do Sarajeva. Savet Andrićevog instituta priprema obeležavanje 100 godina od početka Prvog svetskog rata: raspolažemo velikim brojem važnih, čak i spektakularnih dokumenata koji će biti publikovani, čime ćemo dovesti u pitanje pokušaj revizije istorije. Paralelno sa snimanjem filma „Na mliječnom putu“ snimiću i dokumentarni TV film u kome ću suprotstaviti različite stavove o sarajevskom atentatu - ističe Kusturica.

Slika


- Institut će tokom naredne godine snimiti 12 emisija o Prvom svetskom ratu... Na idući Vidovdan, umesto opere „Na Drini ćuprija“, za otvaranje pozorišta najverovatnije ćemo postaviti sjajan komad Srđana Koljevića o suđenju Principu, bespravnom, jer nijedna skupština nikada nije verifikovala aneksiju Bosne... Želja nam je da komad istovremeno igraju tri ansambla, u Višegradu, Beogradu i Banjaluci. Andrićevo delo će na scenu 2015. godine.


“ZAZ“ NA “KUSTENDORFU“
- ZASAD znamo da će u januaru, na predstojećem „Kustendorfu“ u Mokroj Gori, u muzičkom delu nastupiti francuski sastav ZAZ, doći će nam svi najznačajniji filmski autori sa ovogodišnjih svetskih festivala, uključujući Italijana Paola Sorentina, kandidata za „Oskara“ za film „Velika lepota“, Iranca Ašgara Farhadija, po oceni magazina „Tajm“ jednog od 100 najuticajnijih ljudi današnjice... - ističe Kusturica.


novosti

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Sky
Post  Tema posta: Re: Reportaže  |  Poslato: 20 Dec 2013, 10:38
Korisnikov avatar

Pridružio se: 07 Mar 2013, 11:46
Postovi: 259

OffLine
Jerusalim: Milion dolara za grobno mesto

Reporter „Novosti“ posetio Jerusalim, koji je posle 100 godina zavejao sneg. Najskuplji kvadrat zemlje na svetu - na jevrejskom groblju


Slika

MILIONI turista godišnje posete Jerusalim. Ali, novinari beogradskih medija, koji su u organizaciji „Er Srbije“ boravili u Izraelu, imali su sreću da uživaju i u prizoru nezabeleženom u proteklom veku - sveti grad bio je pod snegom.

Nevreme, koje je zadesilo Jerusalim, paralisalo je grad. Više od 30.000 porodica ostalo je bez struje, a oni koji su sa svih strana pohrlili u glavni grad ne bi li videli belo čudo od pola metra, ostali su zavejani na auto-putevima. Naši domaćini Izraelci palili su čak i sveće moleći se da veza između Tel Aviva i Jerusalima bude osposobljena za saobraćaj, da gosti iz Beograda posete svetilišta tri monoteističke religije - jevrejske, hrišćanske i muslimanske. Bog im je uslišio molitve.

Dok su se približavali mestu Hristovog stradalnog puta, raspeća, vaskrsenja i vaznesenja, neke čudne emocije su preplavile posetioce iz Srbije. Nekima su i oči zasuzile.

Prva stanica - vidikovac sa kojeg puca pogled na Jerusalim, a druga vidikovac ka Judejskoj pustinji. Ali, bilo je to tek zagrevanje za ono što sledi - Maslinova gora i spektakularni prizor sa najprepoznatljivijom slikom Jerusalima.

Slika
BOGORODICA

Crkva groba Presvete Bogorodice nalazi se u podnožju Maslinove gore. Crkva je poznata po ikoni za koju se smatra da najvernije prikazuje likove Bogorodice i Isusa. Pred ovom ikonom su se desila razna čuda i ozdravljenja. U vreme bombardovanja Srbije 1999. ikona je bila preneta u Hram Svetog Save u Beogradu i tada je na bogosluženju bilo 10.000 vernika.

Sa Gore pogled najpre pada na jevrejsko groblje. Jevreji veruju da će mesija doći iz pustinje, popeće se na Maslinovu goru, spustiti se u Kedronsku dolinu i da će u Božju kuću ući kroz zlatna vrata starog grada (nekada su vodila do Solomonovog hrama, ali su ih muslimani zazidali). Kada mesija stupi u hram, doći će do obnove sveta, koji će postati idealno mesto, onako kako je Bog zamislio.

- Hiljadama godina Jevreji se sahranjuju na tom groblju, koje je najstarije na svetu - kaže Berta Zekić Belson, rodom Sarajka, turistički vodič i vlasnica agencije „Jerusalim turs“ u Tel Avivu. - Tu je sahranjen Davidov sin Avesalom, koji je živeo pre tri hiljade trista godina. Jevreji, kada osete da im se bliži smrt, dolaze da žive u Jerusalimu sa željom da budu sahranjeni baš na ovom groblju. Ali, kako više nema mesta, za poslednje slobodne parcele cena je paprena. Zapravo, ovde je kvadrat zemlje najskuplji na svetu. Milion dolara za dva kvadrata, dva puta jedan metar. Toliko košta grobno mesto.

Maslinova gora je važna i za hrišćane - to je mesto vaznesenja Hristovog. Tu su i Crkva Svetog Stefana Prvomučenika i Gecemanski vrt, gde je Isus izdan i uhvaćen, a jedini živi „svedoci“ te drame su više od dve hiljade godina stare masline, koje danas krase vrt. U podnožju je i Crkva Bogorodičinog groba...

Stari grad podeljen je na četvrti. Muslimanska - gde se nalazi treće sveto mesto za muslimane, gde je Muhamed otišao u nebo. Ovo svetilište podignuto je na ruševinama jevrejskog hrama i to je između ostalog „kost u grlu“, jedan od razloga bliskoistočnog sukoba. Kuriozitet je to što je Zid plača (Zapadni zid, kako ga zovu Jevreji) zapravo potporni zid sa zapadne strane platoa na kojem stoje džamije. A, Zid plača je najsvetije mesto za Jevreje. Hrišćanskom četvrti dominira Crkva Isusovog groba. U starom gradu su i jermenska i jevrejska četvrt.


Slika

Na Isusovom stradalnom putu bilo je 14 stanica. Kreću se posetici iz Beograda Isusovim stopama, dodiruju sveta mesta, od onog gde se rukom naslonio na zid (peta stanica) do poslednjih pet stanica koje se nalaze u Crkvi Isusovog groba. Pravoslavna, katolička, jermenska, koptska i sirijska crkva dele ovo sveto mesto sa pet poslednjih stanica, koje se otvara u četiri časa ujutru i zatvara za posetioce u 18.30. Tu se nalaze Golgota, ploča miropomazanja, gde je Isus skinut sa krsta i miropomazan, kao i grob Isusov - pećina u koju je bilo položeno telo. Upravo u ovoj crkvi turisti osveštavaju suvenire, koje daruju najmilijima. Tu se na blagodarnom ognju pali i snop od 33 sveće, oprlji i nosi kući. Pali se ispred Isusovog groba i sveća za zdravlje, a na Golgoti sveća za pokoj duša umrlih. Posle dodira ploče miropomazanja dugo su ruke mirisale baš onako kao i Isusovo telo u času kada je položen u grob. Sa tim mirisom napustili su posetioci iz Beograda sveti grad. A ni snega nije više bilo!

REDOVNA LINIJA

Srpska nacionalna avio-kompanija otvorila je redovnu liniju Beograd - Tel Aviv. Put od Srbije do Izraela prelazi se za oko dva i po sata. Cena povratne karte kreće se od promotivnih 260 do redovnih 320 evra. Zasad „Er Srbija“ ka Izraelu saobraća četiri puta nedeljno, ali tokom naredne godine u planu su svakodnevni letovi.

BAR MICVA

Slika

Dečak u svet odraslih kod Jevreja ulazi u 13. godini. Jednu takvu proslavu imali smo prilike da vidimo u Jerusalimu. Igrali su oko dečaka stariji rođaci i prijatelji i time ga uvodili u svet odraslih, a potom ispratili do Zapadnog zida gde je dečak na najsvetijem jevrejskom mestu čitao toru i položio ispit zrelosti. Ova ceremonija kod Jerveja zove se bar micva.
novosti.rs


Vrh
Sky
Post  Tema posta: Re: Reportaže  |  Poslato: 21 Dec 2013, 11:51
Korisnikov avatar

Pridružio se: 07 Mar 2013, 11:46
Postovi: 259

OffLine
Popis zaboravljenih žrtava

Konačno počelo pravljenje baza podataka sa imenima Srba izginulih u ratovima u dvadesetom veku. Ne postoji evidencija groblja ni tačni podaci o broju poginulih ratnika do 1918. godine


Slika

IAKO je srpski narod u 20. veku pretrpeo ogromne civilne i vojne žrtve, one ni do danas nisu pobrojane. Na sastanku 28 predstavnika kulturnih i naučnih institucija, nevladinih organizacija i udruženja iz Srbije i Republike Srpske dogovoren je konkretan plan rada na pravljenju jedinstvene baze podataka sa imenima i prezimenima, do kojih se može doći, svih stradalnika u ratovima koji su u prošlom veku destkovali Srbe: dva balkanska, dva svetska, jednom jugoslovenskom - građanskom i NATO agresiji.

- Veličina jednog naroda ogleda se i u odnosu prema precima. O tome koliko su Srbi u tome podbacili govori činjenica da ne postoji evidencija grobalja ni tačni podaci o broju poginulih ratnika Balkanskih ratova ni Prvog svetskog rata. Ne postoje čak ni tačni podaci o poginulim u ratu NATO protiv Srbije 1999. Ove poražavajuće činjenice okupile su ljude voljne da započnu pravljenje jedinstvene baze podataka srpskih žrtava u 20. veku. Ovo je poslednja prilika da ispravimo, dopunimo i objedinimo postojeće podatke - kaže prof. dr Veljko Đurić Mišina, v. d. direktora Muzeja žrtava genocida.

Ova institucija je s nevladinom organizacijom MIPA bila inicijator sastanka na kome je dogovoreno kako da se pristupi popisu stradalih

- Srpski narod je u novijoj istoriji u oslbodilačkim i odbrambenim ratovima podneo nebrojene žrtve. Poštovanje prema njima trebalo je da bude iskazano i kroz formu sakupljanja njihovih ličnih podataka, ali to do danas nije urađeno - rekao je dr Andrej Fajgelj iz MIPA.

Republički zavod za statistiku na sebe je preuzeo stvaranje informatičkog rešenja baze podataka u kojoj će imenom i prezimenom, datumom i mestom rođenja i smrti biti navedne sve žrtve.

- Tehnički gledano, stvaranje takve baze lako je rešivo. Bojim se da će pronalaženje i uparivanje podataka biti problem - primetio je Branko Jiriček, pomoćnik direktora Republičkog zavoda za statistiku.


STIGLI DO
PRVOG RATA
VOJNI arhiv već godinu dana pravi bazu podataka vojnih žrtava ratova od 1912. do 1918. godine. - Popisuju se samo vojne žrtve, jer samo o njima postoje podaci, do sada ih je 135.000 uneto u bazu podataka. Postoji ukupno tri miliona dokumenata o Prvom svetskom ratu samo u centralnom arhivu i svi oni moraju da se pregledaju, ali i lokalni arhivi prave svoje baze podataka - rekao je načelnik Vojnog arhiva, pukovnik Milorad Sekulović.

Istoričari se slažu da je prikupljanje podataka veoma težak posao mnogo decenija posle događaja, u situaciji kad su arhive, ako su i postojale, uništavane i rasturane. Oni priznaju da podaci ne mogu biti kompletni, ali da ih sa svakim danom odugovlačenja ima sve manje. Zato je dogovoreno animiranje svih lokalnih muzeja, arhiva, udruženja i istraživača da učestvuju u ovom poduhvatu.

U Muzeju žrtva genocida ističu da su muzeji u Kragujevcu i Kraljevu primer savesnog rada na sakupljanju imena žrtva koje je nemačka vojska streljala u oktobru 1941. godine.

- Ova istraživanja su žrtve posle nekoliko decenija izvukle iz anonimnosti u koju su gurnute paušalnim političkim prbrojavanjem broja stradalih. Mnogo je strašnije kad pročitate imena i prezimena 2.381 čoveka ubijenog u Kragujevcu i više od 2.500 u Kraljevu, nego kad se navede neki anonimni broj. Indikativno je da su zbog političkog procenjivanja broja žrtva, bez sakupljanja podataka, neke naše tužbe padale i na sudu - kaže Đurić.

Učesnici sastanka priznaju da će broj imena stradalih Srba biti samo donja granica ukupnog spiska stradalih koji će zauvek ostati otvoren.

- Ni režim kralja Aleksandra, ni kasnije Brozov nisu bili zainteresovani za popisivanje srpskih žrtava. Aleksandar nije želeo popis srpskih žrtava u prvoj Jugoslaviji jer bi se pojavilo pitanje za šta su oni ginuli. Komunistički režim nije hteo popis jer bi on doveo u pitanje takozvanu jugoslovensku revoluciju u kojoj su lavovski deo žrtava dali Srbi. Poslednji popis žrtava u Drugom svetskom ratu uradio je Subnor 1964. Ti podaci otkriveni su tek 1992, a imaju i nedostatke. Naravno, u njima nema žrtava komunističkog terora čije su glavne žrtve Srbi - kaže Đurić.

On podseća da je Ozna 1945. otela arhive Dijane Budisavljević koja je spasavala živote srpske dece zatočene u ustaškim logorima, tako što ih je smeštala u hrvatske porodice i objekte Katoličke crkve. Pavelić je dozvolio da im se životi poštede, pod uslovom da budu odgajeni kao Hrvati i katolici.

- Dijana Budisavljević je čuvala kartoteku s imenima i podacima dece da bi posle rata mogla da se vrate porodicama. Međutim, agenti Ozne su joj 1945. oduzeli tu arhivu i srpski narod gubi bar
novosti.rs


Vrh
Maša
Post  Tema posta: Re: Reportaže  |  Poslato: 23 Dec 2013, 17:52
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Kruševac: Osnovac izumima pomaže roditeljima

Đak Miloš Vlajković (13) iz sela Bela Voda smišlja izume koji pomažu u poljoprivrednoj proizvodnji. Njegova drobilica za voće pokupila brojne nagrade


Slika


MALI genijalac Miloš Vlajković (13) iz sela Bela Voda kod Kruševca jedan je od najmlađih inovatora u Srbiji. Za „Novosti“ priča da njegovi izumi pomažu u poljoprivredi, a s ponosom ističe da porodica Vlajković vekovima obrađuje zemlju. Poslednja inovacija koju je osmislio jeste originalna drobilica za voće i već je nagrađivana na svim smotrama i nacionalnim takmičenjima pronalazaštva i tehničkog obrazovanja u zemlji.


- Nisam ni sva slova naučio kada sam s ocem Draganom počeo da se bavim pronalazaštvom - priča za „Novosti“ daroviti učenik Miloš Vlajković. - Moja porodica uzgaja voće i povrće, a ja se trudim da izmislim neku mašinu koja može da olakša te teške poslove.

Miloš je u rodnom selu završio niže razrede, a sada putuje do Osnovne škole „Brana Pavlović“ u Konjuhu, gde pohađa sedmi razred. Svaki slobodan trenutak koristi da nešto osmisli. Nagrade osvaja od petog razreda, a na spisku priznanja su prva mesta na opštinskim, okružnim i republičkim takmičenjima, medalja na Međunarodnom festivalu inovacija, znanja i stvaralaštva „Tesla fest“...Drobilica za voće radi kao neka vrsta mašinice za mlevenje mesa, jer ima sličan „puž“ sa nožićima - objašnjava genije iz Bele Vode, koga pored tehnike zanimaju računari i biologija. Ta sečiva drobe hranu u uređaju koji radi na bateriju. Prošle godine sam napravio elevator, koji zdrobljenu smesu „transportuje“ na neko odredište. I elevator je nagrađivan na nadmetanjima, a zajedno sa drobilicom čini sistem koji može da dobija ispresovane otpatke za grejanje, stočnu hranu, đubrivo...
- Miloš se takmiči sa starijim generacijama, uvek koristi temu zadatu za više razrede - ističe nastavnik tehničkog obrazovanja Milan Milićević, koji je predavao i Miloševom ocu i sestri Mileni. - Drobilicu i elevator izumeo je u petom i šestom razredu, a sada se posvetio elektronici. Ovakva deca su dragulji naše zemlje. Kada ih imate u odeljenju, zadatak nastavnika je da im pomognu da zasijaju.


MOSKVA

IAKO se vredno priprema za svaku smotru, neke je i propustio, jer učešće na većini pronalazačkih takmičenja plaća Miloševa porodica. Dobio je poziv da učestvuje na elitnom Međunarodnom sajmu inovacija, pronalazaštva i tehnologija „Arhimed“ u Moskvi, ali troškovi su za Vlajkoviće nedostižni.

PODRŠKA

- NAŠA dužnost je da podržimo decu koja su kao Miloš Vlajković, jer idu ispred vremena i takmiče se isključivo svojim idejama - napominje Milorad Obradović, predsednik Saveza pronalazača Rasinskog okruga. - Ogroman broj dece ispustimo u sistemu i ne prepoznamo njihovu genijalnost.



Slika


novosti

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Maša
Post  Tema posta: Re: Reportaže  |  Poslato: 29 Dec 2013, 12:17
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Tajne Arhiva Srbije: Nepoznata pisma Crnjanskog Andriću

"Novosti" pregledale dosad neobjavljenu prepisku dvojice velikana srpske književnosti. Svedočanstva o privatnom životu i ličnim nedoumicama. Beleške o ljubavima, lepim ženama, kafanskim svađama


Slika


OD svih nas Crnjanski je jedini rođeni pisac, iskren je bio naš nobelovac. Ivo Andrić i Miloš Crnjanski između dva rata bili su veliki prijatelji. Andrić je voleo stihove Crnjanskog, dok je on bio oduševljen zbirkom "Edž Ponto". Crnjanski je napisao pesmu "Eterizam" posvećenu Andriću, a Andrić je napisao pesmu "M. C", sa inicijalima Miloša Crnjanskog.


O njihovom prijateljstvu svedoče i pisma Crnjanskog Andriću, koja se čuvaju u Arhivu SANU. Valjalo bi ih se u godini jubileja - stodvadesetogodišnjice od rođenja Miloša Crnjanskog prisetiti.

U ličnom fondu Ive Andrića, pod inventarskim brojem 1627, čuvaju se 74 pisma, razglednice i telegrama, koje je Crnjanski pisao svom kolegi i prijatelju, a "Novosti" dobile da pregledaju. Pisma svedoče o privatnom životu i ličnim nedoumicama Crnjanskog, o nastajanju njihovih dela, savremenicima, ali i o umetničkom sazrevanju dve književne gromade.

Prvi put Crnjanski je pisao Andriću 1919. godine. Bili su tek na početku - priznati, ali s prvom knjigom, odnosno drugom u pripremi. U svojim mladićkim epistolama Crnjanski govori o ljubavnim poslovima, lepim ženama Beograda, kafanskim svađama, ali i izdavanju prvih dela.

- Na jesen daću vam jednu dramu (pretpostavlja se da je reč o poetskoj komediji "Maska" p. a.), pa tu prevedite, pa da je daju u Rimu, pa da dobijemo lire, pa da idemo u Japan. Neću vas zaboraviti - piše Crnjanski. - Znao sam da ću vas u daljini jako voleti. Čistiji ste, ja vas ljubim. Živim kao i pre, malo više sam sam, jer mi ispiti stoje za vratom. Još mi je neobično da ste u Rimu i daleko. Ja vas vidim kako lupajući štapom o pločnik idete po onim ulicama i uveče kad se vraćam kući, ja sam s vama. Ne volim da razgovaram sa vama, kraj onih koje volim, ćutim. I gledam ih.

Da je Andrić na početku svoje diplomatske karijere ispunio čestu molbu Crnjanskog, možda bi životni put odveo na drugu stranu pisca "Seoba", "Lirike Itake", "Dnevnika o Čarnojeviću"...

- Nađite mi kakvo mesto u Rimu, makar u kakvoj trgovini, mislite o ovom ozbiljno - piše Crnjanski.

Slika


Andrić se ne obazire na njegovu želju da novac zarađuje za pultom u prodavnici, a pisanje ostavi za "neko slobodno vreme". Piše Crnjanskom da je u Rimu mnogo sam:
- Dobro mi je. Učim bez prestanka. Učim. To je reč koja karakteriše sada moj položaj. Ovde je proleće sa naglim kišama, lepim ženama, glavoboljom i finansijskim brigama.

Crnjanski odgovara Andriću da mu je užasno dosadno i da ga jedino drži - fudbal:

- Opet ga igram i to izvrsno. Ovog meseca imaćemo glavnu utakmicu za prvenstvo. Zrak, veseli mladići, zelena trava, igra i pobede. Inače je sve po starom. Ne znam kuda ovo vodi. Vi bar imate da gledate, a i ja bih u Rimu bio miran, jer ja sam miran samo kad mi se oči smire. Ovde je sve bljutavo sad. Niti se može raditi, ni sanjati. Nemate pojma koliko je sad ovde izmeta. Jedino me lađe, šume, izleti i ljubav spasava. Osećam sve bliže jednog dana učiniću neku ludost. Gorim, a nemam za koga da izgorim.

Crnjanski je najčešće oslovljavao Andrića sa "Dragi Prijatelju", a pisma završavao sa "Zdravi vas Crnjanski". Česta tema su kafanska druženja sa Stanislavom Vinaverom, Simom Pandurovićem, kompozitorom Milojem Milojevićem, književnikom i slikarom Sibetom Miličićem...

- Sve je po starom. Vinaver jede Miloja. Sibe jede sa mnom na vašem stolu u kafani "Sloboda". Oni koji su od vas uzajmljivali, sada uzajmljuju od mene. Inače je Beograd pun kavana i ništa više - piše Crnjanski.

Crnjanski piše Andriću i o prvim godinama života sa Vidom Ružić (kasnije Crnjanski), koja je važila za jednu od najlepših žena Beograda. Oni koji su ih poznavali govorili su o njima u jednini, jer ih je neotuđiva ljubav spojila. U Andrićevoj zaostavštini sačuvana je pozivnica koju je 15. 8. 1921. Crnjanski poslao: "Čast mi je javiti vam, da sam se verio sa gospođicom Vidom Ružić iz Beograda".


Slika


Ko zna šta će još iz toga biti, možda čak i ženidba - nešto kasnije piše Crnjanski iz Dubrovnika. - Zasad imam samo teške neprijatnosti. Mene će Ministarstvo i familija moje verenice lako moguće dovesti do samoubistva.

Vidina porodica nije odobravala ovu ljubav. Naročito njen stric, Žarko Ružić, koji je bratanicu obećao jednom kraljevskom oficiru. Postoji priča da ih je, ne znajući kako da ih razdvoji, na Slaviji jedno veče sačekao sa motkom! Crnjanski je nekako izbegao tuču. Da bi smirila bes porodice, Vida je tada odlučila da ode u Pariz. Na ulasku u voz Miloš joj je obećao da će joj pisati, a onda je neočekivano ponudio kuću u Pančevu "na doboš" i već sutradan se pridružio Vidi u Parizu. Ipak, porodične peripetije pretile su u jednom trenutku da unište sve...

- Moja veridba, lako može biti, pokvariće se. U tom slučaju gledaću da odem u inostranstvo radi "tuge" zbog "rastanka" - pisao je Andriću iz Mostara 4. 9. 1921, dok je bio na vojnoj vežbi. - U Mostaru mi nije dobro. U vojsci zlo. Svejedno. Mostar je odvratan i smrdi po turski.Mostarske dane Crnjanski najviše provodi sa Aleksom Šantićem. Ti susreti na njega ostavili su jak utisak. Po povratku u Beograd, zapošljava se kao profesor gimnastike u pančevačkoj gimnaziji. O tome Andriću, koji je premešten u Rumuniju, piše:

- Možete misliti ko sve danas nije nastavnik. Dajem vam reč da ako ostanem samo godinu dve u gimnaziji, neću napisati više nikakve "Sumatre". Vi u Italiji niste bili skloni da lako verujete mojim jadikovanjima. Sada mislim da i vama u Bukureštu nije baš dobro. Sem ako vi niste, neki sumatraistički uzrok svim venčanjima na svetu? Pazite kad ostarite, to će vam teže ići od ruke.

O svom novom nameštenju Andrić piše prijatelju: "Ne verujem da će mi tamo biti dobro, ali valja ići. Bez žalosti ostavljam Rim i bez veselja idem na novo mesto."

Nešto novija pisma (1925-1931) pokazuju Crnjanskog kao zrelog pisca, koji hrabro ulazi u književne polemike. Tih godina kreće i u diplomatiju.

- Što se mene tiče, ja sam najposle rešio - ili ću za kratko vreme konačno preći u novinare, redakciju ili ću vam postati kolega. Videćemo. Od književnika Gustav Krklec ide za atašea za štampu u Varšavu. Tako bar on kaže. Tamo će se skloniti, jer mu je Beograd dodijao. Ovamo se vratio Dobrović, vrlo neinteresantan - piše Crnjanski.Tih godina Crnjanski blago kritikuje Andrića što mu retko piše. Kaže da je navikao sa Vidom da ga spominje kao "našeg Turčina, koji uživa sveta i kome je sve ravno".

- Izgleda da sentimentalne stvari ili putovanja utiču na vas toliko da ućutite. Zanemeli ste celom svetu, pa i meni - piše mu iz Berlina.

- Zar u Španiji, pa nemate vremena da mi bar koju reč napišete? Znate koliko bi me zanimalo da o tome bar, kad nećete o sebi, nešto čujem. Berlin samo zamara, strašan je. Ubogi Nemci, ni za šta nisu.

U fondu su sačuvane i razglednice koje govore o pažnji atašea za štampu i njegovoj potrebi da često vicekonzulu i pomoćniku inostranih poslova pokazuje svoju naklonost i da ga srdačno pozdravlja. Prepiska između dvojice pisaca je prekinuta 1939. godine i pauza je trajala sve do formalnog telegrama povodom smrti Andrićeve supruge Milice 1968. godine.

OBEŠEN ZA NOGE

NA poleđini jednog pisma Crnjanskog nalazi se Andrićeva beleška:

- Toliko je moj položaj u svetu neprirodan - ono na šta mislim kad sam sam i ono što radim i govorim kad sam s ljudima da posle svakog dodira s ljudima padam kao pokošen i drhtim u bolu i besanici dok kroz mene neprestano prolaze i ponavljaju se, kao slova reklama koje ne svetle, sve reči koje sam preko dana upio. Da ne bih više mučio tu muku koja postaje nepodnošljiva, ja zabranjujem sebi da se sećam. Tako još uvek živim, ali u neprirodnom i bolnom položaju, otprilike kao neko ko je obešen za noge.

(u noći 1-2. Februar 1930)

Ovaj zapis, malo izmenjen unet je u "Znakove pored puta" (Sabrana djela, Sarajevo 1981, str. 210)


KUPUJTE ŽENE
U jednom pismu Crnjanski poručuje Andriću da se ne zaljubljuje:
- Ohol ste čovek, a te lako varaju. Primate za gotovo i što nije poznato. Nego kupujte žene. To je najbolje za zdravlje, kao dobar ručak i kakva bezbrižnost! Ne ženite se pak, nikako - to vam je kao kad imate malo dete. Briga. (Ovo svakako molim da ne ispričate nikako Vidi)


SPOMEN PRINCIPU
Crnjanski je Prvi svetski rat proveo u austrijskoj uniformi i njegova rana dela nose dubok trag tog iskustva. Govorio je da su i on, i Andrić, i Krleža bili u austrijskom koporanu, a srcem s druge strane i da je ta protivrečnost rodila dobru literaturu. Ista ta suprotnost uredila je da, kao austrijski vojnik, Crnjanski bude na pogrebu Franca Ferdinanda, ali i da, nešto kasnije, napiše pesmu posvećenu Gavrilu Principu. U Andrićevom ličnom fondu čuva se i rukopis te pesme ("Principovom Spomeniku"), koja je objavljena u "Lirici Itake" pod naslovom "Spomen Principu".


novosti

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Sky
Post  Tema posta: Re: Reportaže  |  Poslato: 15 Jan 2014, 13:33
Korisnikov avatar

Pridružio se: 07 Mar 2013, 11:46
Postovi: 259

OffLine
Novčić sa likom Petra Drugog prodat za 205 hiljada dolara

Na aukciji se našlo pet novčića iskovanih u Ruskoj Imperiji, među kojima je bio u je redak zlatni dukat sa likom Petra Drugog iz 1792. godine


Slika

VAŠINGTON - Redak ruski zlatni novčić iz 1729. godine iz kolekcije Erika Njumena prodat je na aukciji u Heritadž Aukšn u Njujorku za 205.625 dolara, objavljeno je na sajtu ove aukcijske kuće.

Na aukciju koja će trajati od 14. do 16. januara su stavljeni novčići iz celog sveta koje je 90 godina sakupljao američki numizmatičar Erik P. Njumen.

Na aukciji održanoj u utorak se našlo pet novčića iskovanih u Ruskoj Imperiji, među kojima je bio u je redak zlatni dukat sa likom Petra Drugog iz 1792. godine.

Zlatni novčić iz 1748 godine sa likom Jelisavete Prve je prodat za 39,67 hiljada dolara, a novčih od tri rublje iskovan 1828 godine od platine je našao novog vlasnika za 16,45 hiljada dolara.

Prema informacijama sa sajta Heritadž Aukšn sva sredstva dobijena na aukciji će otići na razvoj muzeja numizmatičke obrazovne zajednice koji je osnovao Njumen, koji je prošle godine proslavio 102 rođendan.
novosti.rs


Vrh
Maša
Post  Tema posta: Re: Reportaže  |  Poslato: 24 Jan 2014, 11:27
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Župljani osvajaju aleksandrovačke planine

Eko-klub „Željin“ i ovog januara, osamnaesti put, organizovao Tradicionalno osvajanje najlepše aleksandrovačke planine


Slika


BLIZU 90 planinara i zaljubljenika u planinu Željin kraj Aleksandrovca ponovo je osvojilo istoimeni vrh ovog dragulja visokog 1.785 metara. Svakog januara od 1996. godine, članovi eko-kluba „Željin“ kreću u ovaj poduhvat od crkve u selu Ploče.


Željin je smešten između Kopaonika i Ibra. Sa vrha se naziru Goč i Stolovi. Iako pripada kopaoničkim planinama, Župljani vole da ističu da je poseban. I to ne samo zbog dragocenih šuma, biljaka i životinja, već i zbog legende koja kaže da je upravo ovoj planini meštani Aleksandrovca „duguju“ tradiciju vinarstva.

- Na Željinu je živela ala, mitski predak Župljana, koja je štitila meštane od svake nesreće - kaže župska legenda. - Kada su jednom prilikom kiridžije po vino i rakiju krenule iz Tutina za Župu, tutinska ala im je savetovala da se ne igraju i da kažu da im je ona, poručila da pošalju vino i rakiju. Kiridžije su, međutim, zatražile trnjine i gloginje.

Po legendi, ala željinska im je uslišila molbu: sve iščupane gloginje i trnjine poslate su za Tutin, a Župi je ostavljeno najbolje vino i rakija.

- Legende, ali i sama lepota planine motivišu ljude da se Željinu redovno vraćaju - ističe Vladimir Rašković, organizator uspona iz eko-kluba „Željin“. - Tako je planina tokom cele godine „živa“. Organizujemo više uspona u toku godine, a među popularnijima je onaj posle Mitrovog dana, kada se kod nas održava najstariji Sabor u Srbiji. Postoje podaci da datira od pre 600 godina.


Slika


novosti

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Maša
Post  Tema posta: Re: Reportaže  |  Poslato: 07 Mar 2014, 12:07
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Vojvodina: Ptice pevačice prodaju, a orlove truju

Pokrajinska vlast upozorila na krivolov, kao i ostale probleme sa zaštićenim vrstama životinja

Slika


NOVI SAD - Zaštićene vrste, pre svega ptice, sve češće su na meti krivolovaca ali i trovača. Kako je u četvrtak upozorio Slobodan Puzović, sekretar za zaštitu životne sredine APV, zaštićenim životinjskim vrstama, a posebno pticama, sve češće se trguje, ali, još opasnije je što su sve češći i slučajevi namernog trovanja zaštićenih vrsta, tako da je potrebna brza i koordinirana reakcija nadležnih.


adbuka oglasiPodesi oglase | Postavi oglas

O tome koliko je situacija ozbiljna, najbolje govore podaci da je u poslednjih pet godina otrovano više od 20 orlova belorepana, a samo 1. decembra lane pronađeno je pet otrovanih mišara. Uz ovo, na berzi sitnih životinja u Pančevu 23. februara ove godine inspekcija je oduzela više od 80 zaštićenih vrsta ptica, a bilo je slučajeva da se one prodaju i na pijacama.

Puzović je naveo da pokrajinska inspekcija sarađuje sa policijom, ali i sa udruženjima za zaštitu prirode.

- Naša inspekcija je 2013. obavila više od 100 nadzora - istakao je Puzović. - Na teren inspektori izlaze sa predstavnicima Zavoda za zaštitu prirode Vojvodine.Predstavnici Zavoda, precizirali su, kako je najčešća nelegalna trgovina zaštićenim vrstama ptica pevačica, koje se u velikom broju hvataju u prirodi i zatim se prodaju na berzama.

- Ove berze i izložbe se legalno organizuju, ali na njima pojedinci nude ptice ulovljene u prirodi - objasnila je Biljana Panjković, direktor Zavoda za zaštitu prirode. - Daleko je bolnije to, što su sve češći slučajevi namernog trovanja divljih zveri, tako što se u prirodu stavi zatrovano meso domaće životinje.

Pretpostavlja se, kako je objasnio Nikola Stojnić, pomoćnik direktora Zavoda, da se leš otrovane životinje stavlja u prirodu, pre svega, kako bi se otrovali šakali, lisice i divlje svinje, odnosno vrste koje ugrožavaju domaće životinje i useve.

- Orlovi, međutim, vrlo često stradaju od tog mesa, posutog otrovom „furadanom“, prepoznatiljve ružičaste boje - istakao je Stojnić. - Orlovi su prvi na meti jer su najpokretljiviji, i najlakše uoče leševe.


FEJSBUK“
KRIVOLOVCI svoje zločine čak i reklamiraju preko malih oglasa i preko „Fejsbuka“ - ogorčen je Milan Ružić iz Društva za zaštitu ptica Srbije. - Upravo zato, naše Udruženje je oformilo tim za borbu protiv krivolova. Međutim, iako su kazne nominalno visoke, sudije izriču daleko blaže presude, a protiv krivolovaca sudski procesi predugo traju.


novosti

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Maša
Post  Tema posta: Re: Reportaže  |  Poslato: 17 Mar 2014, 10:35
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Restauratori svetinje podižu iz pepela

Restauratori Pokrajinskog zavoda za zaštitu kulture iz Novog Sada obnavljaju srpsko crkveno nasleđe. Oživeli hramove u Zadru, Šibeniku, Temišvaru, Budimu... U Hilandaru su već deceniju


Slika


NIMALO mio jubilej, deceniju od kada je vatra oskrnavila Hilandar, obeležili su ovih dana i restauratori Pokrajinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture iz Novog Sada. Radno. Deset godina oni se neumorno smenjuju na Svetoj Gori i iz pepela oživljavaju delove našeg svetilišta.


adbuka oglasiPodesi oglase | Postavi oglas

Uporedo, njihove kolege, takođe virtuozi svog posla, predano rade na istom, svetom zadatku u Hrvatskoj, Mađarskoj i u Rumuniji.

- U Hilandaru smo proteklih godina završili restauraciju posnice Svetog Save iz Kareje, ikonostasa iz hilandarskih konaka i kompletno smo restaurirali i konzervirali ikonostas mitropolita Simeona - navodi detalje za „Novosti“ Zoran Vapa, direktor Pokrajinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture.

Najnoviji zadatak Novosađanima zadalo je hilandarsko bratstvo - da se pobrinu za obnovu Crkve Svete trojice na Spasovim vodama, na pola sata hoda od Hilandara, kako bi se tamo omogućilo bogosluženje. Već je obnovljen freskoživopis, sada je na redu izrada novog ikonostasa. Veliki je to izazov za restauratore - od starog ikonostasa sačuvani su krst sa raspećem i dve ikone, grifon (deo koji ide ispod krsta) i arhitalna greda.

- Napravićemo idealnu rekonstrukciju kapitola i stubova, a ostale detalje uradićemo u Novom Sadu, u ateljeu Pokrajinskog zavoda - kaže Vapa i dodaje da će kompletna restauracija ovog ikonostasa biti završena sledeće godine.U proteklih pet godina, Novosađani su restaurirali ikonostase manastira Krka, crkve Svetog Ilije u Zadru, hrama Uspenja Presvete Bogorodice u Šibeniku, crkve Svetog Spiridona u Skradinu i hrama u Gornjim Biljanima. Ove godine u planu je rekonstrukcija ikonostasa manastira Krupa. Uporedo, restauriraju se i svetinje u Osječko-poljskoj i baranjskoj eparhiji - u Boboti, Dalju i Opatovcu.

Prema sporazumu Srbije i Hrvatske iz 2012. godine, preostalo je da se u srpske hramove u Hrvatskoj vrati 1.050 crkvenih predmeta, a oko 400 tih eksponata pripada manastiru Krka. Eksponati će biti vraćeni u tamošnje depoe i riznicu krajem ove godine.

U Budimskoj eparhiji, konzervatori PZZSK rade zajedno sa kolegama iz Galerije Matice srpske. Trenutno su zaokupljeni izuzetno zahtevnim poslom - rekonstrukcijom Saborne crkve u Budimu, koja je oštećena u Drugom svetskom ratu, a potom 1949. godine srušena, ali je spasen ikonostas. Deo tog ikonostasa svih ovih decenija bio je izložen u Muzeju u Sentandreji, a drugi deo u hramu Svetog Georgija u Budimpešti. Raskošni ikonostas, rad Arse Teodorovića, krasi čak 68 ikona. Do 2018. godine ceo ikonostas će biti potpuno restauriran.

Restauratori Pokrajinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture iz Novog Sada ponosni su na celokupan svoj dosadašnji učinak, a naročito na svojih ruku delo u dalmatinskoj eparhiji. Zahvaljujući njihovoj veštini i posvećenosti, tamošnji hramovi su oživeli. U hramovima u Zadru, Skradinu i Šibeniku, od pre tri godine, kada je vraćen obnovljeni ikonostas, obavljaju se redovne službe.

KOMPLETNI
NOVOSADSKA konzervatorsko-pozlatarska radionica najveća je u Srbiji i jedina je kompletna. U njoj radi 12 akademskih slikara konzervatora, tri vajara konzervatora, a tu su i duboresci, stručnjaci za umetničku obradu drveta. Ukupno njih 20. Smenjuju se u grupama. U Hilandaru po šest ljudi boravi po dva-tri meseca. Petočlana ekipa radi u eparhijama SPC u Hrvatskoj, četvoro stručnjaka je u Temišvarskoj i isto toliko u Budimskoj eparhiji.

SPORAZUMI

RESTAURATORSKE radove u Hilandaru finansira Ministarstvo kulture na osnovu programa koji usvaja skupštinski odbor Narodne skupštine Srbije. Za rad u Hrvatskoj osnovana je mešovita srpsko-hrvatska komisija koja određuje prioritete. Građevinske radove na izgradnji riznica, porušenih u prethodnom ratu, finansira hrvatsko ministarstvo, a srpsko ministarstvo obezbeđuje sredstva za restauraciju ikona. Obnovu hramova u Mađarskoj finansijski pomaže i Vlada Vojvodine.



Slika


STARAC NIKANOR
CRKVA Svete Trojice na Spasovim vodama podignuta je zaslugom manastirskog duhovnika Nikanora i njegovog brata, tadašnjeg igumana Simeona, između 1682. i 1685. godine. Pre dolaska na Svetu Goru, starac Nikanor bio je veoma imućan venecijanski trgovac. Sava Hilandarac je zabeležio da je po dolasku na Svetu Goru Nikanor otplatio sve manastirske dugove, te da su mu Hilandarci još tada držali pomen nazivajući ga „drugim ktitorom“.


novosti

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Maša
Post  Tema posta: Re: Reportaže  |  Poslato: 01 Apr 2014, 16:15
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Pehar izložen u španskoj crkvi je "sveti gral"?

Bogato ukrašen pehar, izložen u crkvi San Isidro u Leonu, na severozapadu Španije, je "sveti gral", čaša iz koje je, prema legendi, Isus pio za vreme svoje poslednje, Tajne večere


Slika


Bogato ukrašen pehar, izložen u crkvi San Isidro u Leonu, na severozapadu Španije, je "sveti gral", čaša iz koje je, prema legendi, Isus pio za vreme svoje poslednje, Tajne večere, tvrde dvoje španskih istoričara.Pomenuta bazilika čuva od sredine XI veka "pehar koji se od IV ili V veka u hrišćanskim zajednicama Jerusalima smatra peharom Tajne večere", a koji će kasnije postati mit, izjavila je Margarita Tores, profesorka srednjovekovne istorije na Univerzitetu u Leonu i koautor studije.

Ukrašen oniksom, zlatom i dragim kamenjem, pehar je dosad bio poznat kao čaša infantkinje Urake, ćerke Ferdinanda I, kralja Leona od 1037. do 1065.

Međutim, nakon otkrića 2011. dva egipatska pergamenta u biblioteci Univerziteta A-Azhar u Kairu i trogodišnjeg istraživanja, Tores i njen kolega, istoričar umetnosti Hose Migel Ortega del Rio, došli su do zaključka da je pehar španske princeze zaista Isusov pehar.

Zapravo, samo gornji deo pehara, rimske čaše od ahata, predstavlja legendarnu relikviju koja se tokom sedam vekova nalazila u hramu Vaskrsenja Hristovog u Jerusalimu, da bi potom bila poklonjenja Ferdinandu I, jednom od najmoćnijih španskih suverena tog doba.

Kralju Fernandu je čašu dao na dar emir jednog od muslimanskih kraljevstava na španskom tlu prilikom sklapanja međusobnog mira.

Nakon što su dvoje istoričara prošle nedelje predstavili svoju knjigu "Kraljevi grala", muzej bazilike San Isidro zaposeli su znatiželjnici, te je pehar morao da bude sklonjen na sigurnije mesto.

Kustosi sada pokušavaju da mu nađu adekvatniji izložbeni prostor, kazala je direktorka muzeja Rakel Haen.

"Nalazio se u sasvim maloj prostoriji, gde nije bilo moguće videti ga u njegovom punom sjaju", navela je ona za AFP.

Samo u Evropi postoji više od 200 pehara za koje se tvrdi da su sveti gral.


novosti

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 77 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   


Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker