Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 28 Mar 2024, 16:29


Autoru Poruka
Astra
Post  Tema posta: Re: Dogodilo se na današnji dan...  |  Poslato: 13 Maj 2012, 02:30
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
13. maj

13. maj (13.05) je 133. dan u godini po gregorijanskom kalendaru (134. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 232 dana.

Slika

Događaji

1787. — Prvi brodovi s robijašima krenuli iz Engleske prema novoj koloniji, Australiji, tada kažnjeničkoj koloniji Engleske.
1830. — Osnovana Republika Ekvador, za prvog predsednika izabran Huan Hose Flores.
1846. — Kongres SAD formalno objavio rat Meksiku, mada su borbe u Kaliforniji počele nekoliko dana ranije.
1848. — U Sremskim Karlovcima počelo zasedanje „Majske skupštine“ na kojoj su delegati 175 crkvenih opština iz Vojvodine i Srbije izabrali Josifa Rajačića za patrijarha, a pukovnika Stevana Šupljikca za vojvodu. Skupština 15. maja proglasila Srpsko Vojvodstvo, ali austrijska i mađarska vlada nisu priznale srpsku autonomiju.
1887. — U Beogradu osnovana Provizorna opservatorija Velike škole. Osnivanjem Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije 1947. Opservatorija postala njegov deo.
1888. — U Brazilu ukinuto ropstvo.
1941. — u Srbiji, na Ravnoj gori pukovnik Dragoljub Mihailović osnovao Jugoslovensku vojsku u otadžbini
1944. — Formirana OZNA – Odeljenje zaštite naroda
1945. — Bitka na Zelengori, poslednja bitka u građanskom ratu između partizanskog i četničkog pokreta u Srbiji
1949. — Prvi put poleteo prvi britanski mlazni avion „Kanbera“.
1968. — U Parizu počeli zvanični pregovori predstavnika Severnog Vijetnama i SAD o okončanju rata u Vijetnamu.
1981. — Na Trgu svetog Petra u Rimu u atentatu ranjen papa Jovan Pavle II. Atentator Mehmet Ali Agdža uhapšen. Pušten iz zatvora posle 20 godina i u junu 2000. predat Turskoj.
1990. — U Zagrebu, na stadionu u Maksimiru, na fudbalskoj utakmici zagrebačkog „Dinama“ i beogradske „Crvene zvezde“ dogodio se krvav obračun navijača.
1994. — Ministri inostranih poslova SAD, Evropske unije i Rusije u Ženevi postigli saglasnost o zajedničkoj strategiji u rešavanju bosanskog konflikta.
1999. — Peru i Ekvador potpisali dokument o razgraničenju okončavši šest decenija dug spor zbog kojeg su tri puta ratovali.
2000. — U Novom Sadu ubijen Boško Perošević (rođ. 1956), predsednik Izvršnog veća Autonomne pokrajine Vojvodine.
2007. — Nakon dogovora čelnika DS-a, DSS-a, i G 17+ o formiranju nove srpske Vlade, predsednik Skupštine Srbije Tomislav Nikolić podneo ostavku posle samo pet dana provedenih na toj dužnosti.

Rođenja

1717. — Marija Terezija, austrijska carica i češka i mađarska kraljica. († 1780.)
1792. — Đovani Mastai Fereti, italijanski sveštenik.
1795. — Pavel Šafarik, slovački filolog i istoričar.
1798. — Konstantin Danil, srpskih slikara. (†1873.)
1840. — Alfons Dode, francuski pisac.
1851. — Laza Lazarević, srpski pisac i lekar. († 1891.)
1862. — Janko Veselinović, srpski pisac. († 1905.)
1881. — Dimitrije Tucović, vođa socijalističkog pokreta u Srbiji. († 1914.)
1882. — Žorž Brak, s Pablom Pikasom 1905. osnovao kubistički pokret.
1911. — Kosta Nađ, španski borac, general JNA i narodni heroj († 1987).
1913. – Paško Romac je bio učesnik Narodnooslobodilačke borbe, društveno-politički radnik SFR Jugoslavije, SR Srbije i SAP Vojvodine i narodni heroj Jugoslavije.
1914. — Džoe Luis, američki bokser.
1939. — Harvi Kajtel, američki glumac.
1947. — Stiven Donaldson, američki pisac naučne fantastike
1950. — Stivi Vonder, afričko-američki pevač, tekstopisac i muzičar.
1953. — Đorđe Balašević, srpski kantautor i pesnik.
1981. — Sani Leone, kanadska pornografska glumica.

Smrti

1619. — Johan fan Oldenbarnevelt, holandski državnik.
1930. — Fritjof Nansen, norveški polarni istraživač i diplomata. Dobitnik Nobelove nagrade za mir 1922.
1931. — Josif Marinković, srpski kompozitor i horovođa. (*1851).
1945. —
Dragutin Keserović, četnički pukovnik (rođ. 1896.).
Miodrag Palošević, četnički potpukovnik (rođ. 1901.).
1948. — Milan Begović, hrvatski književnik (rođ. 1876.)
1961. — Gari Kuper, američki filmski glumac.
1990. — Alija Sirotanović je bio rudar iz Trtorića kod Breze u tadašnjoj SFRJ republici Bosni i Hercegovini. Bio je heroj socijalističkog rada.
1999. — Džin Sarazen, sportista, igrača golfa.
2000. — Boško Perošević, predsednik Izvršnog veća Vojvodine. (*1956).

Praznici i dani sećanja

Srpska pravoslavna crkva slavi:
Svetog apostola Jakova Zavedejeva
Svetog Donata
Svetu mučenicu Argiru

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Dogodilo se na današnji dan...  |  Poslato: 15 Maj 2012, 04:11
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
14. maj

14. maj (14.05) je 134. dan u godini po gregorijanskom kalendaru (135. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 231 dana.

Slika


Događaji

1610. — Verski fanatik ubio u Parizu francuskog kralja Anrija IV, prvog monarha iz dinastije Burbona.
1643. — Na francuski presto došao četvorogodišnji Luj XIV nakon smrti oca Luja XIII. Regentkinja je bila njegova majka Ana Austrijska, ali je stvarnu vlast imao kardinal Mazaren.
1796. — Engleski lekar Edvard Džener uspešno vakcinisao protiv velikih boginja jednog osmogodišnjeg dečaka i označio početak moderne imunologije.
1811. — Paragvaj proglasio nezavisnost od Španije.
1900. — U Parizu otvorene druge moderne Olimpijske igre, na kojima su prvi put učestvovale žene.
1940. — Tokom pregovora o predaji holandske vojske u Drugom svetskom ratu, nemački bombarderi razorili su dve trećine Roterdama. Poginulo je oko hiljadu ljudi, a 80.000 je ostalo bez kuća.
1948. — Proglašena Država Izrael.
1955. — U Varšavi potpisan ugovor o osnivanju Varšavskog pakta. Ugovor su potpisale Albanija, Bugarska, Mađarska, Nemačka Demokratska Republika, Poljska, Rumunija, SSSR i Čehoslovačka.
1962. — Milovan Đilas izveden pred Okružni sud i osuđen na 13 godina zatvora i ograničenje građanskih prava u trajanju od pet godina.
1968. — Komunistička vlada u Čehoslovačkoj na čelu sa Aleksandrom Dubčekom objavila početak širokih društvenih reformi, poznatih kao „Praško proleće“. Reforme su prekinute već u avgustu, ulaskom sovjetskih trupa u Prag.
1973. — Lansirana prva američka vasionska laboratorija „Skajlab I“.
1989. — Vođa peronista Karlos Menem postao predsednik Argentine, pobedivši na izborima kandidata vladajuće Radikalne partije Eduarda Angelosa.
1991.
- Radio-televizija Srbije počela emitovanje satelitskog programa
- Samoubistvo je izvršila Đang Ching, udovica kineskog lidera Mao Cedunga, jedan od vođa „Kulturne revolucije“.
1992. — Glavnoj ulici u Beogradu, ulici Maršala Tita, posle 47 godina promenjen je naziv u Ulicu srpskih vladara. Naziv je kasnije promenjen u Kralja Milana.
1999. — U vazdušnim udarima NATO na SR Jugoslaviju pogođena kolona izbeglica kod sela Koriša na Kosovu. Poginulo je 87 osoba, među kojima je najveći broj dece.
2001. —
Savet NATO odobrio povratak jugoslovenske vojske i policije u sektor B Zone kopnene bezbednosti na administrativnoj granici između Kosova i Srbije, počev od 24. maja.
Lider koalicije desnog centra Silvio Berluskoni pobedio na parlamentarnim izborima u Italiji i potom formirao 59. italijansku vladu od 1945.
2002. — Na donatorskoj konferenciji u Njujorku, koju su pokrenule UN za prikupljanje pomoći za obnovu Srebrenice, koja je tokom rata u BiH bila enklava pod zaštitom UN, obećano 5,2 miliona dolara za obnovu tog grada.
2003. —
Pred Tribunalom u Hagu počelo je suđenje grupi bivših oficira Vojske Republike Srpske, Vidoju Blagojeviću, Draganu Obrenoviću, Draganu Jokiću, optuženih za zločine u Srebrenici u julu 1995. Četvrti optuženi Momir Nikolić je nakon priznanja krivice i nagodbi sa Tužilaštvom, izuzet iz postupka.
Irački zvaničnici saopštili da je iz masovnih grobnica u toj zemlji otkopano preko 2.200 tela, žrtava režima Sadama Huseina.
Alžirska vojska oslobodila 17 evropskih turista, koje su oteli islamski militanti i držali ih dva meseca u Sahari.
Posle blizu četrdeset godina planiranja i debata, otpočeli podzemni radovi na zaštiti Venecije od tonjenja.
2008. — Žistin Enan, tada najbolja svetska teniserka, objavila je da se povlači iz profesionalnog tenisa.

Rođenja

1316. — Karlo IV Luksemburški, kralj Češke i rimsko-nemački car.
1852. — Đorđe Krasojević je bio političar i advokat.
1909. — Svetozar Radojčić, srpski istoričar umetnosti (†1978.)
1922. — Franjo Tuđman (†1999.)
1925. — Ljubomir Tadić. profesor, član SANU
1944. — Džordž Lukas, tvorac Ratova Zvevda.
1965. — Oven Kolfer, irski književnik.
1965. — Valerija Marini, italijanska glumica.
1969. — Kejt Blančet, australijska glumica.
1971. — Sofija Kopola, američka glumica, producentkinja, scenaristkinja i režiserka.

Smrti

1843. — knjeginja Ljubica, majka kneza Mihaila Obrenovića.
1912. — August Strindberg, švedski pisac.
1932. — Čedomilj Mijatović, srpski političar, istoričar i ekonomist, član SKA. (*1842.)
1940. — Ema Goldman, litvanska anarhistkinja (*1869.)
1954. — Hajnc Guderijan, nemački general i jedan od tvoraca taktike blickriga. (*1888.)
1998. — Frenk Sinatra, američki pevač i filmski glumac.
1974. — Ljubo Babić, jedan od najvećih hrvatskih i svojevremeno jugoslovenskih slikara i istoričara umetnosti.

Praznici i dani sećanja

Srpska pravoslavna crkva slavi:
Svetog proroka Jeremiju
Prepodobnog mučenika Akakija Papučara
Prepodobnog Pafnutija Borovskog

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Dogodilo se na današnji dan...  |  Poslato: 15 Maj 2012, 04:15
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
15. maj

15. maj (15.5.) je 135. dan godine po gregorijanskom kalendaru (136. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 230 dana.

Slika

Događaji

1440. — Ladislav V Posmrče, star oko tri meseca, krunisan za ugarskog kralja u Stonom Beogradu.
1536. — Engleski sud je proglasio krivim za preljubu i incest Anu Bolen, drugu ženu kralja Henrija VIII, i njenog brata lorda Rošfora i osudio ih na smrt.
1571. — Tatari su osvojili i zapalili Moskvu.
1767. — Đenova je prodala Francuskoj ostrvo Korziku.
1796. — Trupe Napoleona Bonaparte ušle su u Milano.
1848. — U Beču je izbio ustanak protiv apsolutističkog režima koji je primorao vladu da povuče oktroisani ustav donet 25. aprila i da raspiše izbore.
1918. — Prva avionska pošta u svetu krenula je između Njujorka, Filadelfije i Vašingtona.
1923. — Velika Britanija priznala je Transjordan pod emirom Abdulahom kao nezavisnu državu.
1935. — otvorena prva linija moskovskog metroa
1940. — U SAD su počele da se prodaju prve najlon čarape.
1940. — Kapitulirala je holandska vojska u Drugom svetskom ratu.
1943. — Raspuštena je Komunistička internacionala (Kominterna).
1945. — Nemačke trupe napustile Jugoslaviju u Drugom svetskom ratu. U četvorogodišnjem ratu poginulo je, po zvaničnim podacima, 1.706.000 ljudi, a zemlja je porušena i opustošena.
1948. — Novostvorenu državu Izrael su napali egipatski avioni, a sa severa i istoka libanske i jordanske trupe čime je počeo Arapsko-izraelski rat 1948.
1955. — U Beču je potpisan Austrijski državni ugovor kojim je okončana desetogodišnja saveznička okupacija, a Austrija postala nezavisna republika u granicama od 1. januara 1938.
1957. — Velika Britanija je izvršila prvu probu hidrogenske bombe u centralnom Pacifiku.
1989. -
Osnovan Radio B92
Sovjetski predsednik Mihail Sergejevič Gorbačov objavio je u Pekingu kraj kinesko-sovjetskih raskola.
1991. — Edit Kreson postala je prva žena premijer Francuske.
1992. — Hiljade pristalica opozicije u Azerbejdžanu zauzelo je u Bakuu zgradu parlamenta i predsedničku palatu. Narednog dana s vlasti je zbačen predsednik Ajaz Mutalibov koji je potom izbegao u Moskvu.
1992. — Tokom povlačenja Jugoslovenske narodne armije iz Bosne, u Tuzli je napadnut vojni konvoj. Ubijeno 49 vojnika.
1996. —
Desničarski lider Atal Bihari Vadžpaji je postao premijer Indije, pošto je njegova Baratija Džanata partija na parlamentarnim izborima osvojila relativnu većinu. To je bilo prvi put da Hindu nacionalista dobije mesto premijera.
Skupština SR Jugoslavije smenila je guvernera Narodne banke Jugoslavije Dragoslava Avramovića, tvorca privredne reforme koja je početkom 1994. zemlju izvukla iz hiperinflacije. Avramović je prethodnog dana u svom ekspozeu u Skupštini optužio vladu SR Jugoslavije da blokira pregovore sa međunarodnim finansijskim organizacijama i time gura zemlju u propast.
1999. — Italija je dobila novog predsednika Karla Azelja Čampija.
2001. — Šef UNMIK-a Hans Hekerup potpisao je u Prištini “Ustavni okvir za samoupravu na Kosovu” i pored protivljenja Srba sa Kosova, koji su smatrali da taj najviši pravni akt pokrajine nije u skladu s rezolucijom UN o njenom budućem statusu.
2002. — Narodna banka Jugoslavije saopštila da je dinar postao konvertibilan u svim tekućim transakcijama sa inostranstvom, po prvi put od 1946, kada je bivša Jugoslavija postala član MMF.
2003. —
Haški tribunal za ratne zločine počinjene u Ruandi osudio je na doživotnu robiju bivšeg ministra informacija Eliezera Nijitegeka, a bivšeg gradonačelnika Lorenta Semanzu na 25 godina zatvora, zbog učešća u genocidu 1994. godine.
Bivši direktor najveće aukcijske kuće Sotebis A. Alfred Taubam oslobođen je iz zatvora, u kome je bio oko godinu dana, zbog “nameštanja” provizije sa rivalskom kućom Kristis.
2007 – Srbija posle višemesečnih pregovora dobila novu Vladu – premijer ponovo Vojislav Koštunica, lider DSS

Rođenja

1567. — Klaudio Monteverdi, italijanski kompozitor
1773. — Klemens Meternih, austrijski državnik knez
1845. — Ilja Iljič Mečnikov, ruski biolog
1859. — Pjer Kiri, francuski fizičar.
1891. — Mihail Afanasjevič Bulgakov, ruski pisac.
1892. — Valter Bendžamin, nemački filozof
1937. — Madlen Olbrajt, američka političarka
1947. — Ljubomir Ljupko Petrović, jugoslovenski fudbaler i fudbalski trener.
1953. — Majk Oldfild, engleski muzičar.
1982. — Segundo Kastiljo, ekvadorski fudbaler

Smrti

392. — Valentinijan II, car Zapadnog rimskog carstva.
1847. — Danijel O’Konel, irski političar.
1886. — Emili Dikinson, američka književnica. (*1830.)
1914. — Jovan Skerlić, srpski istoričar i književni kritičar, profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske kraljevske akademije.
1933. — Stojan D. Vujičić bio je srpski književnik i posrednik između srpske, odnosno jugoslovenske i mađarske kulture
1935. — Kazimir Malevič, ruski slikar
1964. — Dr Vladko Maček, hrvatski političar iz prve polovine 20. veka (rođ.1879.).
1967. — Pavle Holodkov, ruski operski pevač (rođ. 1888.)
1987. — Rita Hejvort, američka filmska glumica, holivudski seks simbol četrdesetih godina 20. veka.
1994. — Olga Spiridonović je bila glumica.

Praznici i dani sećanja

Međunarodni praznici
Međunarodni dan porodice
Srpska pravoslavna crkva slavi:
Svete mučenike Espera, Zou, Kiriaka i Teodula
Svetog Atanasija Velikog – arhiepiskop aleksandrijski
Svete mučenike Borisa i Gljeba
Svetog Mihaila – Bugarskog cara

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Dogodilo se na današnji dan...  |  Poslato: 17 Maj 2012, 00:09
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
16. maj

16. maj (16.5.) je 136. dan godine po gregorijanskom kalendaru (137. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 229 dana.

Slika

Događaji

1204. — Balduin I Flandrijski krunisan za latinskog cara Konstantinopolja koji su krstaši tokom Četvrtog krstaškog pohoda preoteli Vizantincima.
1532. — Španski osvajač Fransisko Pizaro iskrcao se s malom grupom vojnika na severnu obalu Perua. Savladavši otpor Indijanaca, Španija 1572. osvojila Peru i držala ga u svom posedu do 1824.
1770. — U Versaju se venčali francuski prestolonaslednik Luj, kasnije Luj XVI, i Marija Antoaneta, kćerka austrijske carice Marije Terezije. Posle Francuske revolucije 1789. osuđeni na smrt i pogubljeni na giljotini 1793.
1812. — Turska i Rusija potpisale ugovor o miru u Bukureštu kojim su za srpske ustanike predviđeni opšta amnestija i pregovori s turskim vlastima o autonomiji Srbije.
1881. — U okolini Berlina u saobraćaj pušten prvi električni tramvaj.
1916. — Potpisan ugovor o trojnoj anglo-francusko-ruskoj kontroli Palestine radi podele bliskoistočnih teritorija Otomanskog carstva.
1929. — U Holivudu dodeljene prve nagrade Američke filmske akademije, od 1931. poznate kao „Oskar“, filmu „Krila“, glumici Dženet Gejnor i glumcu Emilu Dženingsu.
1941. — Parlament Islanda ukinuo ugovor s Kraljevinom Danskom, iz 1814, po kojem je zemlja pod danskom dominacijom, i proglasio nezavisnost. Nezavisna Republika Island proglašena 17. juna 1944. posle plebiscita.
1961. — General Park Čung Hi izvršio vojni udar u Južnoj Koreji. Bio na vlasti do 1979, kad ga je ubio šef obezbeđenja.
1969. — Sovjetski vasionski brod „Venera 5“ približio se Veneri i izbacio sondu koja će slati podatke o toj planeti.
1972. — Predsednici SFRJ i Rumunije Josip Broz Tito i Nikolae Čaušesku u rad pustili hidroenergetski sistem „Đerdap“ na Dunavu.
1974. —
Skupština SFRJ proglasila Josipa Broza Tita za doživotnog predsednika države.
Helmut Šmit postao kancelar Zapadne Nemačke posle ostavke Vilija Branta.
1975. — Japanka Junko Tabei postala prva žena koja se popela na najviši svetski vrh, Mont Everest.
1989. —
Sovjetski predsednik Mihail Gorbačov i kineski lider Deng Sjaoping sreli se u Pekingu na Prvom kinesko-sovjetskom samitu, čime je i formalo, posle 30 godina, prekinut tihi hladni rat te dve najveće komunističke države.
Automobilom-bombom u Bejrutu ubijeni libanski verski vođa šeik Hasan Halid i 21 osoba.
1991. — Kraljica Velike Britanije Elizabeta, tokom zvanične posete SAD, obratila se Kongresu. Prva kraljica koja se obratila Kongresu SAD.
1992. — Povlačeći se iz Bosne, JNA digla u vazduh bihaćki aerodrom Željava pod planinom Plješevicom, vredan oko šest milijardi dolara.
1997. — Predsednik Zaira Mobutu Sese Seko napustio Kinšasu, ka kojoj su nezadrživo nadirali pobunjenici, čime je okončana njegova autokratska vladavina duga 32 godine.
2001. — SAD označile Pravu IRA, deo Irske republikanske armije, kao stranu terorističku organizaciju.

Rođenja

1898 -
Desanka Maksimović, srpska pesnikinja. († 1993.)
Rastko Petrović, srpski pesnik, putopisac i diplomata.
1905. — Henri Fonda, američki glumac. († 1982.)
1924. — Daud Džavara, gambijski državnik.
1953. — Pirs Brosnan, irski glumac.
1962. — Boban Zdravković, srpski pevač.
1966. — Dženet Džekson, američka pevačica.
1970. — Gabrijela Sabatini, argentinska teniserka.
1973. — Tori Speling, amerikčka glumica.
1974. — Laura Pauzini, italijanska pop pevačica.

Smrti

1703. — Šarl Pero, francuski pisac. (*1628).
1793. — Marija Antoaneta, ćerka carice Marije Terezije, žena Luja XVI (rođ. 1755.)
1830. — Žozef Furije, francuski matematičar i fizičar. (*1768.)
1917. — Vladislav Petković Dis, srpski pisac. (*1880).
1943. — Drinka Pavlović učesnica Narodnooslobodilačke borbe i narodni heroj Jugoslavije.
1947. — Frederik Gaulend Hopkins, engleski biohemičar, nobelovac.
1972. — Kvame Nkrumah, ganski političar i državnik.
1984. — Irvin Šo, američki pisac.
1990. — Semi Dejvis Junior, američki zabavljač.
1997. — Đuzepe de Santis, italijanski filmski režiser.
2003. — Robert Stak, američki glumac.

Praznici i dani sećanja

Srpska pravoslavna crkva slavi:
Svete mučenike Timotija i Mavru
Prepodobnog Teodosija Kijevo-Pečerskog

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Dogodilo se na današnji dan...  |  Poslato: 17 Maj 2012, 05:51
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
17. maj

17. maj (17.5.) je 137. dan godine po gregorijanskom kalendaru (138. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 228 dana.

Slika

Događaji

1102. — Koloman, ugarski kralj iz dinastije Arpadovića je krunisan u Biogradu za kralja Hrvatske i Dalmacije.
1814. — Norveška proglasila nezavisnost od Švedske i usvojila novi ustav.
1861. — Tomas Kuk organizovao prvi turistički „paket aranžman“ u svetu, šestodnevno putovanje iz Londona u Pariz.
1903. — U Španiji nacionalizovana imovina crkve i ukinute su crkvene škole.
1939. — Švedska, Norveška i Finska odbile su Hitlerov predlog da potpišu pakt o nenapadanju. Pakt su potpisale Danska, Estonija i Litvanija.
1940. — Trupe nacističke Nemačke u Drugom svetskom ratu ušle su u Brisel.
1946. — Premijer Rumunije u vreme Drugog svetskog rata Mitri Antonesku osuđen na smrt i streljan zbog saradnje s nemačkim nacistima.
1949. — Velika Britanija priznala nezavisnost Republike Irske i potvrdila pripadnost Severne Irske Ujedinjenom Kraljevstvu.
1954. — Vrhovni sud SAD je osporio propis iz 1896. da obrazovanje treba da bude „odvojeno ali jednako“, čime je formalno odbačena rasna segregacija u državnom školskom sistemu.
1965. — Prvi put prenet TV program u boji iz Velike Britanije u SAD. To je bio prenos emisije američke TV mreže NBC „Novi pogled na staru Englesku“ preko američkog komercijalnog telekomunikacionog satelita „Erli Bird“.
1966. — Osnovana Matematička gimnazija u Beogradu.
1973. — Specijalni komitet američkog Senata počeo istragu o aferi Votergejt u kojoj su pristalice republikanske stranke bile optužene da su pred predsedničke izbore 1972. radi špijunaže provalile u sedište Demokratske stranke. Administracija tadašnjeg predsednika SAD Ričarda Niksona optužena je da ometa istragu, pa je pokrenut postupak za opoziv predsednika. Nikson je u avgustu 1974. dao ostavku, a predsednički položaj preuzeo je dotadašnji potpredsednik Džerald Ford.
1974. — U tri eksplozije automobila-bombi u centru Dablina 32 osobe su poginule, a više stotina je ranjeno.
1987. — Irački ratni avion „F-I Miraž“ ispalio je dve „egzoset“ rakete na američki vojni brod „Stark“ koji je patrolirao Zalivom. Poginulo je 37, a ranjena su 62 mornara.
1997. — Loran Kabila je sa svojim trupama ušao u Kinšasu, preuzeo vlast u Zairu i promenio naziv države u Demokratska Republika Kongo. Kabila je ubijen u pokušaju državnog udara u januaru 2001, a vlast je preuzeo njegov sin Žozef.
1998. — Pripadnici separatističkog pokreta „Tamilskih tigrova“ ubili su Sarodžinija Jogesvarana, gradonačelnika Džafne, grada na severu Šri Lanke.
1999. — Izbore u Izraelu dobio vođa Laburističke partije Ehud Barak, čime je okončana trogodišnja vladavina premijera Benjamina Netanjahua, lidera desničarskog Likuda.
2000. —
Vlada Srbije preuzela beogradski radio i televiziju „Studio B“ upadom policije u redakcije. Vlasti su u narednim mesecima na različite načine onemogućavale rad nezavisnih elektronskih medija u Srbiji i istovremeno otvarale nove pod državnom kontrolom i kontrolom vladajućih partija.
U Indoneziji održano prvo suđenje za kršenje ljudskih prava. U tom procesu dvadesetčetvoro vojnika i civila optuženo je za ubistvo desetina seljaka u masakru u provinciji Aseh 1999.
2001. — Svih 30 putnika, uključujući i iranskog ministra saobraćaja Rahmana Dadmana i zamenike ministara iz njegove delegacije poginulo je kada se na severu Irana srušio ruski avion Jak-40.
2002. — U Nišu postignut dogovor između Srpske i Makedonske pravoslavne crkve.
2003. — U najvećoj poplavi u poslednjih 50 godina, koja je posle velikih kiša zadesila Šri Lanku, poginulo je oko 250 ljudi, oko 55.000 kuća je potpuno uništeno, a neka sela su zbrisana sa lica zemlje. Procenjeno je da je oko 150.000 ljudi ostalo bez krova nad glavom.
2008.- U 23 grada u Srbiji održana kulturna manifestacija Noć muzeja koju je posetilo preko 450.000 posetilaca. Ovo je peta godina kako se Srbija uključila u “Evropsku Noć muzeja”.

Rođenja

1749. — Edvard Džener, engleski lekar. Pronalazač vakcine protiv velikih boginja. (†1823).
1866. — Erik Sati, francuski kompozitor i pijanist.
1881. —Gavrilo Dožić, patrijarh srpski
1900. — Ruholah Homeini, iranski verski vođa.
1906. — Zinka Kunc, hrvatska pevačica.
1970. — Nebojša Dugalić, srpski glumac
1980. — Davor Džalto, umetnik, teoretičar i istoričar umetnosti.

Smrti

1395. — Kraljević Marko, najstariji sin i naslednik kralja Vukašina.
1510. — Sandro Botičeli, italijanski slikar.
1838. — Moris de Taljeran Perigor, francuski sveštenik i političar.
1917. — Radomir Putnik, srpski vojvoda. (*1847).
1982. — Jovan Marinović, crnogorski i jugoslovenski revolucionar. (rođ 1908).

Praznici i dani sećanja

Međunarodni praznici
Svetski dan telekomunikacija
Srpska pravoslavna crkva slavi:
Svetu mučenicu Pelagiju Tarsanku
Sveštenomučenika Siluana – episkopa gaskog
Prepodobnog Nikifora

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Dogodilo se na današnji dan...  |  Poslato: 18 Maj 2012, 19:50
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
18. maj

18. maj (18.5.) je 138. dan godine po gregorijanskom kalendaru (139. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 227 dana.

Slika

Događaji

1803. — Britanija objavila rat Francuskoj zbog Napoleonovog uplitanja u unutrašnje stvari u Italiji i Švajcarskoj.
1804. — Napoleon Bonaparta proglašen za cara Francuske. U decembru krunisan kao Napoleon I.
1944. — U Sovjetskom Savezu počelo proterivanje više od 200.000 Tatara sa Krima pod optužbom da su sarađivali s Nemcima.
1954. — Na snagu stupila Evropska konvencija o ljudskim pravima.
1974. — Indija izvršila prvu nuklearnu probu u pustinji u Radžastanu i postala šesta zemlja koja je izvela nuklearnu eksploziju.
1988. — Počelo povlačenje sovjetskih vojnika iz Avganistana.
1992. — Komesarijat Ujednijenih nacija za izbeglice saopštio da je iz SFRJ zbog rata izbeglo 1,3 miliona ljudi, što je stvorilo najveću izbegličku krizu u Evropi od Drugog svetskog rata.
1996. —
Romano Prodi postao premijer 55. saziva Vlade Italije od Drugog svetskog rata.
Pod pritiskom međunarodne zajednice predsednik Republike Srpske Radovan Karadžić povukao se sa mesta predsednika Republike Srpske. Dužnost predsednika preuzela potpredsednica Biljana Plavšić. Međunarodni sud za ratne zločine u Hagu u novembru 1995. optužio Karadžića za ratne zločine i genocid.
1998. — Vlada SAD podnela veliku tužbu protiv korporacije “Majkrosoft”, najjače softverske kompanije na svetu, zbog monopola.
1999. — Vlada u Sijera Leoneu i pobunjenici dogovorili prekid vatre, okončane sedmogodišnje borbe.
2000. — Savet bezbednosti UN jednoglasno usvojio embargo na oružje protiv Etiopije i Eritreje, kao posledicu ponovnog zahuktavanja njihovog dvogodišnjeg pograničnog rata.

Rođenja

1711. — Ruđer Bošković, srpski astronom i matematičar. (†1787).
1810. — Johan Piter Hazenklever, nemački slikar. (†1853.)
1836. — Vilhelm Štajnic, austrijski šahovski velemajstor. Prvi zvaničan svetski šampion. (†1900)
1868. — Nikolaj II Aleksandrovič Romanov, ruski car.
1872. — Bertrand Rasel, britanski filozof i matematičar. (†1970).
1883. — Valter Adolf Gropijus, nemački arhitekta.
1897. — Frenk Kapra, filmski reditelj.
1912. — Peri Komo, američki pevač.
1919. — Margot Fontejn, britanska primabalerina.
1920. — Karol Vojtila, 1978. postao papa Jovan Pavle II. (†2005).
1932. — Jovan Janićijević Burduš, srpski glumac (†1992).
1934. — Nikola Simić, srpski glumac.
1955. — Čau Jun-Fat, kineski glumac.
1987. — Luisana Lopilato, argentinska glumica, model i pevačica.

Smrti

1781. — Tupak Amaru II, peruanski revolucionar.
1799. — Pjer Bomarše, francuski dramski pisac.
1800. — Aleksandar Suvorov, ruski vojskovođa i strateg.
1911. — Gustav Maler, austrijski kompozitor i dirigent.
1981. — Vilijam Sarojan, američki književnik. (*1908.)
1973. — Dženet Renkin, američka političarka.
1995. — Aleksandar Godunov, ruski baletski igrač.

Praznici i dani sećanja

Srpska pravoslavna crkva slavi:
Svetu velikomučenicu Irinu
Svetog Martina i Irakliju
Svetski dan Muzeja

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Dogodilo se na današnji dan...  |  Poslato: 19 Maj 2012, 06:08
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
19. maj

19. maj (19.5.) je 139. dan godine po gregorijanskom kalendaru (140. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 226 dana.

Slika

Događaji

530. — Kralja Vandala i Alana Hilderiha svrgnuo njegov sinovac Gelimer čime je izazvana vizantijska vojna intervencija i osvajanje severne Afrike od strane Justinijanovog vojskovođe Velizara 534. godine.
1635. — Francuska u Tridesetogodišnjem ratu objavila rat Španiji.
1649. — Prvi put upotrebljen naziv Komonvelt, kojim je Oliver Kromvel označio englesku republiku.
1802. — Napoleon Bonaparta ustanovio Orden legije časti za civilne i vojne zasluge.
1866. — srušena Stambol kapija u Beogradu
1906. — Italijanski kralj i švajcarski predsednik zvanično otvorili „Simplon“, tunel kroz Alpe kojim su povezane Italija i Švajcarska.
1930. — Belkinje u Južnoj Africi dobile pravo glasa.
1945. — Više od 40 američkih bombardera napalo Tokio u Drugom svetskom ratu.
1974. — Tesnom većinom Valeri Žiskar Desten pobedio Fransoa Miterana na predsedničkim izborima u Francuskoj.
1989. — Tokom studentskih demonstracija u Pekingu smenjen generalni sekretar Komunističke partije Kine Džao Cijang jer se usprotivio vanrednim merama i primeni sile protiv studenata.
1997. — U Bangladešu u snažnom ciklonu život izgubilo najmanje 350 ljudi, a više od milion ostalo bez kuća.
1998. — Indonežanski studenti upali u zgradu Parlamenta u Džakarti, zahtevajući ostavku šefa države Suharta.
2000. — Kina i Evropska unija postigle sporazum o trgovini, Kini otvoren put u Svetsku trgovinsku organizaciju. Kina naredne godine primljena u STO.
2001. — Na sastanku u Egiptu ministri inostranih poslova arapskih zemalja predložili suspenziju političkih kontakata s Vladom Izraela do prestanka oružanih napada Izraela na Palestince.

Rođenja

1762. — Johan Gotlib Fihte, nemački filozof.
1861. — Neli Melba, australijska operska pevačica.
1890. — Ngujen Tat Tan, vijetnamski državnik, poznat kao Ho Ši Min. (†1969.)
1890. — Petar Pjer Križanić, jugoslovenski slikar i karikaturista.
1892. — Milutin Bojić srpski pesnik, dramski pisac, književni kritičar i pozorišni recenzent
1925. — Malkom Litl, poznat kao Malkom X, američki borac za građanska prava. (†1965.)
1928. — Salot Sar, poznat kao Pol Pot, kambodžanski diktator.

Smrti

1536. — Ana Bolen prva markiza od Pembruka i kraljica Engleske
1859. — Josip Jelačić ban hrvatsko-dalmatinsko-slavonski
1898. — Vilijam Juert Gledston, engleski državnik.
1935. — Tomas Edvard Lorens, engleski pukovnik arheolog i pisac, poznat kao Lorens od Arabije.
1994. — Žaklina Kenedi Onazis, supruga predsednika SAD Džona Kenedija i grčkog brodovlasnika, milijardera Aristotela Onazisa.

Praznici i dani sećanja

Srpska pravoslavna crkva slavi:
Svetog pravednog i mnogostradalnog Jova
Svetog mučenika Varvara
Svetog Varvara razbojnika

Dan nezavisnosti, omladine i sporta u Turskoj

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Dogodilo se na današnji dan...  |  Poslato: 20 Maj 2012, 05:54
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
20. maj

20. maj (20.5.) je 140. dan godine po gregorijanskom kalendaru (141. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 225 dana.

Slika

Događaji

1347. — Rimski narodni tribun Kola di Rienco proglasio Rimsku republiku proteravši vlastelu iz grada. Već naredne godine Rienco je bio pisiljen da napusti Rim. Njegov lik inspirisao je Riharda Vagnera za operu „Rienco“.
1349. — Donet Dušanov zakonik, kojim su utvrđena opšta načela uređenja srpske države.
1498. — Portugalski moreplovac Vasko da Gama stigao u luku Kalikat, na jugozapadu Indije, otkrivši novi morski put oko Rta dobre nade.
1867. — Britanska kraljica Viktorija položila je u Londonu kamen temeljac za Rojal Albert hol.
1873. — Levi Štraus i njegovi partneri patentirali su farmerke.
1882. — U Beču potpisan ugovor o Trojnom savezu Nemačke, Austrougarske i Italije.
1902. — Američke trupe napustile su Kubu nakon što je u toj zemlji uspostavljena republikanska vlast. Prvi predsednik republike bio je Tomas Estrada Palma.
1922. — Najmanje 90 ljudi je poginulo kada je britanski brod „Egipat“ potonuo nakon sudara u gustoj magli s francuskim brodom „Sena“. Brod je nosio i zlato i srebro u vrednosti od milion funti.
1925. — Završen šahovski turnir u Baden-Badenu, Nemačka pobedom Aleksandra Aljehina.
1927. — Potpisivanjem mirovnog sporazuma u Džedi s kraljem Ibn Saudom, Velika Britanija priznala nezavisnost Saudijske Arabije.
1941. —
Italija je u Drugom svetskom ratu anektirala Boku kotorsku sa delom dubrovačkog kotara i nazvala je Pokrajina Boka kotorska.
Počela je Bitka za Krit.
1956. — Amerikanci izvršili prvu eksploziju hidrogenske bombe bačene iz aviona iznad pacifičkog ostrva Bikini.
1980. — U Kvebeku, na referendumu o nezavisnosti od Kanade, 60 odsto birača glasalo je protiv otcepljenja.
1985. — Film „Otac na službenom putu“ jugoslovenskog režisera Emira Kusturice osvojio je „Zlatnu palmu“ na 38. međunarodnom festivalu u Kanu.
1989. -Skupština Srbije donela odluku o raspisivanju zajma za privredni preporod Srbije. Zajam nikada nije vraćen zajmodavcima, a srpska privreda je u narednoj deceniji doživela kolaps.
1995. — Zairska vlada je uspostavila karantin u regionu pogođenom smrtonosnim ebola virusom.
1997. — Turska vojska saopštila da je ubila 1.300 Kurda u jednonenedeljnoj ofanzivi unutar severnog Iraka.
1999. — Vazdušni napadi NATO-a su u Beogradu za posledicu imali razrušenu bolnicu, poginula tri pacijenta i nekoliko oštećenih ambasadorskih rezidencija.
2000. —
Na donatorskoj konferenciji za Bosnu i Hercegovinu održanoj u sedištu EU u Briselu prikupljeno 850 miliona dolara. Za obnovu te bivše jugoslovenske republike nakon trogodišnjeg rata (1992-95), ukupno je prikupljeno 5,1 milijarda dolara.
Tajvan inaugurisao predsednika Čen Shui-biana, što je po prvi put u kineskoj istoriji da demokratski izabran opozicioni lider polaže zakletvu kao lider države.
2002. Istočni Timor zvančno proglasio nezavisnost, nakon više od četiri i po veka strane dominacije i 32 meseca vlasti administracije UN.
2003. Bivši pilot Jugoslovenske narodne armije Emir Šišić osuđen u Rimu na doživotnu robiju, zbog pogibije petorice diplomata, od kojih su četvorica bili italijanski državljani. Šišić je u januaru 1992. na području Hrvatske oborio helikopter Evropske zajednice, koji je neprijavljen leteo u zoni ratnih dejstava. Apelacioni sud preinačio je tu kaznu na 15 godina zatvora, što je kasnije potvrdio i Kasacioni sud u Rimu.

Rođenja

1901. — Maks Eve, holandski šahista i svetski šampion u šahu († 1981.)
1799. — Onore de Balzak, francuski pisac.
1806. — Džon Stjuart Mil, engleski filozof i ekonomista.
1811. — Alfred Domet, engleski pesnik, novozelandski političar († 1887.)
1817. — Šarl Dadan, francusko-američki pčelar († 1902.)
1860. — Eduard Buhner, nemački hemičar, dobitnik Nobelove nagrade
1880. – Aleksandar Lifka je 1900. osnovao prvi putujući bioskop u tadašnjoj Austro-Ugarskoj
1881. — Vladislav Sikorski, poljski general i političar.
1883. — Fejsal I od Iraka, prvi irački kralj
1915. — Moše Dajan, izraelski general i političar.
1921. — Olga Ivanović, srpska glumica († 2001.).
1968. — Milica Milša, srpska glumica

Smrti

1506. — Kristifor Kolumbo, italijanski moreplovac.
1834. — markiz Lafajet, francuski general i državnik.
1920. — Venustijano Karansa, meksički predsednik
1958. — Đuro Salaj, osnivač KPJ i prvi predsednik Jedinstvenih sindikata Jugoslavije.

Praznici i dani sećanja

Srpska pravoslavna crkva slavi:
Spomen pojave Časnog Krsta u Jerusalimu
Svetog mučenika Akakija
Prepodobne oce gruzijske

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Dogodilo se na današnji dan...  |  Poslato: 21 Maj 2012, 02:06
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
21. maj

21. maj (21.5.) je 141. dan godine po gregorijanskom kalendaru (142. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 224 dana.

Slika

Događaji

1471. — U londonskom zatvoru „Tauer“ ubijen kralj Engleske Henri VI, poslednji monarh iz dinastije Lankaster, svrgnut u dinastičkim borbama, „Ratu dve ruže“. Njegov lik inspirisao Šekspira za dramu „Henri VI“. Presto preuzeo Edvard IV.
1502. — Portugalci otkrili nenastanjeno ostrvo u južnom Atlantiku i dali mu ime Sveta Jelena.
1894. — Kralj Aleksandar Obrenović ukinuo liberalan ustav iz 1888. i vratio na snagu Ustav iz 1869.
1904. — U Parizu osnovana Svetska fudbalska federacija.
1908. — U Čikagu je premijrno prikazan prvi horor film, Doktor Džekil i Mister Hajd.
1927. — Američki pilot Čarls Lindberg prvi preleteo Atlantik. Let od Njujorka do Pariza trajao 33 sata i 29 minuta. Na isti dan 1932. Amelija Erhart kao prva žena preletela Atlantski okean.
1945. — Sirija i Liban prekinuli pregovore s Francuskom i zatražili punu nezavisnost.
1967. — Više od 300 ljudi stradalo u požaru u jednoj robnoj kući u Briselu.
1969. — Sirhan Sirhan, koji je 1968. ubio Roberta Kenedija, brata predsednika SAD Džona Kenedija, takođe ubijenog u atentatu, 1963, osuđen na smrtnu kaznu. Kazna preinačena u doživotnu robiju.
1981. — Socijalista Fransoa Miteran postao predsednik Francuske, a Pjer Moroj premijer.
1982. — Britanske trupe se iskrcale na Foklandska ostrva, koja je okupirala Argentina, u najvećoj vojnoj akciji Londona od Suecke krize 1956.
1989. — Kineski studenti, koji su okupirali centralni pekinški trg Tjenanmen tražeći reforme, odbacili zahtev Vlade da napuste trg.
1991. —
Premijer Indije Radživ Gandi ubijen bombom skrivenom u buket cveća, tokom predizbornog mitinga u južnoj indijskoj državi Tamil Nadu, blizu grada Madras.
Etiopski diktator Mengistu Haile Marijam oboren sa vlasti posle 14 godina vladavine i otišao u izbeglištvo.
1992. — Senat SAD doneo zakon kojim se Jugoslaviji uskraćuje svaka pomoć SAD zbog umešanosti u sukobe u republikama SFRJ.
1993. — Senat Venecuele suspendovao predsednika države Karlosa Andresa Peresa zbog optužbe za korupciju.
1996. — Na jezeru Viktorija, u istočnoj Africi, potonuo je tanzanijski trajekt. Od oko 1.000 ljudi spaslo se njih 114.
1997. — Poljska i Ukrajina potpisale sporazum o pomirenju i tako i formalno okončale viševekovno neprijateljstvo.
1998. — Pod snažnim pritiskom masovnih demonstracija indonežanski predsednik Suharto podneo ostavku posle 32 godine diktatorske vladavine.
2001. — Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija proglasio reku Kongo ponovo otvorenom, posle dvoipogodišnjeg rata. Zatvaranje reke imalo za posledicu nestašicu hrane i lekova za milione stanovnika te zemlje.
2002. — Državni sekretar SAD Kolin Pauel saopštio da su SAD odlučile da deblokiraju ekonomsku pomoć Jugoslaviji.
2006.- Crna Gora je proglasila nezavisnost

Rođenja

1471. — Albreht Direr, nemački slikar i graver. (†1528).
1527. — Felipe II, španski kralj.
1817. — Rudolf Herman Loce, nemački filozof. (†1881).
1844. — Anri Ruso Carinik, francuski slikar.
1845. — Toša Jovanović, srpski glumac.
1860. — Vilem Ejnthoven, holandski lekar, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1924.
1921. — Andrej Saharov, ruski fizičar. Dobitnik Nobelove nagrade za mir 1975. (†1989).

Smrti

987 – Luj V Lenji, francuski kralj (*967.)
1639. — Tomazo Kampanela, italijanski filozof.
1895. — Franc fon Supe, austrijski kompozitor i dirigent.
1922. — Mihael Majr, austrijski političar. (*1864.)
1935. — Ugo de Fris, holandski botaničar.

Džejn Adams, američka pacifistkinja i društveni reformator. Dobitnica Nobelove nagrade za mir 1931.

1961. — Miloš Golubović srpski slikar.

Praznici i dani sećanja

Međunarodni praznici
Svetski dan za kulturnu raznolikost za dijalog i razvoj
Srpska pravoslavna crkva slavi:
Svetog apostola i jevanđelistu Jovana
Prepodobnog Arsenija Velikog
Svetu Emiliju
Prepodobnog Arsenija Trudoljubivog

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Dogodilo se na današnji dan...  |  Poslato: 22 Maj 2012, 02:55
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
22. maj

22. maj (22.5.) je 142. dan godine po gregorijanskom kalendaru (143. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 223 dana.

Slika

Događaji

1455. — Bitkom kod Sent Albansa u Engleskoj počeo tridesetgodišnji „Rat dveju ruža“, sukob dinastija Lankaster i Jork.
1833. — U Čileu usvojen Ustav kojim je data veća vlast predsedniku, a rimokatolička vera proglašena državnom.
1914. — Velika Britanija od Anglo-persijske naftne kompanije preuzela kontrolu nad naftnim izvorima u Persijskom zalivu.
1915. — U najtežoj železničkoj nesreći u Velikoj Britaniji, u sudaru dva voza u Škotskoj, poginulo 227 ljudi.
1918. — Nemački avioni bombardovali Pariz u Prvom svetskom ratu.
1939. — Adolf Hitler i Benito Musolini potpisali „Čelični pakt“ o desetogodišnjem vojnom i političkom savezu Nemačke i Italije.
1943. — U Moskvi saopšteno da je raspuštena Komunistička internacionala. Smatra se da je to bio Staljinov gest dobre volje prema zapadnim saveznicima u Drugom svetskom ratu.
1960. — U Čileu se dogodio najsnažniji ikad zabeleženi zemljotres, magnitude 9,5 stepeni Rihterove skale.
1972. —
Predsednik SAD Ričard Nikson sreo se u Moskvi s predsednikom Vrhovnog sovjeta SSSR Leonidom Brežnjevim, kao prvi predsednik SAD koji je posetio Sovjetski Savez.
Cejlon postao republika u okviru Britanskog komonvelta, pod nazivom Šri Lanka.
1975. — Rodezija isključena sa Olimpijskih igara zbog rasističke politike vladajućeg režima.
1985. — U eksploziji automobila-bombe u jednom predgrađu Bejruta poginulo 60, povređeno 190 ljudi.
1989. — Indija isprobala svoju prvu raketu „zemlja-zemlja“ srednjeg dometa.
1992. — Generalna skupština Ujedinjenih nacija u punopravno članstvo primila tri bivše jugoslovenske republike Sloveniju, Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. Istog dana u Sarajevu postignut sporazum predstavnika JNA i Predsedništva BiH o mirnom povlačenju vojnika i pitomaca, državljana Jugoslavije, iz vojnih kasarni u Sarajevu i Pazariću.
1994. — Pobunjenici u građanskom ratu u Ruandi zauzeli međunarodni aerodrom u Kigaliju i ključnu kasarnu vladinih snaga, otklonivši najveću prepreku u pohodu na glavni grad.
1997. —
Pola miliona Poljaka pohrlilo da vidi svog zemljaka, Papu Jovana II, tokom njegove desetosatne posete toj zemlji.
Predsednik Rusije Boris Jeljcin smenio ministra odbrane i nekoliko generala pošto su odbili da smanje budžet i izvrše reorganizaciju vojske.
1998. — Glasači u Severnoj Irskoj izglasali mirovni ugovor kojim je okončana dvadesetogodišnja borba prostestanata i katolika. Za ustavne promene glasalo blizu 95 odsto glasača.
1999. — U najvećem talasu izbeglica sa Kosova i Metohije oko 7.700 Albanaca prešlo u Makedoniju.
2000. — Izraelske sudije oborile zakon koji je branio ženama da se mole ispred arabeski Tora na Zapadnom zidu, jevrejskom sveštenom mestu.
2001. — Skupština Francuske odobrila kontroverzan predlog zakona kojim bi ostrvo Korzika dobilo više prava. Protesti separatista na tom ostrvu protiv Pariza trajali 20 godina.
2002. — Bivši član Kju kluks klana Bobi Frenk Čeri proglašen krivim za ubistvo četiri mlade crnkinje. Devojčice su poginule 1963. u eksploziji dinamita koji je on postavio u crkvi u Birmingemu.
2003. —
Savet bezbednosti UN ukinuo trinaestogodišnje sankcije Iraku, istovremeno dajući SAD i Velikoj Britaniji velika ovlašćenja u vođenju te zemlje i njene naftne industrije.
Sedamdesetogodišnji Japanac Juićiro Miura uspeo da se popne na Mont Everest i tako postao najstariji čovek koji se ikada popeo na najvišu planinu u svetu.

Rođenja

1813. — Rihard Vagner, nemački kompozitor.
1859. — Ser Artur Konan Dojl, britanski fizičar i pisac.
1907. — Lorens Olivije, engleski pozorišni i fimski glumac, režiser i producent.
1924. — Šarl Aznavur,francuski kompozitor,pesnik i glumac jermenskog porekla.
1946. — Petar Božović, srpski glumac.
1959. — Morisi,engleski rok pevač
1963. — Džordž Best, fudbaler Mančester junajteda i reprezentacije Severne Irske.
1963. — Maja Gojković, srpski političar i gradonačelnik Novog Sada.
1970. — Naomi Kembel, engleska manekenka i glumica.
1981. — Jirgen Melcer , austrijski teniser
1987. — Novak Đoković, srpski teniser

Smrti

337. je umro Konstantin I Veliki, rimski car koji je odigrao presudnu ulogu u konačnoj pobedi hrišćanstva nad paganizmom
1015. — Sveti Jovan Vladimir, vladar Duklje. (*995).
1873. — Alesandro Manconi, italijanski pisac.
1885. — Viktor Igo, francuski književnik. (*1802).
1970. — Bojan Stupica, režiser. (*1910).

Praznici i dani sećanja

Međunarodni praznici
Međunarodni dan biodiverziteta
Srpska pravoslavna crkva slavi:
Svetog proroka Isaiju
Sveti Nikolaj Čudotvorac Mirlikijski
Sveti mučenik Hristifor

_________________
Slika


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 82 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   


Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker