Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 28 Mar 2024, 23:26


Autoru Poruka
Maša
Post  Tema posta: Re: Društvo  |  Poslato: 21 Okt 2013, 09:26
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Studiranje za master preskupo

Studenti nezadovoljni zbog visokih cena prijemnog i upisa studija drugog stepena. Po nekoliko hiljada dinara košta prijava, a školarina do 200.000


Slika


EKONOMSKI, Fakultet organizacionih nauka Univerziteta u Beogradu i mnogi drugi proteklog vikenda organizovali su prijemne ispite za master studije. Neki drugi, poput Filološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, u ponedeljak počinju da upisuju studente master studija. Interesovanje akademaca je veliko, ali i nezadovoljstvo zbog visokih cena prijava, upisa i konačno školarina.


Samo da bi pristupili polaganju budući masteri državnih fakulteta moraju da plate od 2.000 do 10.000 dinara. A onda ih čeka još toliki trošak za upis. Najveća stavka, školarina, košta od 70.000 pa do 200.000 dinara. Olakšavajuća okolnost je što većina fakulteta dozvoljava da izmire dugove na rate.

- Na ime troškova učešća na konkursu za upis na master studije platila sam 7.500 dinara. Sam upis koštaće me još 2.800 dinara. A za školarinu ću morati da platim još 120.000 dinara, ali podeljeno u rate - žali se Jelena Jovanović sa Filološkog fakulteta. - Završila sam četvorogodišnje studije, ali sa njima ne mogu da se zaposlim u školi. Zato sam morala da upišem master, kako bih mogla da konkurišem za posao nastavnika.

Jelena je samo jedan od studenata kojima je izmena prosvetnih zakona donela problema. Iako sa fakulteta izlaze sa zvanjem nastavnika, ne mogu da se zaposle u struci, jer zakon kaže da nastavnici moraju da imaju završene master studije. A kako država plaća daleko manje mesta na master nego na osnovnim studijama, samo mali broj uspe da se upiše na budžet, a većina plaća visoke školarine.A i na drugim, nenastavničkim fakultetima, studenti imaju isti problem. Visoke cene troškova konkursa, upisa, školarine...

- Fakulteti su dobili preporuku Ministarstva prosvete da ne podižu cene školarina i taj realan nedostatak novca moraju nekako da nadoknade. Posledica toga su visoke cene administrativnih usluga - kaže za „Novosti“ Adrijan Lemut, nedavno imenovani predsednik Studentskog parlamenta Univerziteta u Beogradu. - I nije problem samo sa polaganjem prijemnog, već i sa svim ostalim troškovima studenata starijih godina. Država ne uplaćuje fakultetima koliko bi trebalo, a od nečega moraju da se plate grejanje, čišćenje i svi ostali troškovi koji se, onda, često nadoknađuju iz studentskih džepova.

On dodaje da će se boriti da se ove nepravilnosti isprave, ali da je sve na dobroj volji fakulteta, jer imaju veliku autonomiju. Predložiće, kaže, da se ujednače i snize cene troškova i da budu u skladu sa ekonomskom situacijom. Da ne bude kao sada da prijava za ispit na jednom fakultetu košta sto, a na drugom hiljadu dinara.

STO DINARA CENTRU ZA RAZVOJ KARIJERE
SVAKI student Univerziteta u Beogradu, da bi upisao narednu godinu, mora da uplati sto dinara Centru za razvoj karijere. Iako su se akademci više puta bunili da nisu dužni da plaćaju rad ovog centra, ni država ni Univerzitet nisu našli bolji model za finansiranje.


novosti

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Maša
Post  Tema posta: Re: Društvo  |  Poslato: 31 Okt 2013, 13:51
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Testament-intervju Aleksandara Tijanića: Objavite ovo kad umrem

Pre dve godine Aleksandar Tijanić dao je intervju za NIN koji je želeo da bude objavljen po njegovoj smrti. Duboko prezirem svoju profesiju, rekao je tada


Slika


BEOGRAD - U intervjuu koji je dao pre dve godine, a za koji je želeo da bude objavljen posle njegove smrti u NIN-u, Aleksandar Tijanić kaže da uopšte ne bi voleo da ga srpsko novinarstvo pamti.


Ceo testament-intervju Tijanića objavljen je na tri strane u najnovijem broju NIN-a.

- Voleo bih da ostavim dve ili tri knjige svojih tekstova, i da samo studenti novinarstva kada hoće da vide kakav je ludak bio Tijanić, uzmu i pročitaju nekoliko tekstova – rekao je tada Tijanić.



Poslednjih dvanaest godina njegovog rada, to nije novinarstvo, rekao je, već borba za glavu.

- Ja duboko prezirem profesiju kojom se bavim, kao i sebe. Novinarstvo, to je sloj robova. Ne znam ni sam šta tražim skoro četri decenije u novinarstvu. Kada sve saberem, napisao sam hiljade tekstova, ali ima samo desetak koji mogu da izraze ono što mislim da sam ja. Samo desetak – istakao je.



Govoreći intimno o sebi, priznao je: ” Ku**im se da ljudi ne bi videli moj strah. I da me zbog tog kukavičluka ne prezru. Zato se pravim hrabar u situacijama koje su ludačke”.



Jer kako je rekao: “Spisak mojih neprijatelja je – ko je ko u Srbiji od najmoćnijih ljudi. Kako bih preživeo te neprijatelje, ja sam morao da budem zvonar Bogorodičine crkve: ružan, grbav, nikakav. Ali da zvonim vrlo jako i daleko.”

Prisećajući se svoje porodice, Kosova i Dečana, rezignirano je zaključio: “Jeste moj stav da Kosovo treba prodati. Nemamo mi snage fizički da ga zadržimo. Mi smo bivši hegemoni Balkana.”



Aleksandar Tijanić, generalni direktor Radio-televizije Srbije, iznenada je preminuo u ponedeljak u 63. godini, za danas je zakazana komemoracija, a sahrana u petak.


novosti

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Maša
Post  Tema posta: Re: Društvo  |  Poslato: 22 Nov 2013, 13:13
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Talente uopšte ne čuvamo

Srbija na dnu liste država po sposobnosti da zadrži najkvalitetnije kadrove. U istraživanju loše ocenjeni obrazovni sistem i upravljanje školama


Slika



SRBIJA je, mereno šansama za zapošljavanje, na samom začelju sveta. Od nas su prema zaposlenosti, obučenosti i iskustvu radne snage, gori samo Iran, Jemen i Alžir. Ovo pokazuju rezultati istraživanja o ljudskom kapitalu koje je objavio Svetski ekonomski forum. Među 122 anketirane države, Srbija je pretposlednja po sposobnosti da zadrži talente, a na 118. je mestu po mogućnostima da ih privuče da dođu. Jedno mesto je lošije pozicionirana prema šansama koje zaposleni imaju za usavršavanje.


Ljudski kapital u ovoj studiji meren je zdravstvenom slikom stanovništva, obrazovnim profilom, zaposlenošću, kvalitetom radne snage i time koliko je podsticajno naše radno okruženje.

Kada se saberu svi ovi parametri, Srbija se plasirala na 85. mesto na spisku od 122 zemlje. Od nas su bolje i komšije - Albanija (72. mesto), Rumunija (69), Makedonija (65), Bugarska (56), a za čak 40 mesta Hrvatska. Pretekli su nas i Trinidad i Tobago, Bocvana, Gvatemala, Gruzija, Moldavija... Prvih pet mesta na listi zauzimaju - Švajcarska, Finska, Singapur, Holandija i Švedska.Zdravlje stanovništva nam je najviše „izvuklo“ prosek u ovoj statistici, jer smo u opštem rangu 52. Prema parametrima koji se tiču smrtnosti novorođenčadi, očekivane dužine života, dostupnosti vode i toaleta našli smo se među najboljih 50. Kada je reč o zdravlju, zabrinjavajuće je visok uticaj nezaraznih bolesti na radnu snagu, kao i depresija, koja je u Srbiji mnogo izraženija od stresa. Reprezentativan uzorak ispitanika odgovarao je na pitanje o izloženosti stresu i osećaju depresije.

I obrazovanost nam je bolja od zaposlenosti i radnog okruženja, pa smo u toj oblasti iza sebe ostavili 70 država. Prema postignućima srednjoškolaca, kao i procentu dece koja pohađaju srednju školu, spadamo među 23 najbolje države. Prosek nam kvari celokupan kvalitet obrazovnog sistema, prema kom smo se spustili na 96. mesto. Još nam je gore upravljanje školama.

Svi ovi pokazatelji Srbije, ali i ostalih zemalja trebalo bi da im pomognu da sagledaju koje parametre treba da poboljšaju. Ideja da Svetski ekonomski forum prvi put napravi ovakvu studiju nastala je iz masovne nezaposlenosti i nesposobnosti mladih da pronađu idealnu oblast rada. Autori studije poručuju da i sami zaposleni, ali i kompanije, moraju više da ulažu u usavršavanje i sticanje novih znanja.

98 ODSTO PISMENIH
TEK svaki hiljaditi osnovac u Srbiji ide u privatnu školu. Oko pet odsto dečaka i šest procenata devojčica ne krene nikada u školu - navedeno je u izveštaju. Ali, sa druge strane, 98 odsto odraslih je pismeno. Tek 0,02 procenata mladih od 17 do 22 godine završilo je manje od dva razreda škole.


novosti

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Maša
Post  Tema posta: Re: Društvo  |  Poslato: 24 Nov 2013, 12:43
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Za hleb i mleko nema 102.662 dece

„Novosti“ istražuju da li država, i kako, može da izađe na kraj sa sve većim siromaštvom. Nemaština je sve veća čak i među zaposlenima. Na selu mnogi kriju svoju bedu


Slika


U okeanu od milijardu i sto miliona ljudi koji na planeti žive u krajnjem siromaštvu, brojka od oko 720.000 bednih u Srbiji deluje kao kap. Ali kada se uporedi sa brojem stanovnika, ispada da je u našoj zemlji svaki deseti apsolutno siromašan i mesečno živi sa manje od 83 evra! Jedan odsto bukvalno nema šta da jede.


Najteže se živi na jugu zemlje, ali se nemaština, kao zaraza, širi i na krajnji istok i zapad. Neke od najnerazvijenih opština srećemo i u, tradicionalno najrazvijenijoj, Vojvodini. Samo u Kuršumliji 2.500 građana traži obroke iz narodne kuhinje, ali para se u opštinskoj kasi nađu za njih 950. Najteže su pogođeni stariji od 65, nekvalifikovani radnici i deca do 13.

Mračne brojke iz godine u godinu rastu. Pre samo pet godina, pomoć državnih institucija tražilo je 489.179 dece i odraslih. Prošle - 631.703. Koliko je, u stvari, siromašnih, niko ne zna, jer je država sa poslednjim podacima izašla pre tri godine, podseća Slobodan Cvejić sa Filozofskog fakulteta u Beogradu:

- A od tada ne samo da raste broj siromašnih, nego se oni pojavljuju i u novim kategorijama. Recimo, među zaposlenima. Sve je više onih koji ne mogu da žive od plate, i sve ih je više među gradskim stanovništvom.

Zabrinjava podatak da, prema zvaničnoj statistici centara za socijalni rad, čak 102.662 dece odrasta u porodicama koje bukvalno ne znaju da li će sutra imati za hleb i mleko. Tamna brojka je daleko veća, pa su procene Ranke Savić iz skupštinskog Odbora za rad, socijalna pitanja, društvenu isključenost i smanjenje siromaštva, još početkom godine bile da je 140.000 dece do 13 godina siromašno, a svaki drugi mlađi od 25 nezaposlen. U bedi živi i 70 odsto invalida, ali i 300.000 starih. Siromašan je i veliki procenat poljoprivrednog stanovništva, ali mi ih prosto ne vidimo. Njihovo siromaštvo je drugačije, navikli su na niski standard. Nikom se ne javljaju za pomoć, u mnogim krajevima se traženje pomoći čak smatra sramotom. Stopa siromaštva na selu duplo je veća nego u gradu - kaže Cvejić.

On iznosi još niz dramatičnih podataka: naša zemlja je u recesiju ušla sa stopom nezaposlenosti većom od 25 odsto, što su druge zemlje „dostigle“ tek posle dve-tri godine krize; šampioni smo po stopi neaktivnog stanovništva - onog koje niti radi, niti traži posao; imamo ogromnu stopu izdržavanih lica; Srbija je u drugoj kategoriji po broju doznaka iz inostranstva, koje čine 12 odsto bruto društvenog proizvoda...

Na sve ovo postavlja se pitanje da li je država u stanju da odgovori socijalnim potrebama građana, i da li broj siromašnih raste brže od njene mogućnosti da ih, makar minimalno, opsluži. U državnoj administraciji kažu da daju svoj maksimum. Stručnjaci misle da je država daleko od ispunjavanja svoje socijalne funkcije, jer ekonomija tavori.

U Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalne politike podsećaju da siromaštvo i socijalna isključenost postoje i u razvijenim državama, i da je čak i u najrazvijenijim broj beskućnika poražavajući. Takođe primećuju da je u većini zemalja u tranziciji tokom poslednje decenije došlo do dramatičnog porasta siromaštva, uz veliku nezaposlenost i sve izraženiju nejednakost. Kod nas je evidentno i apsolutno siromaštvo, kad je otežano održavanje golog života, i relativno - kada je moguće zadovoljiti samo osnovne ljudske potrebe. Vrste pomoći su razne - od dečjeg dodatka, preko stalne ili povremene pomoći porodicama i pojedincima, pomoći narodnim kuhinjama, pomoći u namirnicama...

Prema statistici Ministarstva, u trenutku stupanja na snagu Zakona o socijalnoj zaštiti (pre dve godine) broj porodica korisnika prava na materijalno obezbeđenje bio je 76.998 (odnosno 194.168 ljudi). U oktobru 2013. godine 108.212 porodica koristilo je pravo na stalnu novčanu pomoć (275.247 osoba).

- Povećanje obuhvata porodica pokrivenih ovim pravom je očigledno. Za oktobar je iz budžeta za novčanu socijalnu pomoć izdvojeno 1.136.598.460 dinara - kažu u Ministarstvu.

Slika


A pomoć se kreće od 7.628 do 30.000 dinara, zavisno od broja članova domaćinstva. Šestočlane porodice primaju i do 30.000.

- Naša država neprekidno ulaže napore da smanji siromaštvo i socijalnu isključenost ljudi koji trpe oskudicu, no to je mukotrpan proces - kaže Brankica Janković, državni sekretar u Ministarstvu. - Šta je u krizi moguće učiniti? Na primer, veoma je važno da socijalne službe ne budu tek administratori, puki dodeljivači pomoći. Siromašnima treba ukazivati na mogućnost da izađu iz začaranog kruga siromaštva, što znači da je neophodno usredsrediti se na najmlađe naraštaje. Kako da današnja deca siromašnih ne postanu siromašni roditelji uboge dece, kako da raskinu okove siromaštva - na to društvo mora da im ukazuje.

Cvejić ocenjuje da je država dobro „pokrila“ kategoriju dece socijalnom pomoći, ali je broj „pokrivenih“ porodica mali:

- Cilj svake države je da ima što manje takvih korisnika i da što više njih dobije posao. A kod nas su aktivne mere zapošljavanja slabe, a javni radovi doživeli su debakl. Iz doba socijalizma nasleđen je dobar kadar, očuvan je standard jednakosti, ali džaba kad država nema para.

TREĆINA JEDVA PREŽIVLjAVA

U Sindikatu „Nezavisnost“ izašli su sa mnogo sumornijom slikom od zvanične statistike, pa tvrde da je čak trećina žitelja Srbije siromašna. Jer, kod nas je granica bede toliko niska da se siromašnim smatra samo onaj ko umire od gladi, a ako bi se prag samo za nijansu povećao, sa 10 došlo bi se na 30 odsto ubogih.

BROJKE

631.703 osobe primale socijalnu pomoć prošle godine

102.662 dece nema za hleb i mleko

300.000 starih na rubu egzistencije


NARODNE KUHINjE
MINISTARSTVO rada i socijalne politike obezbeđuje deo sredstava za rad narodnih kuhinja, posebno u siromašnim krajevima, iako je ovaj vid pomoći u isključivoj nadležnosti opština. Tako su, kako kažu, u prošloj godini izdvojili 259.606.891 dinar za rad 72 narodne kuhinje (za 31.600 korisnika, za devet meseci) i 126.187.349,56 dinara za 41.540 porodičnih paketa hrane i higijenskih paketa u 105 opština. U 2013. obezbeđeno je 318.606.517 dinara za 75 narodnih kuhinja i 34.600 korisnika, kao i 143.881.165 dinara za porodične pakete hrane i higijene (41.500 paketa). Planirana sredstva za 2014. su 545.000.000 dinara za narodne kuhinje i nabavku porodičnih paketa.


novosti

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Maša
Post  Tema posta: Re: Društvo  |  Poslato: 28 Nov 2013, 13:48
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Azilanti privremeno smešteni u hotel "Obrenovac"

Celodnevna agonija azilanata iz Avganistana, Pakistana i drugih država okončana je kasno sinoć tako što su dovezeni i privremeno smešteni u hotel "Obrenovac"


Slika


OBRENOVAC - Celodnevna agonija azilanata iz Avganistana, Pakistana i drugih država okončana je kasno sinoć tako što su dovezeni i privremeno smešteni u hotel "Obrenovac", izjavio je Tanjugu državni sekretar u Ministarstvu unutrašnjih poslova Vladimir Božović.

On je rekao da je ovo rešenje, kao jedino moguće da se azilanti koji su ceo dan proveli u autobusu zbrinu i sklone sa hladnoće, pronađeno uz konsultacije sa premijerom Ivicom Dačićem i prvim potpredsednikom Aleksandrom Vučićem.

"Uz pomoć policije i ljudi iz Komesarijata za izbeglice i uz pomoć odgovornih iz hotela u Obrenovcu sada smo dovezli sve azilante i smeštamo ih u hotel koji je pretvoren u prenoćište kako ti ljudi ne bi proveli noć na snegu i hladnoći", rekao je Božović.

Meštani sela Ušće od juče ujutru su blokirali raskrsnicu puta nadomak Termoelektrane (TE) "Nikola Tesla" nedaleko od Obrenovca ne dozvoljavajući da grupa azilanata bude smeštena u barakama u tom mestu, a barake su sinoć i zapaljene.

- Obećali su nam Evropu, a dovode nam Afriku i Aziju. Da li je normalno da se 200 stranih državljana smesti tik uz elektranu. Tu su veliki silosi sa vodonikom. Možda je samo jedan od njih terorista, pa bi malom diverzijom čitava oblast odletela u vazduh - priča Milan Aničić, predsednik mesne zajednice „Ušće“. - Brinemo se i za žene i decu, jer do najbliže prodavnice, škole i autobuske stanice mora da se prođe kroz naselje. Nema uličnog osvetljenja.

Božović je rekao da je požar u objektima gde je trebalo da budu smešteni azilanti namerno izazvan, ali i da je lokalizovan.

"Policija radi na gašenju požara i utvrđivanju činjenica i okolnosti, a imamo indicije koje ukazuju na moguće izvršioce i koji će, nadamo se, večeras biti uhapšeni", rekao je Božović.

On je najavio da će na današnjoj sednici Vlade referisati o ovom dešavanju i istakao da je ovo privremeno i da se za azilante mora tražiti trajnije rešenje.

"Apelujem na građane Obrenovca da ovu odluku shvate razumno i da znaju da će MUP i policija učiniti sve da oni i njihove porodice i deca budu apsolutno bezbedni i da ih tražioci azila ni na koji način neće ugroziti", poručio je državni sekretar.

Božović smatra i da država mora promeniti zakon o azilu i maksimalno smanjiti vreme za rešavanje zahteva i trajno rešiti pitanje smeštaja i prihvata tražilaca azila.

"Ovo je velika opomena za sve nas da moramo pokazati više ljudskosti i humanosti kao građani i setiti se kad su Srbi i naši sugrađani bili u ovakvoj i sličnim situacijama kao izbeglice i nevoljnici".

On je zaključio i da bi ova hladna novembarska noć trebalo da nas podseti na reči patrijarha Pavla - "Budimo ljudi".NAPUŠTENE KASARNE REŠENJE?

MEŠTANI, kako kažu, rešenje za smeštaj azilanata vide u nekoj od napuštenih kasarni u Srbiji, a takva jedna je u Šapcu. O ideji da budu smešteni u napuštenom vojnom objektu nemaju ništa protiv ni sami azilanti.

- Ljudi se dele na dobre i loše. Zaista mi je svejedno gde će da nas smeste, samo da je toplo i da imamo vodu i hranu - priča Ahmet (36), koji je u Srbiju došao iz Pakistana.


POGREŠILI PUT
AUTOBUS sa azilantima trebalo je da dođe u 18 časova u Ušće.
Kada su iz Komesarijata čuli da ćemo da protestujemo, hteli su da nas prevare, pa su ih poslali u 10 časova. Srećom, pa traljavo rade posao. Nisu imali pojma gde šalju ljude, pa su otišli u TENT A.
Zahvaljujući neobaveštenosti, stigli smo na vreme da formiramo blokade, priča jedan od okupljenih građana.


novosti

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Maša
Post  Tema posta: Re: Društvo  |  Poslato: 05 Dec 2013, 15:55
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Univerzitet u Beogradu: Vek i po akademskog znanja

Svečanostima i naučnim skupom Univerzitet u Beogradu obeležava 150 godina od osnivanja Velike škole. Predavači čuvene Velike škole bili Josif Pančić, Đura Daničić, Jovan Cvijić


Slika


ZA katedrom Đura Daničić, a u prvoj klupi Stojan Novaković. I jedan i drugi stvarali su istoriju srpskog naroda, prvi kao veliki jezički reformator, a drugi kao predsednik vlade, ministar, diplomata, predsednik Akademije nauka... Njihova imena ostala su utisnuta i u jednoj drugoj povesti - letopisu Velike škole, preteče današnjeg Univerziteta u Beogradu, koja u petak slavi vek i po od osnivanja.


Tadašnji Licej, odlukom vlade, 1863. godine prerastao je u Veliku školu. Oformljeni su Pravni, Filozofski i Tehnički fakultet. U klupe je 1. septembra po starom i 13. septembra po novom kalendaru selo pedesetak brucoša prve generacije Velike škole. Za katedrama su bili Josif Pančić, Kosta Branković, arhimandrit Sava, Ignjat Stanimirović, Mihajlo Rašović... Profesori Velike škole bili su i Sima Lozanić, Milan Jovanović-Batut, Mihailo Petrović Alas, Jovan Cvijić... O Đuri Daničiću kao predavaču ostalo je zabeleženo da su njegove reči „oganj živi koji ne pali, ne sagoreva, nego osvetljuje i zagreva“.

- Predavači su uglavnom bili Srbi iz Austrougarske, jer je tek u godinama koje su sledile počela da se vraća elita iz Srbije koja se školovala na prestižnim evropskim univerzitetima - objašnjava za „Novosti“ prof. dr Zoran Mirković, sa Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu.- Prema projekciji državnog budžeta zna se da je u prvoj godini predavalo 16 profesora na sva tri fakulteta. Postojao je 31 predmet, ali su se preklapali, pa su i studenti tehnike učili nacionalnu književnost i istoriju, a, recimo, oni sa filozofije imali su i časove iz nekih prirodnih nauka.

A plan državnih finansija za 1864. godinu skovan je još 27. maja prethodne godine. Znalo se do u groš kolike će plate primiti profesori - svaki prema reputaciji i broju časova. Određeni su i iznosi za ogrev, troškove rada u laboratoriji, biblioteku... Najveću platu imao je prvi rektor Konstantin Branković - 14.400, a Josif Pančić radio je za 10.800 groša.

- Početak rada Velike škole može se smatrati i začetkom nauke kod Srba. Tada, pre jednog i po veka, prvi put je nekoj instituciji dodeljena obaveza da se bavi i naukom - naglašava prof. Mirković. - U zakonu po kome je osnovana ova institucija „naučno je zavedena za višu i stručnu izobraženost“. Dotadašnji Licej imao je isključivo cilj da obrazuje razne vrste državnih činovnika - sudije, policajce, carinike... Sada prvi put imamo laboratoriju, istraživanja...Prema rečima našeg sagovornika, ogroman podstrek da iz Liceja izraste Velika škola bila je izgradnja zadužbine kapetana Miše Anastasijevića, koju je darovao „svome otečestvu“ - prelepa zgrada na današnjem Studentskom trgu u Beogradu. Tu su se 1863. godine uselili studenti i do danas je to ostalo uporište Univerziteta u Beogradu i sedište njegovog rektorata.

Pred kraj 19. veka, među grupom mlađih profesora Velike škole, počela je da sazreva ideja o osnivanju univerziteta. Tu su, između ostalih, bili Bogdan Popović, Slobodan Jovanović, Brana Petronijević...

Bili su formirani univerzitetski standardi i nedostajalo je samo da država to ozvaniči.

- Kralj Petar Prvi je 12. marta 1905. godine potpisao ukaz o proglašenju Zakona o univerzitetu. Naznačeno je da su „nastavnici slobodni u izlaganju svoje nauke“. Kada je zakon stupio na snagu, svi dotadašnji predavači Velike škole stavljeni su na raspolaganje i ponovo raspoređivani na fakultete - objašnjava prof. dr Sima Avramović, dekan Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu, jednog od tri najstarija beogradska fakulteta.


Slika


- Za razliku od Velike škole, Univerzitet je dobio i mogućnost da dodeljuje titule doktora nauka.

Te 1905. godine Univerzitet je imao 788 studenata, da bi ih u godini pred Prvi svetski rat bilo oko 1.500. Nastava je tokom balkanskih ratova bila neredovna, da bi tokom Prvog svetskog rata Univerzitet prestao da radi. Obnovljen je 1919. godine, da bi godinu kasnije bio pojačan sa tri nova fakulteta - Medicinskim, Bogoslovskim i Poljoprivrednim.Dobili su i posebne zgrade. Otvoreni su potom Filozofski fakultet u Skoplju i Pravni u Subotici - oba u sastavu UB. U decenijama koje su sledile osamostalile su se arhitektonske, građevinske, hemijske nauke, farmacija, šumarstvo...


Uoči Drugog svetskog rata na Univerzitetu je radilo više od 500 nastavnika i studiralo oko 10.000 akademaca. Rat je prekinuo nastavu, koju je obnovila nova vlast 1945. godine. Univerzitet nije prestajao da raste, pa je šezdesetih godina imao oko 50.000 akademaca.

Iz njegovog okrilja izašli su i državni univerziteti u Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji i Bosni i Hercegovini.

Na Univerzitetu u Beogradu fakultetsku diplomu steklo je više od 300.000 stručnjaka, a odbranjeno je i nešto manje od 13.000 doktorskih disertacija.

Na UB danas se školuje oko 90.000 akademaca. Predavanja drže i njihovo znanje ocenjuje oko 2.500 predavača, među kojima je više od hiljadu redovnih profesora. Nastava se odvija na 31 fakultetu, a u sastavu UB je i deset naučnih instituta.


ZABRANJENE KRČME
STROGO je bilo propisano kako studenti Velike škole treba da izgledaju, kako da budu obučeni. Bilo je obavezno da nedeljom idu na liturgiju, a zabranjeno da se opijaju i sede po krčmama. Sedeli su, naravno, i baš zbog toga pravilo je i uvedeno. Postojale su kazne za prekršaje, ali disciplina nije bila tako strašna kao u vreme Liceja, kada su greške kažnjavane i jednodnevnom tamnicom.

DUGA TRADICIJA
PRVU Veliku školu osnovao je još 1808. godine Dositej Obradović, po modelu višeg obrazovanja u Habzburškoj monarhiji. Već godinu kasnije nastava je prekinuta, pa obnovljena 1810. i trajala do 1813. godine. Posle pauze, 1838. godine formiran je Licej, koji je potom izrastao u Veliku školu, prethodnicu univerziteta.


SVEČANI JUBILEJ
U REKTORATU Univerziteta u Beogradu u petak u deset časova biće organizovana svečanost povodom 150 godina od osnivanja Velike škole - najavljuje za „Novosti“ prof. dr Sima Avramović.
- Obeležavanje jubileja nastaviće se istog dana naučnim skupom na Filozofskom fakultetu, a u subotu će se preseliti na Pravni, gde će biti održano devet predavanja. Skup će biti zatvoren u 19 časova svečanošću u Skupštini grada.


novosti

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Maša
Post  Tema posta: Re: Društvo  |  Poslato: 09 Dec 2013, 13:48
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Srpski đaci previše bubaju, premalo mozgaju

Svetski testovi pokazuju da naši đaci znaju sve manje i da je potreban drugačiji način školovanja. Prosvetni sistem u Srbiji treba preokrenuti iz temelja, slažu se stručnjaci za obrazovanje


Slika


VIŠE od trećine funkcionalno nepismenih i još toliko dece koja jedva savladavaju zadatke PISA testiranja alarm je za prosvetne radnike, ali i za Ministarstvo prosvete, koje najavljuje da će mnoge stvari menjati i unapređivati kako bi srpska deca na sledećem testiranju bila uspešnija. Prosvetni sistem preokrenuti iz temelja, slažu se stručnjaci za obrazovanje - od nastavnih planova, udžbenika, načina predavanja, pa do ocenjivanja.



Fokus se, kažu, sa nastave mora pomeriti na decu. Previše je činjenica koje deca zaborave čim za to znanje dobiju ocenu, premalo „mozganja“, a posledica - generacije koje teško savladavaju srednjoškolski program i još teže prolaze kroz studije.

Prema rečima dr Ivana Ivića, profesor Filozofskog fakulteta u penziji, problema je mnogo i baš zbog toga mora da se menja ceo sistem.

- Ovako loši rezultati PISA testiranja ogroman su izazov za naš prosvetni sistem - smatra prof. Ivić.

- Ne samo što nam je, po rezultatima, u dve najniže kategorije više od polovine svih đaka, već ih je u najvišem rangu manje od jednog procenta. A Singapur, recimo, na najvišem, šestom stepenu znanja ima više od 55 odsto učenika. Tolika funkcionalna nepismenost i polupismenost dovodi u pitanje školovanje naše dece već u srednjoj školi i mogućnost da opstanu u ovako surovom društvu. Ne možemo reći da su za to krivi nastavnici. Oni samo rade ono što sistem od njih traži, a on zadaje pogrešne komande.Profesor Ivić objašnjava da bi trebalo smanjiti obim gradiva:

- Deca su preopterećena, uče lekcije napamet, odgovaraju, i već posle mesec dana zaborave naučeno. Da treba menjati nastavne programe, tako što će imati manje sadržaja, smatra i dr Aleksandar Baucal, sa Filozofskog fakulteta u Beogradu i član srpskog PISA tima.

- Nastavnicima i učenicima treba ostaviti više vremena da se tim sadržajima bave, a ne da „protrčavaju“ kroz njih - smatra Baucal. - Način rada na časovima mora da se menja, da bude manje predavanja, a više modernih oblika rada. Mora se menjati i obrazovanje nastavnika, kako bi bili ne samo dobri poznavaoci svojih disciplina, već i da to umeju da prenesu učenicima.

Seminari za predavače, dodaje, treba da budu pravo usavršavanje, a ne „jurnjava“ za satima obuke, bez ikakvog efekta. Sporan je, smatra, i sistem upravljanja.

- Trebalo bi obrnuti „piramidu moći“ tako da nastavnici budu u službi učenika, direktori u službi nastavnika, a Ministarstvo u službi škola i da svi budu orijentisani ka pronalaženju načina kako da u većoj meri podrže učenike u učenju - smatra Baucal.

- Promene čekaju nekoga da ih pokrene. Rezultati PISA testiranja moraju da budu poslednja opomena da se nešto menja - smatra i dr Ranko Rajović, jedan od osnivača Mense u Srbiji. On objašnjava da je cela Evropa zabrinuta što njena deca kaskaju za vršnjacima iz istočne Azije. A mi treba da budemo dvostruko zabrinuti jer smo blizu evropskog začelja.

Rajović objašnjava da se sa učenjem mora krenuti mnogo ranije, pre polaska u školu. Deca treba da budu stimulisana u najranijem detinjstvu, da motoričkim igrama podstiču razvoj mozga. Valja ih pustiti da jure, skaču, da se igraju na ulici. Najpogubnije je sedenje ispred TV-a i kompjutera.

- Deca su nekada igrala klikere, lastiš, skupljala sličice, a sada sede u sobi - komentariše Rajović. - A onda kada sa tako lošim predispozicijama krenu u školu, dočeka ih stres. Situacije u kojima im lupa srce i znoje im se dlanovi zato što treba da odgovaraju, čine da prestanu da vole školu. Postaje im odbojna, a sa njom i samo učenje.

On predlaže sasvim drugačije sisteme učenja, koji podstiču razmišljanje. Upravo takav model je on, sa kolegama iz Mense, patentirao kao Tesla sistem učenja. Znanja se stiču kroz igru, pitalicama, mozgalicama, gde se od dece traži da razmišljaju. Upravo takvim modelom, zaključuje, razvija se funkcionalno znanje, deca razumeju šta su pročitala i znaju da primene naučeno.

- Kada tako budemo učili đake, poboljšaće se njihovo funkcionalno znanje i rezultati na PISA testu - zaključuje Rajović.



MOZGALICE
ŠTA je zajedničko dnu mora i nebu? - jedna je od mozgalica za decu koja uče po Tesla sistemu. Odgovor je - zvezde.Pitaju ih i - šta je to što dok je malo može da stane na dlan i dok je tih dimenzija uvek se nosi u torbi (beba kengura).Ranko Rajović, iz Mense, objašnjava da se na ovakav način podstiče sticanje funkcionalnog znanja kod dece.


novosti

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Sky
Post  Tema posta: Re: Društvo  |  Poslato: 20 Dec 2013, 10:09
Korisnikov avatar

Pridružio se: 07 Mar 2013, 11:46
Postovi: 259

OffLine
Šešelju operisan tumor u Holandiji
IZVOR: BETA, TANJUG
Novi Sad -- Lider radikala Vojislav Šešelj operisan je danas u Holandiji, rekao je Tanjugu potpredsednik Srpske radikalne stranke Milorad Mirčić.


Slika

Hirurški mu je odstranjeno 30 centimetara debelog creva, izjavio je Mirčić.

On je kazao da je Šešelju operisan tumor na debelom crevu. Mirčić je dodao da je, prema informacijama kojima raspolaže, operacija bila uspešna, a lider radikala se zbog postoperativnog procesa, nalazi u bolnici, u kojoj će ostati do daljeg.

"Lekari misle da je tumor na debelom crevu posledica stresnih situacija u kojima se Šešelj našao, a moje lično mišljenje je da su stresovi nastali posle lošeg rezultata SRS na izborima 2012. godine pa nadalje", rekao je Mirčić agenciji Beta.

Mirčić je naveo da Haški tribunal nije otkrio u kojoj je bolnici Šešelj smešten.

"U ranije zakazanu posetu otišli su supruga Jadranka Šešelj i sin Aleksandar Šešelj. Oni ga danas nisu videli, ali bi trebalo da se vide narednih dana. Šešelj je suprugu i sina pozvao telefonom i razgovarali su", rekao je Mirčić.

Mirčić je naveo da je Haški tribunal odgovoran za sve što se događa Vojislavu Šešelju.

"Potpuno je jasno da je Šešeljevo loše zdravstveno stanje posledica i pravde i prava koji se sprovode u Haškom tribunalu i na to su upozoravali i on i SRS", rekao je Mirčić.

Šešelj je pred Haškim tribunalom optužen za zločine nad Muslimanima i Hrvatima u Hrvatskoj, Vojvodini i BiH.

U pritvoru tog suda je od 24. februara 2003. godine, kada se dobrovoljno predao čim je obelodanjena optužnica protiv njega.
b92


Vrh
Sky
Post  Tema posta: Re: Društvo  |  Poslato: 21 Dec 2013, 11:34
Korisnikov avatar

Pridružio se: 07 Mar 2013, 11:46
Postovi: 259

OffLine
Sindikalci protiv Zakona o radu

Zbog protesta sindikata u petak otkazana prva javna rasprava o Zakonu o radu u Novom Sadu. Glavne zamerke: Ne plaća se ni noćni rad, plate za 40 odsto manje zbog odmora, povreda...


Slika

PRVA javna rasprava o Nacrtu zakona o izmenama i dopunama Zakona o radu otkazana je u petak u Novom Sadu zbog sindikalnog protesta. Nekoliko stotina članova sindikata nije dozvolilo održavanje skupa u prostorijama Regionalne privredne komore, tražeći da taj Nacrt zakona bude povučen.

Zoran Vujović, predsednik Samostalnog sindikata metalaca Srbije, objašnjava da predloženi zakonski akt nije dobar, jer propisuje i do 40 odsto manju platu radnicima koji su na bolovanju, godišnjem odmoru ili dožive povredu na radu.

- Do sada su se ove naknade obračunavale na osnovu tromesečnog proseka, a sada će računica počinjati od osnovne plate radnika - kaže Vujović.

- Minuli rad je pratio zaposlenog od preduzeća do preduzeća, a ubuduće će se računati samo u firmi u kojoj on trenutno radi. Tako će 200 dinara po godini staža ići u džep poslodavca. Pitam se ko se kome dodvorava na račun radnika za tako malu svotu novca.

Naš sagovornik naglašava da je po važećim zakonskim okvirima granski kolektivni ugovor potpisivala Unija poslodavaca. Resorni ministar više neće moći da potpiše tzv. prošireno dejstvo, što nije dobro, s obzirom na to da, recimo, Unija metalaca okuplja samo tri odsto poslodavaca. Na taj način se briše i smisao kolektivnog ugovora.

U Asocijaciji slobodnih i nezavisnih sindikata Srbije objašnjavaju da novi zakon smanjuje prava zaposlenih u svakom pogledu. Oni ističu da, pored nižih naknada prilikom odsustva s posla, postoji veliki broj drugih nepravilnosti i nelogičnosti.

- Do sada nije bilo isto da li radite u prvoj ili trećoj smeni - kaže Ranka Savić iz ASNS.

- Novi propisi ne poznaju stavku uvećanja zarade za rad po smenama. Prevoz i ishrana zaposlenih plaćali su se uglavnom u kešu, a sada poslodavac ima pravo da sklopi ugovor sa trgovinskom kućom, gde će se radnik hraniti. Umesto tri plate za odlazak u penziju, dobijaće se dve.


OTKAZANO U KRAGUJEVCU I BEOGRADU
MINISTARSTVO rada, zapošljavanja i socijalne politike saopštilo je da je „zbog nastojanja da se opstruišu i spreče prezentacije i rasprave“ o Nacrtu zakona o izmenama i dopunama Zakona o radu, otkazalo rasprave najavljene za 23. i 26. decembar u Kragujevcu i Beogradu:
- Svi zainteresovani svoje predloge, sugestije i primedbe na Nacrt zakona mogu dostaviti u pisanoj formi.

Naša sagovornica naglašava da je interesantno i da tvorci nacrta nisu razmišljali o elektronskoj pismenosti ljudi u Srbiji, pa su predvideli da radnici obračun plate mogu dobiti samo u ovoj formi.

- Poslodavac će imati mogućnost i da pošalje zaposlenog kod drugog na rad i taj drugi će moći da promeni odredbe ugovora koji je on već potpisao. Tako može da radi za 30.000, a onda ga prebace na 20.000 dinara. Za nepoštovanje radne discipline predviđene su novčane kazne, a evidenciju o primanjima neće potpisivati zaposleni, već će to za njega raditi osoba ovlašćena za zastupanje - kaže ona.

Na novosadskom protestu je rečeno da se Nacrt izmena Zakona o radu donosi na brzinu i pod pritiskom MMF-a i drugih međunarodnih institucija, zbog čega sindikati traže povlačenje tog teksta i otvaranje novog dijaloga sa njima i drugim socijalnim partnerima, kako bi bio donet primeren zakon.

NASTAVNICI ČEKAJU MINISTRA

ISPLATA dugova za otpremnine, uvođenje platnih razreda i svetosavske nagrade samo su neki od zahteva koje su prosvetari uputili Ministarstvu prosvete, nauke i tehnološkog razvoja. Prosvetni sindikati, čekajući mesec dana da im država ponudi protokol o radu za sledeću godinu, napisali su sami svoj predlog, kojim bi trebalo da bude poboljšan materijalni status zaposlenih u školama.

- Pre mesec dana bili smo kod ministra finansija Lazara Krstića, koji je obećao da će nam u roku od dva dana ponuditi Predlog protokola. Pošto je prošlo toliko vremena, odlučili smo da ovakvim potezom skrenemo pažnju na problem - kaže Dragan Matijević, predsednik Unije sindikata prosvetnih radnika.

Osim ovog sindikata, protokol je potpisao i predsednik Sindikata obrazovanja Srbije Branislav Pavlović. Oni zajedno traže da do kraja marta bude isplaćen dug za otpremnine nastavnicima koji su otišli u penziju. Zahtevaju da najkasnije do kraja juna budu uvedeni i ozakonjeni platni razredi, prema kojima bi najveći raspon plata u prosveti bio u odnosu jedan prema tri. Na listi zahteva je i svetosavska nagrada u visini od 5.000 dinara. (I. M.)
novosti.rs


Vrh
Maša
Post  Tema posta: Re: Društvo  |  Poslato: 23 Dec 2013, 17:38
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Od 9. januara opet vize – zbog azilanata?

Uskoro na snagu stupa mehanizam Evropske unije za suspenziju bezviznog režima


Slika


BRISEL
OD STALNOG DOPISNIKA

EVROPSKA unija će u Novu godinu ući osnažena novim mehanizmom za suspenziju bezviznog režima, koji uskoro i definitivno postaje operativan na osnovu već donete odluke resornih evropskih ministara i objavljivanja u službenom listu. Srbija se nalazi među onim zemaljama kojima preti direktan rizik od ove mere.


Pravila su takva da, ukoliko broj azilanata bude alarmantno visok u nekoj od zemalja članica, ta država može od Evropske komisije da zatraži aktiviranje procedure, po skraćenom postupku i bez bilo kakvih zakonskih i administrativnih prepreka. Iz EK, ipak, podsećaju da će se taj princip sprovoditi samo u krajnjoj nuždi, kao izuzetna mera. Vize bi tom prilikom ponovo bile uvedene, na ograničeni rok od šest meseci.

- Mehanizam automatski stupa na snagu i važi za sve treće zemlje. Ipak, ne postoji opasnost da neko preko noći ponovo uvede vize - kaže za „Novosti“ Tanja Fajon, poslanik Evropskog parlamenta i izvestilac iz vremena kada su se ukidale vize.

Ona, međutim, naglašava da je broj azilanata iz Srbije još uvek zabrinjavajući, zbog čega postoji opasnost da neka od zemalja članica Unije ipak može da zatraži da se novi mehanizam aktivira.Lažni azilanti sa zapadnog Balkana ka EU kreću u velikom broju, naročito zimi kad jedan deo njih završi poljske radove i kad kod kuće ionako nema mnogo posla.

- Ako broj zahteva za azil i posle zime ostane visok, neke zemlje članice će svakako početi da razmišljaju o suspenziji. Taj scenario je moguć - upozorila je Fajonova. Poslanik Evropskog parlamenta naglašava da, i pored toga što ovom pitanju treba pristupiti krajnje ozbiljno, situacija, trenutno, nije alarmantna.

- Meni, zasada, nije poznato da je neka zemlja tražila uvođenje suspenzije za bilo koju treću zemlju. Poruke oko Srbije su bile pozitivne - kaže Tanja Fajon. Još jedna pozitivna činjenica je odluka Nemaca da Srbiju, konačno, stavi na listu tzv. sigurnih zemalja.

- Dobro je što je Nemačka u decembru prihvatila da sve zemlje sa zapadnog Balkana, koje se nalaze u bezviznom režimu, a među kojima je i Srbija, budu stavljene na listu bezbednih zemalja. To znači da će procedura za tretiranje zahteva za azil biti znatno skraćena. Sad će biti mnogo lakše, jer će to, sasvim izvesno, smanjiti broj zahteva za azil u Nemačkoj, s kojom u ovom domenu postoji najveći problem - ističe Tanja Fajon.


SKUPA ODLUKA

IAKO evropski zakoni sada omogućavaju krajnje pojednostavljenu proceduru za suspenziju bezviznog režima, u praksi to baš neće ići tako lako. Sve je obavijeno i plaštom političkih odluka, pa bi tako teško bilo zamisliti da se Srbiji, uz pohvale za približavanje EU i napredak u dijalogu s Prištinom, odjednom pošalje negativna poruka u vidu suspenzije viza. Tome treba dodati i tehnički aspekt, jer bi, u tom slučaju, ponovo trebalo aktivirati administraciju i već zatvorene konzulate, uz pravljenje novih troškova. Ipak, pritisnute mnjenjem na unutrašnjoj političkoj sceni, neke članice se neće ustručavati da to u krajnjoj instanci ipak i urade.


REALNA OPASNOST
PREMIJER Srbije Ivica Dačić izjavio je u subotu da postoji realna opasnost od suspenzije bezviznog režima i dodao da bi bilo „katastrofalno da nam nakon svega što smo uradili opet EU uvede vize“. - U Nemačkoj je u novembru bilo 1.700 azilanata Srbije i šta sad više da pričamo... Što se nas tiče, sve smo uradili... Međunarodna zajednica treba da promeni svoj stav prema unutrašnjem zakonodavstvu - rekao je Dačić.


novosti

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 57 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   


Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker