Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 29 Mar 2024, 01:03


Autoru Poruka
Astra
Post  Tema posta: Re: Dogodilo se na današnji dan...  |  Poslato: 04 Maj 2012, 15:25
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Na današnji dan, 3. maj





1469 - Rođen je italijanski državnik i istoričar NikoloMakijaveli, autor dela "Vladalac" u kojem je izneo shvatanje da vladar ne treba da bira sredstva da bi postigao cilj iz čega je kasnije izveden pojam "makijavelizam".

1494 - Španski moreplovac Kristofor Kolumbo otkrio je ostrvo, kasnije nazvano Jamajka.

1500 - Portugalski moreplovac Pedro Alvareš Kabral je na putu ka Indiji otkrio Brazil i proglasio ga posedom Portugalije.

1748 - Rođen je francuski političar Emanuel Žozef Siej, poznat kao Abe Sije, jedan od vođa Francuske revolucije. U brošuri "Šta je treći stalež?" izložio je političke zahteve buržoazije.

1791 - Poljski kralj Stanjislav II August Ponjatovski potpisao je liberalni ustav kojim je uspostavljena parlamentarna monarhija. To je bio drugi pisani Ustav u svetu, posle američkog.

1814 - Francuski kralj Luj XVIII vratio se, pod zaštitomsaveznika, u Pariz posle poraza cara Napoleona I u bici kod Vaterloa.

1841 - Novi Zeland je proglašen britanskom kolonijom.

1895 - Teritorije u posedu Britanske južnoafričke kompanije, južno od reke Zambezi dobile su naziv Rodezija.

1898 - U Kijevu je rođena izraelska državnica Golda Mabovič Mejrson, poznata kao Golda Meir, prva žena premijer Izraela od 1969. do 1974.

1898 - Umro je srpski književni i pozorišni kritičar iistoričar književnosti Svetislav Vulović, profesor Velike škole u Beogradu, član Srpske kraljevske akademije, jedan od najuticajnijih srpskih književnih kritičara u 19. veku.

1902 - Rođen je francuski fizičar Alfred Kastler, član Francuske akademije, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1966. Njegov naučni
rad doprineo je razvoju lasera.

1922 - U Parizu je osnovana Međunarodna železnička unija, među čijim osnivačima su bile i Jugoslovenske železnice.

1936 - U Jagodini su u organizaciji Narodnog fronta slobode održane najmasovnije antifašističke demonstracije u Pomoravlju između dva
svetska rata.

1939 - Smenjen je sovjetski ministar inostranih poslova Maksim Litvinov, a novi ministar je postao Vjačeslav Molotov, koji je krajem avgusta potpisao pakt o nenapadanju sa nacističkom Nemačkom.

1945 - Britanci su u Drugom svetskom ratu zauzeli Rangun, glavni grad tadašnje Burme (danas Mjanmar), oslobodivši ga japanske okupacije.

1946 - U Tokiju je počeo da zaseda Međunarodni vojni sud za Daleki istok, koji je sudio japanskim ratnim zločincima iz Drugog svetskog
rata. U procesu, koji je trajao do novembra 1948, od 28 okrivljenih sedam je osuđeno na smrt, 16 na doživotnu robiju, a ostali na vremenske kazne.

1968 - Žestokim sukobima sa policijom u Parizu su počele studentske demonstracije i štrajkovi zbog oklevanja vlasti da sprovede reforme
univerziteta. Studentski protesti ubrzo su zahvatili i druge evropske zemlje, a protest je prerastao u revolt protiv građanskog društva.

1971 - Valter Ulbriht se povukao sa mesta generalnog sekretara komunističke partije istočne Nemačke. Zamenio ga je Erih Honeker.

1991 - U rodno selo Lelić kod Valjeva prenete su iz SAD moštiepiskopa Srpske pravoslavne crkve Nikolaja Velimirovića.

1992 - Muslimanske snage napale su u Sarajevu kolonu vozila JNA koja se povlačila prema kasarni u Lukavici. Ubijeno je i ranjeno više
oficira, vojnika i civila.

1996 - Delegati 55 zemalja saglasili su se na konferenciji UN u Ženevi o novim pravilima korišćenja nagaznih mina, ali nisu prihvatili
njihovu potpunu zabranu.

1999 - Tokom vazdušnih udara NATO na SR Jugoslaviju pogođen jeputnički autobus kod mesta Peć na Kosovu. Poginulo je 20 ljudi, a
43 je ranjeno. U Novom Sadu je pogođena zgrada TV Novi Sad. U sedištu NATO u Briselu je saopšteno da je za 42 dana vazdušnih
napada na SRJ izvedeno 14.000 letova.

2003 - Američki Kongres je, većinom glasova, izglasao budžet od skoro 80 milijardi dolara koji je namenjen ratu u Iraku, a jedan
njegov deo saveznicima i borbi protiv terorizma.

2006 - Evropska unija je odlučila da odloži pregovore opridruživanju sa Srbijom i Crnom Gorom zato što vlasti u Beogradu
nisu dostigle traženi stepen pune saradnje sa Haškim tribunalom, jer nisu uhapsile i u Hag prebacile generala Ratka Mladića.

2006 - Saučesnik u napadu na Svetski trgovinski centar u Njujorku 11. septembra 2001. Zakarija Musaui osuđen je odlukom savezne porote na doživotnu robiju. To je prva i jedina presuda koju je izrekao američki sud za napade na SAD 11. septembra u kojima je poginulo skoro 3.000 ljudi.
2008 - Umro je bivši španski premijer Leopoldo Kalvo Sotelo, drugi predsednik vlade posle prelaza zemlje iz fašističke diktature generala Fransiska Franka na liberalnu demokratiju. Kao jedna od njegovih najvećih odluka smatra se učlanjenje Španije u NATO.

2008 - U razornom ciklonu Nagris koji je pogodio Mjanmar poginulo je 77.738 osoba, a 55.917 se vode kao nestali.

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Dogodilo se na današnji dan...  |  Poslato: 04 Maj 2012, 15:27
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
4. maj

Slika

4. maj (04.05) je 124. dan u godini po gregorijanskom kalendaru (125. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 241 dana.

Događaji

1493. — Papa Aleksandar VI, Španac, izdao edikt o podeli Novog sveta između Španije i Portugala, prema kojem sve novootkrivene zemlje zapadno od Azora treba da pripadnu Španiji.

1626. — Indijanci prodali Menhetn za tkanine i đinđuve u vrednosti od oko 1500 dinara.
1780. — U Epsomu u Engleskoj održane prve konjičke trke.
1919. — Počele demonstracije kineskih studenata protiv odluke Versajske mirovne konferencije da nemački posedi u provinciji Šantung budu predati Japanu. Demonstracije „Pokret 4. maja“ prerasle u nacionalni pokret, koji je pokrenuo preko 10 miliona ljudi.
1938. — Daglas Hajd postao prvi predsednik Irske na osnovu novog Ustava, kojim je proklamovana njena nezavisnost.
1970. — Američka Nacionalna garda ubila četiri i ranila 11 studenata Univerziteta “Kent” u državi Ohajo, koji su demonstrirali protiv Vijetnamskog rata.
1979. — Vođa konzervativaca Margaret Tačer posle pobede nad laburistima na parlamentarnim izborima postala je prva žena-premijer u istoriji Velike Britanije.
1990. — Na prvim višestranačkim izborima posle Drugog svetskog rata, u Hrvatskoj ubedljivo pobedila Hrvatska demokratska zajednica Franje Tuđmana.
1994. — Izrael i Palestinska oslobodilačka organizacija potpisali sporazum o početku primene ograničene palestinske autonomije u Gazi i Jerihonu.
1994. — Emitovanjem prvog servisa vesti Beogradska nezavisna novinska agencija, Beta, počela rad.
1996. — Lider konzervativaca Hose Marija Asnar postao premijer Španije, čime je okončana trinaestogodišnja vladavina socijalista.
2001. — Podignuta optužnica protiv Radomira Markovića, koji je u vreme režima Slobodana Miloševića bio načelnik Državne bezbednosti Srbije. Po optužnici za odavanje državne tajne, Marković 6. jula 2001. osuđen na godinu dana zatvora, a po tužbi za umešanost u ubistvo četiri funkcionera Srpskog pokreta obnove na Ibarskoj magistrali, u oktobru 1999, 30. januara 2003. osuđen na sedam godina zatvora.
2001. — SAD glasanjem izbačene iz Komisije za ljudska prava pri Ujedinjenim nacijama, što je prvi put u istoriji te međunarodne organizacije.

Rođenja

1008. — Anri I, francuski kralj († 1060.)
1825. — Engleski biolog i filozof Tomas Henri Haksli, pobornik teorije evolucije Čarlsa Darvina, autor dela “Mesto čoveka u prirodi”, “Evolucija i etika”, “Nauka i kultura” i “Priručnik komparativne anatomije kičmenjaka”.
1881. — Aleksandar Fjodorovič Kerenski, ruski političar
1827. — Engleski istraživač Džon Haning Spik, prvi Evropljanin koji je, u avgustu 1858, video afričko jezero Viktorija i tvrdio da je ono izvorište Nila.
1900. — Antun Augustinčić je bio hrvatski i jugoslovenski vajar
1921. — Edo Murtić, hrvatski slikar (†2005).
1928. — Egipatski državnik Hosni Mubarak, predsednik Egipta od 1981, posle ubistva Anvara el Sadata.
1929. — Odri Hepbern, američka glumica i ambasador dobre volje UNICEF-a. Dobitnik “Oskara” za film “Praznik u Rimu”.
1930. – Miljan Miljanić srpski i jugoslovenski fudbalski trener i funkcioner.
1980. — Sonja Kolačarić, srpska glumica
1985 – Lester Makejleb, američki košarkaš.

Smrti

1869. — Jovan Hadžić, srpski pisac i političar.
1885. — Aleksandar Karađorđević, srpski knez od 1842. do 1858. (*1806.)
1903. — Goce Delčev, vođa makedonskog nacionalno-revolucionarnog pokreta.
1980. — Josip Broz Tito, predsednik DFJ, FNRJ i SFRJ. (*1892).
1871. — Marija Anuncijata, kći kralja Ferninanda II. (*1843).
2003. — Sesto Bruskantini, italijanski operski pevač.

Praznici i dani sećanja

Međunarodni praznici
Svetski dan borbe protiv astme
Međunarodni dan vatrogasaca
Srpska pravoslavna crkva slavi:
Sveštenomučenika Januarija
Svetog mučenika Teodora

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Dogodilo se na današnji dan...  |  Poslato: 06 Maj 2012, 20:43
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
5. maj

5. maj (05.05) je 125. dan u godini po gregorijanskom kalendaru (126. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 240 dana.

Slika

Događaji

533. — U vizantijskoj prestonici Konstantinopolju počeo Peti vaseljenski sabor.
1260. — Kublaj-kan postaje vladar Mongolskog carstva.
1855. — Crnogorski knez Danilo I Petrović doneo Opšti zemaljski zakonik, u koji su unete imovinske i poreske reforme.
1860. — Italijanski revolucionar Đuzepe Garibaldi sa svojih 1.000 crvenokošuljaša isplovio iz Đenove prema Siciliji, koju je osvojio krajem jula.
1904. — Na brdu Volujica kod Bara postavljena radio-telegrafska stanica Markonijevog sistema, prva na Balkanu.
1930. — Britanske vlasti u Indiji uhapsile Mahatmu Gandija zbog njegove kampanje građanske neposlušnosti.
1936. — Italijanske trupe pod komandom feldmaršala Pjetra Badolja okupirale Adis Abebu, prestonicu Etiopije.
1941. — U oslobođenu Adis Abebu, glavni grad Etiopije, ušao car te zemlje Haile Selasije I.
1945. — Sovjetske trupe u Drugom svetskom ratu ušle u mesto Pinemunde, odakle su Nemci ispaljivali rakete “Fau1″ i “Fau 2″. Trupe SAD oslobodile nemački nacistički koncentracioni logor “Mauthauzen”.
1954. — General Alfredo Štresner vojnim udarom oborio predsednika Paragvaja Federika Čavesa, počevši tako tridesetčetvorogodišnju diktaturu.
1955. — Odlukom saveznika Savezna Republika Nemačka ponovo stekla suverenitet.
1961. — Iz Kejp Kanaverala lansiran kosmički brod “Merkjuri”, prva kosmička letelica SAD s ljudskom posadom, kojim je upravljao Alen Bartlet Šepard.
1978. — Teroristička organizacija “Crvene brigade” saopštila da je ubila bivšeg premijera Italije Alda Mora, otetog u martu 1978. Njegovo telo nađeno dva dana kasnije u jednom automobilu u centru Rima.
1981. — Bobi Sends, prvi od 10 pripadnika IRA, umro u zatvoru “Mejz” u Severnoj Irskoj od posledica štrajka glađu.
1996. — U prisustvu španskog kralja Huana Karlosa, konzervativni lider, novi premijer Hose Marija Asnar, položio zakletvu, posle 13 godina vladavine socijalista.
1999. — Indonezija i Portugal potpisali dokument kojim je priznata nezavisnost Istočnog Timora.
2001. — Pripadnici pobunjeničke grupe “Unita” u Angoli kidnapovali 51 dečaka i 9 devojčica iz internata za ratnu siročad izvan Kaksita, severoistočno od Luande. Poginulo oko 200 civila.
2003. — Haški tribunal podigao optužnicu protiv bivšeg načelnika Državne bezbednosti Srbije Jovice Stanišića i bivšeg komandanta Jedinice za specijalne operacije Franka Simatovića, kojom se terete za učešće u zajedničkom zločinačkom poduhvatu uklanjanja nesrba u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovoni, od 1991. do 1995. Uhapšeni 13. marta u policijskoj akciji “Sablja” a posle podizanja optužnice izručeni sudu u Hagu.

2003 – Ruanda oslobodila više od 22.000 zatvorenika, uglavnom umešanih u masakr koji je 1994. počinila Hutska milicija, kada je ubijeno oko 800.000 etničkih Tutsija i umerenih Hutua. U zatvoru ostalo oko 80.000 ljudi, gde većina čeka suđenje.

Rođenja

1747. — Leopold II, car Svetog rimskog carstva († 1792).
1813. — Seren Kjerkegor, danski filozof.
1815. — Ežen Martin Labiš, francuski pisac komedija i vodvilja.
1818. — Karl Hajnrih Marks, nemački filozof. († 1883).
1846. — Henrik Sjenkjevič, poljski pisac. Dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1905.
1883. — Petar Konjović, srpski kompozitor i muzički pisac. († 1970).
1920. — Boro Andov, makedonski pisac († 1983.)
1947. — Vojkan Borisavljević, poznati srpski kompozitor i dirigent.

Smrti

311. — Galerije, rimski car rodom iz Gamzigrada u istočnoj Srbiji.
1705. — Leopold I, rimsko-nemački car. (*1640).
1821. — Napoleon I Bonaparta, francuski car. (*1769).
1941. — Kraljica Natalija Obrenović, kraljica Srbije 1882-1888. (*1859).
1977. — Ludvig Erhard, nemački državnik i ekonomista.
1993. — Irving Hou, američki pisac i intelektualac.
2003. — Valter Sisulu, jedan od veterana u borbi protiv belaca u Južnoj Africi.

Praznici i dani sećanja

Srpska pravoslavna crkva slavi:
Prepodobnog Teodora Sikeota
Svetog mučenika Leonida
Prepodobnog monaha Vitalija
Sveštenomučenika Platona Banjalučkog

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Dogodilo se na današnji dan...  |  Poslato: 06 Maj 2012, 20:50
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
6. maj

6. maj (06.05) je 126. dan u godini po gregorijanskom kalendaru (127. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 239 dana.

Slika

Događaji

1237. — U manastiru Mileševa sahranjene su mošti Rastka Nemanjića – Svetog Save, prvog srpskog arhiepiskopa, koji je umro 27. januara 1235. u Velikom Trnovu u Bugarskoj. Turci su 1594. izvadili mošti i spalili ih na Vračaru u Beogradu.
1527. — Vojska burbonskog vojvode Karla opustošila je i opljačkala Rim i pobila oko 4.000 njegovih stanovnika.
1626. — Holandski naseljenik Peter Minojt kupio je od Indijanaca ostrvo Menhetn, na kojem je kasnije izgrađen Njujork, za bižuteriju u vrednosti od 60 guldena.
1757. — U Sedmogodišnjem ratu pruski kralj Fridrih II osvojio je Prag, koji su branile austrijske trupe.
1804. — U Ostružnici kod Beograda održana prva Skupština predstavnika celog pobunjenog naroda u Beogradskom pašaluku – Skupština u Ostružnici.
1840. — Puštene su u promet prve poštanske marke u Velikoj Britaniji od jednog i dva penija s likom kraljice Viktorije I.
1919. — Na Versajskoj mirovnoj konferenciji Nemačkoj su oduzete kolonije u Africi.
1932. — Francuskog predsednika Pola Dumea u Parizu je ubio ruski emigrant.
1974. — Zapadnonemački kancelar Vili Brant podneo je ostavku zbog špijunske afere u kojoj je otkriveno da je njegov bliski saradnik Ginter Gijom bio istočnonemački špijun.
1979. — Na izborima u Austriji pobedila je Socijalistička demokratska partija Bruna Krajskog.
1981. — SAD su proterale sve libijske diplomate, tvrdeći da vlada Libije podržava međunarodni terorizam.
1991. — U Splitu su izbile demonstracije protiv JNA u kojima je ubijen vojnik Saško Gešovski.
1993. — Skupština Republike Srpske na Palama odlučila je da se o Vens-Ovenovom mirovnom planu za Bosnu izjasni narod. Na referendumu 15. i 16. maja protiv plana je glasalo 96 odsto birača.
1994. — Otvoren je tunel ispod Lamanša.
1996. — Vlada predsednika Gvatemale Alvara Arsua i vođe levičarske gerile su potpisali sporazum o okončanju 35-godišnjeg građanskog rata.
1999. — Ministri inostranih poslova sedam najrazvijenijih zemalja Zapada i Rusije (Grupa dogovorili su se na sastanku u Bonu o principima za okončanje rata na Kosovu.
2000. — U blizini Nanta na jugu Francuske u izgorelom automobilu “fiat uno” pronađeno je telo paparaca Žan-Pola Andansona, koji je poslednjih deset godina fotografisao kraljevske porodice i filmske zvezde. On i njegov auto dovođeni su u vezu sa saobraćajnom nesrećom u Parizu kada je poginula princeza Dajana i njen prijatelj Dodi el Fajed.
2001. — U Iranu, na fudbalskom stadionu u Sari, dva lica su poginula, a oko 300 povređeno, kada se tokom utakmice, koju je posmatralo oko 30.000 gledalaca, srušio krov na stadionu.
2003. — Savet bezbednosti UN produžio je sankcije uvedene Liberiji 2001. zbog njene navodne pomoći pobunjenicima u Sijeri Leoneu. Njima je uključen i embargo na uvoz oružja, kao i na izvoz dijamanata.
2004. — Sud u Libiji osudio je pet medicinskih sestara iz Bugarske i jednog palestinskog lekara na smrt zbog navodnog inficiranja oko 400 libijske dece verusom Side u pedijatrijskoj bolnici u Bengaziju. OEBS je uputio Libiji apel da ne pogubi osuđene, a rezolucija istog sadržaja dostavljena je parlamentarcima iz 50 zemalja-članica te organizacije.

Rođenja

1574. — Papa Inoćentije, († 1655.)
1758. — Maksimilijan de Robespjer, revolucionar, vođa jakobinaca i začetnik revolucionarnog terora.
1856. —
Sigmund Frojd, austrijski neurolog, utemeljitelj psihoanalize. († 1939.)
Edvin Piri, američki istraživač. Vodio prvu ekspediciju koja je 1909. stigla na severni pol.
1861. — Rabindrant Tagore, indijski pisac i filozof, Nobelovac.
1868. — Mihajlo Petrović – Mika Alas, srpski matematičar, član Srpske kraljevske akademije.
1895. — Rudolf Valentino, američki glumac italijanskog porekla.
1915. — Orson Vels, američki filmski glumac, režiser i producent. († 1985.)
1923. — Dragan Savić je bio srpski autor stripova, karikaturista, slikar i novinar. Jedan je od osnivača lista Ošišani jež,
1941. — Ivica Osim, jugoslovenski fudbaler, trener.
1943. — Andreas Bader, član njemačke terorističke organizacije Frakcija Crvene armije († 1977.)
1947. — Ljubomir Vračarević, majstor realnog aikidoa
1961. — Džordž Kluni, američki filmski glumac i režiser.
1983. — Rakel Cimerman – brazilska manekenka i supermodel.

Smrti

523. — Trasamund, kralj Vandala i Alana
1859. — Aleksandar fon Humbolt, nemački geograf i prirodnjak
1862. — Henri Dejvid Toro, američki pisac.
1910. — Edvard VII, kralj Velike Britanije i Irske.
1939. — Konstantin Somov, ruski pisac
1949. — Moris Meterlink, belgijski pisac flamanskog porekla, Nobelovac.
1952. — Marija Montesori, italijanska edukatorka
1992. — Marlen Ditrih, američka filmska glumica nemačkog porekla.
1994. — Stanko Opačić Ćanica je bio učesnik Narodnooslobodilačke borbe, politički predstavnik Srba u Hrvatskoj, zatočenik Golog otoka i sakupljač narodnog kulturnog blaga
1999. — Goran Raičević, Jugoslovenski atletičar.
2001. — Božidar Timotijević, srpski književnik, pesnik i novinar (*1932.)
2007. — Stevan Raičković je bio srpski pesnik i akademik.
Đorđe Novković, hrvatski tekstopisac

Praznici i dani sećanja

Srpska pravoslavna crkva slavi:
Svetog velikomučenika Đorđa (Đurđevdan)
Svetog mučenika Lazara Novog
Dan Svemira

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Dogodilo se na današnji dan...  |  Poslato: 07 Maj 2012, 01:34
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
7. maj

7. maj (07.05) je 127. dan u godini po gregorijanskom kalendaru (128. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 238 dana.

Slika

Događaji

558. — U vizantijskom Carigradu kolaps najveće kupole saborne crkve Presvete Mudrosti. Car Justinijan I je momentalno naredio radove na obnovi koji su završeni 563. godine.

1663. — U Londonu, pod pokroviteljstvom kralja Čarlsa II, otvoreno prvo pozorište.
1727. — Na osnovu dekreta ruske carice Katarine I Jevreji proterani iz Ukrajine.
1824. — U Beču je premijerno izvedena Betovenova Deveta simfonija.
1832. — Bavarski princ Oto fon Vitlsbah izabran za kralja Grčke pošto je Grčka Londonskim ugovorom proglašena za kraljevinu.
1893. — Povodom 400. godišnjice osnivanja Obodske štamparije, Književno-umetnička zajednica priredila prvu izložbu srpskih knjiga u Beogradu.
1915. — Nemačka podmornica “U20″ torpedima potopila britanski putnički brod “Lusitaniju”, što je doprinelo odluci SAD da uđu u Prvi svetski rat. Poginulo 1.198 putnika i članova posade, među njima mnogo Amerikanaca.
1928. — U Velikoj Britaniji starosna granica izbornog prava žena spuštena sa 30 na 21 godinu.
1939. — Nemačka i Italija sklopile politički i vojni savez, Osovina Berlin-Rim. Kasnije se savezu pridružio Japan.
1943. — Savezničke snage u Drugom svetskom ratu zauzele Tunis i Bizertu.
1944. — Sovjetske trupe u Drugom svetskom ratu počele napad na Sevastopolj i narednog dana ga oslobodile od nemačke vojske.
1945. — Nemačka potpisala dokument o bezuslovnoj kapitulaciji u Drugom svetskom ratu. Dokument u Remsu potpisali feldmaršal Jodl u ime Vermahta i general-pukovnik Bedel Smit u ime američkih i britanskih snaga. Francuski i ruski oficiri bili svedoci. Dokument o okončanju rata potpisan 9. maja u Berlinu.
1954. — Vijetnamske trupe potukle Francuze kod Dijen Bijen Fua, čime je okončana francuska dominacija u Indokini.
1960. — Leonid Brežnjev na mestu predsednika Prezidijuma Vrhovnog sovjeta SSSR zamenio maršala Klimenta Vorošilova.
1995. — Na predsedničkim izborima u Francuskoj Žak Širak pobedio kandidata socijalista Lionela Žospena.
1996. — Pred Međunarodnim sudom za ratne zločine na području SFRJ u Hagu počelo suđenje bosanskom Srbinu Dušanu Tadiću, prvo suđenje za ratni zločin posle Nirnberga i Tokija.
1997. — Vlada SAD osudila Švajcarsku zbog prihvatanja zlata i dragocenosti opljačkanih od žrtava holokausta u Drugom svetskom ratu.
1999. — U vazdušnim udarima NATO na Jugoslaviju pogođen centar Niša. Poginulo 16, povređeno oko 70 ljudi. Vidi još Bombardovanje Niša kasetnim bombama
1999 – Papa Jovan Pavle II posetio Rumuniju, kao prvi poglavar Rimokatoličke crkve koji je, posle hiljadugodišnjeg raskola, posetio neku zemlju s većinski pravoslavnim stanovništvbom.
2001. — Roni Bigz, učesnik “najveće pljačke veka”, u Engleskoj 1963, predao se britanskim vlastima pošto je 35 godina proveo u Brazilu.
2002. — U padu aviona “McDonel-Daglas MD-82″ kineske avio-kompanije u more u blizini grada Daliana poginulo svih 112 putnika i članova posade.

Rođenja

1711. — Ruđer Bošković, matematičar, astronom, fizičar, filozof i diplomata (†1787)
1833. — Johanes Brams, nemački kompozitor i pijanista (†1897)
1840. — Petar Iljič Čajkovski, ruski kompozitor
1861. — Rabindranat Tagor, bengalski filozof, vizuelni umetnik, dramaturg, kompozitor, pesnik i pisac (†1941)
1892. — Milutin Bojić, srpski pisac (†1917)
1892 – Josip Broz Tito, predsednik FNRJ i SFRJ (†1980)
1901 – Gari Kuper, američki glumac (†1961)
1919 – Eva Peron, žena argentinskog predsednika Huana Perona (†1952)
1968 – Trejsi Lords, američka glumica.
1979 – Branko Peković, srpski vaterpolista

Smrti

973. – Oton I Veliki, nemački kralj i car Svetog rimskog carstva (*912.)
1682. — Fjodor III Aleksejevič Romanov, ruski car.

Praznici i dani sećanja

Srpska pravoslavna crkva slavi:
Svetog mučenika Savu Stratilata
Prepodobnu Jelisavetu
Svete mučenike Evsevija, Neona, Leontija i Longina
Svete mučenike Pasikrata i Valentina
Prepodobnog Tomu Jurodivog
Svete novomučenike Luku i Nikolu

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Dogodilo se na današnji dan...  |  Poslato: 08 Maj 2012, 19:28
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
8. maj

8. maj (08.05) je 128. dan u godini po gregorijanskom kalendaru (129. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 237 dana.

Slika

Događaji

1429. — Pobedom francuske vojske nad Englezima završena je opsada Orleana u Stogodišnjem ratu.
1783. — Zaharije Stefanović Orfelin izdao je u Beču knjigu “Iskusni podrumar”, prvu knjigu o proizvodnji vina na srpskom jeziku.
1794. — U Parizu je, po nalogu Revolucionarnog suda, giljotinom pogubljen francuski hemičar Antoan Lavoazje, osnivač moderne hemije. Formulisao je zakon o neuništivosti materije i otkrio proces oksidacije.
1815. — Na brdu Ljubić, kod Čačka, Srbi su u Drugom srpskom ustanku potukli trostruko jaču tursku vojsku.
1852. — Potpisan je Londonski protokol kojim se garantuje integritet Danske.
1894. — Mihajlo Pupin je u Americi patentirao aparate za telegrafski i telefonski prenos.
1900. — Srpski fizičar Mihajlo Pupin patentirao je u Njujorku aparat za telefonske i telegrafske prenose na velike udaljenosti.
1902. — Od erupcije vulkana Mon Pele na Martiniku u Karibima, uništen je grad Sen Pjer, a poginulo je više od 30.000 ljudi.
1921. — U Švedskoj je ukinuta smrtna kazna.
1949. — Stvorena je Savezna Republika Nemačka, u čiji sastav su ušle dotadašnje zone pod američkom, britanskom i francuskom kontrolom, uspostavljene posle Drugog svetskog rata i poraza nacista. Formirana je privremena vlada na čelu sa Konradom Adenauerom.
1970. — Bitlsi izdali svoj poslednji album, „Let It Be“.
1973. — U Južnoj Dakoti, u SAD, okončana je pobuna Indijanaca koji su 10 nedelja u opsadi držali malo prerijsko naselje.
1980. — U Beogradu je sahranjen predsednik SFRJ Josip Broz Tito. Sahrani su prisustvovali najviši predstavnici više od 120 zemalja, kao i 200 partija. Direktan prenos sahrane preuzele su televizijske stanice iz više od 40 zemalja.
1984. — Sovjetski olimpijski komitet odlučio je da bojkotuje Olimpijske igre u Los Anđelesu, optuživši vladu SAD za kršenje Olimpijske povelje.
1992. — U SR Jugoslaviji je penzionisano 38 generala, među kojima i načelnik Generalštaba Blagoje Adžić. Novi šef GŠ postao je general-pukovnik Života Panić.
1994. — Na parlamentarnim izborima u Mađarskoj pobedili su socijalisti Đule Horna.
1999. —
U vazdušnim udarima NATO-a na SR Jugoslaviju pogođena je ambasada Kine u Beogradu. Poginulo je četvoro kineskih državljana, a najmanje 10 ranjeno. Incident je ozbiljno poljuljao odnose SAD i Kine i usledili su masovni protesti u Kini.
Pod nerazjašnjenim okolnostima ubijen je Fehmi Agani, najbliži saradnik lidera Demokratskog saveza Kosova Ibrahima Rugove. Njegovo telo pronađeno je kod Lipljana na Kosovu.
2001. —
SR Jugoslavija je primljena kao punopravni član u Svetsku banku.
Papa Jovan Pavle II okončao je svoju istorijsku posetu Siriji, čime je postao prvi papa koji je ušao u džamiju. Tu zemlju je napustio molitvom za mir između Jevreja i Arapa.
2003. —
U američkom Senatu jednoglasno je usvojen predlog o proširenju NATO-a za sedam bivših istočno-evropskih komunističkih zemalja (Letonija, Litvanija, Estonija, Slovenija, Slovačka, Bugarska i Rumunija).
Marokanski kralj Muhamed je povodom rođenja svog sina, naslednika, oslobodio više od 9.000 zatvorenika, što je najveća amnestija u istoriji ove zemlje.
2007. — Zamenik predsednika Srpske radikalne stranke, Tomislav Nikolić, izabran za predsednika Skupštine Srbije uz podršku poslanika Demokratske stranke Srbije.

Rođenja

1828. — Anri Dinan, osnivač Crvenog krsta (1863) i dobitnik prve Nobelove nagrade za mir 1901.(† 1910.)
1859. — Johan Jensen, danski matematičar i inženjer. († 1925.)
1884. — Hari Truman, američki državnik. († 1972).
1898. — Alojzije Stepinac, hrvatski nadbiskup. († 1960).
1916. — Žoao Avelanž je svestrani brazilski sportista, takmičar na Olimpijskim igrama u dva sporta, predstavnik Brazila u MOK-u i dugogodišnji predsednik FIFA
1937. — Dragomir Čumić, srpski glumac.
1946. — Boro Stjepanović, srpski glumac.
1975. — Enrike Iglesijas, španski pop pevač i tekstopisac.

Smrti

1794. — Antoan Lavoazje, francuski hemičar i plemić, otac moderne hemije, pogubljen na giljotini.
1873. — Džon Stjuart Mil, engleski filozof i ekonomista.
1880. — Gistav Flober, francuski pisac. (*1812).
1903. — Pol Gogen, francuski postimpresionistički slikar. (*1848).
1952. — Vilijem Foks, američki filmski producent.
1999. — Dirk Bogard, britanski filmski glumac.

Praznici i dani sećanja

Srpska pravoslavna crkva slavi:
Svetog apostola i jevanđelista Marka
Svetog Aniana – episkopa Aleksandrijskog

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Dogodilo se na današnji dan...  |  Poslato: 09 Maj 2012, 00:44
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
9. maj

9. maj (09.05) je 129. dan u godini po gregorijanskom kalendaru (130. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 236 dana.

Slika

Događaji

328. — Atanasije Veliki izabran za patrijarha Aleksandrije.
1502. — Španski moreplovac Kristifor Kolumbo isplovio iz španske luke Kadis na četvrto i poslednje putovanje u Novi svet. Kolumbo umro 1506. u Španiji, uveren da je na svojim putovanjima stigao u Aziju.
1788. — Parlament Velike Britanije ukinuo trgovinu robljem.
1877. — Rumunija proglasila nezavisnost, mesec dana pošto je sklopila savez s Rusijom protiv Otomanskog carstva.
1901. — U Melburnu otvoren prvi parlament Australije.
1911. — Grupa oficira, učesnici u majskom prevratu i ubistvu kralja Aleksandra Obrenovića 1903, u Beogradu osnovala tajnu organizaciju “Ujedinjenje ili smrt”, odnosno “Crna ruka”.
1926. — Amerikanci Ričard Berd i Flojd Benet prvi avionom preleteli Severni pol.
1927. — Kanbera postala glavni grad Australije, umesto Melburna.
1936. — Italija zvanično okupirala Abisiniju, danas Etiopiju, i italijanskog kralja Vitorija Emanuela III proglasila za cara Abisinije.
1945 – Nemački feldmaršal Vilhelm Kajtel u Berlinu potpisao završni dokument o okončanju Drugog svetskog rata. U ime saveznika dokument su potpisali sovjetski maršal Georgij Žukov i britanski general Artur Teder.
1945. – ostrvo Gernzi oslobođeno od okupacije Nacističke Nemačke.
1946. — Kralj Vitorio Emanuele III abdicirao, Italija postala republika.
1948. — Komunistička partija Jugoslavije odbacila optužbe sovjetskih komunista protiv politike jugoslovenskog rukovodstva. Usledila Rezolucija Informbiroa i višegodišnji politički i ekonomski pritisak sovjetskog bloka na Jugoslaviju.
1950. — Ministar inostranih poslova Francuske Rober Šuman uputio poziv za pomirenje Francuske i Nemačke i predložio stvaranje Zajednice za ugalj i čelik, prethodnice Evropske unije. Šumanov plan 1951. potpisalo šest zemalja. Taj dan se obeležava kao Dan evropskih integracija.
1952. — Širom Jugoslavije održani masovni protesti zbog Londonskog sporazuma kojim je Zona “A” Slobodne teritorije Trst pripala Italiji.
1960. — SAD postale prva zemlja u kojoj su legalizovane pilule za sprečavanje začeća.
1976. — Ulrike Majnhof, vođa zapadnonemačke terorističke grupe “Bader-Majnhof”, obesila se u zatvorskoj ćeliji.
1978. — U parkiranom automobilu u centru Rima nađeno telo bivšeg premijera Italije Alda Mora, kojeg su teroristi “Crvenih brigada” oteli 54 dana ranije.
1993. — Počeli sukobi Hrvata i Muslimana u Mostaru, što je dovelo do podele grada na muslimanski i hrvatski deo. Muslimani i Hrvati do tada bili saveznici u borbama protiv Srba u bosanskom ratu, od 1992. do 1995.
1995. — Na kraju trodnevne proslave 50. godišnjice završetka Drugog svetskog rata u Evropi i Dana pobede, svetski lideri pozvali na globalno pomirenje. Centralne proslave održane u Parizu i Moskvi.
1996. — Joveri Museveni pobedio na prvim predsedničkim izborima u Ugandi posle 16 godina.
2001. —
Predsedniku Jugoslavije Vojislavu Koštunici u Njujorku uručena nagrada Instituta Istok-Zapad za svetskog državnika godine.
U haosu koji je na stadionu u Akri, u Gani, nastao kada je policija bacila suzavac na razjarene navijače, 126 ljudi izgubilo život.
2002. — U eksploziji nagazne mine tokom proslave Dana pobede, u južnoj ruskoj republici Dagestanu u gradu Kaspijsk, poginule 42, povređeno 150 osoba.

Rođenja

1800. — Džon Braun, borac za ukidanje ropstva u SAD.
1860. — Džejms Metju Beri, škotski pisac.
1882. — Džordž Barker, američki slikar (†1965.)
1945. — Slobodan Ž. Jovanović, srpski reditelj.

Smrti

1805. — Fridrih Šiler, nemački pesnik.
1850. — Žozef Gej-Lisak, francuski hemičar.
1895. — Hose Marti, kubanski revolucionar i književik
1931. — Albert Abraham Majklson, američki fizičar. (*1859.)
1976. — Ulrike Majnhof, nemačka novinarka (*1932).
1986. — Tenzing Norgaj, nepalski planinar. (*1914).

Praznici i dani sećanja

Srpska pravoslavna crkva slavi:
Sveštenomučenika Vasilija – episkop Amasijskog
Svetog Janićija Devičkog
Svetog Stefana – episkopa Permskog
Dan pobede nad fašizmom

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Dogodilo se na današnji dan...  |  Poslato: 10 Maj 2012, 23:36
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
10. maj

10. maj (10.05) je 130. dan u godini po gregorijanskom kalendaru (131. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 235 dana.

Slika

Događaji

1497. — Italijanski moreplovac Amerigo Vespuči krenuo na prvo putovanje u Novi svet. Prema latinskoj verziji njegovog imena nemački kartograf Martin Valdzemiler Novi svet nazvao Amerika, premda je novi kontinet 1492. otkrio Kristifor Kolumbo.
1655. — Britanci od Španije preuzeli Jamajku, pod španskom vlašću 161 godinu.
1774. – Luj XVI postaje kralj Francuske.
1844. — Načelnik Ministarstva prosvete u Vladi Srbije Jovan Sterija Popović uputio svim okružnim načelstvima dopis da se starine šalju u Narodni muzej. Taj datum smatra se danom osnivanja Narodnog muzeja u Beogradu, mada je akt o osnivanju donet u septembru.
1865. — Trupe Unije zarobile, u Američkom građanskom ratu, predsednika Konfederacije Džefersona Dejvisa.
1871. — Francuska i Nemačka u Frankfurtu potpisale sporazum kojim su Alzas i Lorena ustupljeni Nemcima.
1877. – Rumunija proglašava nezavisnost od Turske.
1881. — Krunisan rumunski kralj nemačkog porekla Karol I Hoencolern, prvi kralj Rumunije.
1882. — Počeo šahovski turnir u Beču, Austrija.
1923. — Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca i Grčka sklopile Konvenciju o osnivanju Slobodne zone u Solunu, kojom je na 50 godina Kraljevini SHS pripala carinska uprava. Novi aranžman Jugoslavija i Grčka potpisale 1975. u Atini, s važnošću od 10 godina.
1933. — U Berlinu, ispred Rajhstaga, nacisti spalili više od 25.000 knjiga Marksa, Frojda, Brehta, Ajnštajna i naveli da počinje novo razdoblje u istoriji nemačke kulture.
1940. —
Vinston Čerčil postao premijer Velike Britanije pošto je Nevil Čemberlen, potpisnik Minhenskog sporazuma, podneo ostavku.
Nemačka bez objave rata napala Holandiju, Belgiju i Luksemburg, a Velika Britanija posle nemačke invazije na Dansku zaposela bivšu dansku koloniju Island.
1941. — Hitlerov zamenik Rudolf Hes spustio se padobranom u Škotsku u nameri da počne mirovne pregovore i uhapšen. Kraj rata proveo u britanskom zatvoru, a na suđenju u Nirnbergu 1946. zbog ratnih zločina osuđen na doživotnu robiju.
1945. — Sovjetske trupe u Drugom svetskom ratu zauzele Prag. Saveznici preuzeli Rangun od Japanaca.
1954. — Bil Hejli i Komete izdaju „Rock Around the Clock“, prvu rokenrol ploču koja postiže prvo mesto na muzičkim top listama.
1960. — Američka nuklearna podmornica “Triton” završila putovanje oko sveta koje je trajalo 84 dana.
1981. — Fransoa Miteran postao predsednik Francuske pobedivši u drugom krugu Valerija Žiskara Destena.
1988. — SAD stavile veto na rezoluciju Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija kojom je Izrael osuđen zbog invazije na jug Libana.
1993. — Više od 200 tajlandskih radnika poginulo u požaru koji je zahvatio fabriku igračaka u provinciji Nakon Patom.
1994. —
Nelson Mandela izabran za predsednika Južne Afrike i postao prvi crni predsednik te zemlje.
Italijanski medijski magnat Silvio Berluskoni postao predsednik Vlade Italije.
1995. — Svetska zdravstvena organizacija u Ženevi saopštila da bi uzročnik smrtonosne epidemije u Zairu mogao biti virus “ebola”.
1997. — U zemljotresu u istočnom Iranu poginulo najmanje 1.560 ljudi.
1999. — Brazil formalno dozvolio politički azil svrgnutom predsedniku Paragvaja Raulu Kubasu i njegovoj porodici.
2001. — Skupština Jugoslavije ratifikovala Sporazum o specijalnim, paralelnim vezama s Republikom Srpskom koji su 5. marta u Banjaluci potpisali predsednik Jugoslavije Vojislav Koštunica i predsednik RS Mirko Šarović.
2002. — Bivši agent FBI Robert Hansen osuđen u SAD na doživotnu robiju zbog prodaje strogo poverljivih dokumenata Moskvi. Špijun koji je naneo najveću štetu u istoriji SAD.
2003. — Sud u Jemenu osudio na smrt Abeda Abdula Razaka Kamela zbog ubistva tri američka baptistička misionara i ranjavanje jednog, u decembru 2002. u jednoj bolnici u gradu Džibla.

Rođenja

1760. — Klod Žozef Ruže de Lil, francuski oficir.
1824. — Miloš Mile Dimitrijević, srpski pravnik, političari predsednik Matice srpske (†1896.)
1838. — Džon Vilks But, američki glumac, atentator na Abrahama Linkolna (†1865.)
1890. — Alfred Jodl, nemački general. (†1946.)
1894. — Dimitri Tjomkin, američki kompozitor i dirigent.
1931. — Olja Ivanjicki je bila poznata srpska slikarka i član Udruženja likovnih umetnika Srbije (ULUS)
1950. — Miodrag Krstović, srpski glumac.
1955. — Mark Dejvid Čepmen, ubica Džona Lenona.
1957. — Sid Višis, basista grupe Seks Pistols. (†1979.)
1960. — Bono Voks, pevač grupe U2.
1993. — Mirai Šida, japanska glumica

Smrti

1774. – Luj XV, kralj Francuske. (*1710).
1977. – Džoan Kroford, američka glumica. (*1905).
1979. – Ita Rina, jugoslovenska filmska glumica između dva svetska rata. (*1907).

Antun Augustinčić je bio hrvatski i jugoslovenski vajar

2002. – Iv Rober, francuski glumac i režiser.
2003. – Milan Vukčević, jugoslovenski hemičar i sastavljač šahovskih problema (*1937)
2005. – Vida Pavlović, pevačica srpske i romske narodne muzike.

Praznici i dani sećanja

Srpska pravoslavna crkva slavi:
Svetog apostola Simeona
Prepodobnog Stefana – episkopa Vladimirskog
Spaljenje moštiju svetog Save
Prepodobnog Jovana ispovednika

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Dogodilo se na današnji dan...  |  Poslato: 11 Maj 2012, 02:49
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
11. maj

11. maj (11.05) je 131. dan u godini po gregorijanskom kalendaru (132. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 234 dana.

Slika

Događaji

330. — Rimski car Konstantin I Veliki inaugurisao Novi Rim na mestu nekadašnje grčke kolonije Vizanta. Grad, docnije nazvan Konstantinopolj (Konstantinov grad), postaće kasnije prestonica Istočnog rimskog carstva.(Vizantije), a posle 1453. i Osmanskog carstva.
1745. — Francuske trupe pobedile Britance u bici kod Fontenoa i preuzele Holandiju od Austrije.
1824. — Britanske snage preuzele Rangun u Burmi.
1867. — Londonskim ugovorom zagarantovane samostalnost i neutralnost Luksemburškog Vojvodstva.
1916. — Predstavljena je Ajnštajnova Opšta teorija relativiteta.
1931. — Propast najveće austrijske banke „Kredit-Anstalt“ označila početak finasijskog kolapsa centralne Evrope.
1949. —
Sijam promenio ime u Tajland.
Izrael primljen u Ujedinjene nacije.
1950. — Konrad Adenauer, nemački kancelar, postao predsednik jedinstvenog CDU (Hrišćansko-demokratske unije)
1968. — U nastojanju da okonča žestoke sukobe studenata s policijom premijer Francuske Žorž Pompidu učinio ustupke studentima.
1973. — Uspostavljeni diplomatski odnosi Savezne Republike Nemačke i Demokratske Republike Nemačke, čime je okončano razdoblje nepriznavanja DR Nemačke kao suverene države.
1987 Premijer Indije Radživ Gandi stavio Pendžab pod federalnu kontrolu zbog pobune Siika.
1992. — Zbog umešanosti jugoslovenske vojske u sukobe u Bosni, ministri inostranih poslova Evropske zajednice doneli odluku da povuku ambasadore iz Beograda i tražili suspendovanje članstva Jugoslavije u OEBS-u.
1996. — Američki putnički avion DC9 srušio se u močvaru Everglejds na Floridi ubrzo po poletanju sa aerodroma u Majamiju. Poginulo svih 110 putnika i članova posade.
1997. — Superkompjuter kompanije IBM „Duboko plavo“ pobedio svetskog šampiona u šahu, ruskog velemajstora Garija Kasparova, u meču od šest partija.
2000. — Indija dočekala svog milijarditog stanovnika, u državnoj bolnici „Safdarjang“ u Nju Delhiju rođena devojčica.
2001. — Beogradska grupa Kanda, Kodža i Nebojša održala oproštajni koncert u bašti SKC-a. Grupa se, ipak, ponovo okupila dve godine kasnije.
2003. — Potpredsednik Demokratske partije socijalista Filip Vujanović izabran za predsednika Crne Gore.
2008. — Sudan prekinuo diplomatske odnose sa Čadom, zbog pomoći koju je Čad pružio pobunjenicima iz Darfura u napadu na Kartum, glavni grad Sudana.
2010. — Vođa britanskih laburista Gordon Braun podneo ostavku na mesto predsednika vlade, novi mandatar postao vođa konzervativaca Dejvid Kameron.

Rođenja

483. — Justinijan I Veliki, vizantijski car († 565)
1720. — Karl Fridrih Hijeronim Minhauzen
1901. — Viktor Starčić, srpski glumac († 1980)
1896. — Josip Slavenski, jugoslovenski kompozitor († 1955)
1888. — Irving Berlin, američki kompozitor († 1989)
1904. — Salvador Dali, španski nadrealistički slikar (†1989)
1911. — David Pajić Daka, učesnik Narodnooslobodilačke borbe i narodni heroj Jugoslavije.
1918. — Ričard Fejnmen, američki fizičar († 1988)
1930. — Edsher Dajkstra je bio holandski informatičar koji je 1972. godine dobio Tjuringovu nagradu za svoje fundamentalne doprinose razvoju programskih jezika
1933. — Zoran Radmilović, srpski glumac (†1985)
1949. — Voja Brajović, srpski glumac
1978. — Leticija Kasta, francuska glumica.

Smrti

912.- Lav VI Mudri, vizantijski car (886.-912.).
1686. — Oto fon Gerike, nemački fizičar i pronalazač.
1778. — Vilijam Pit Stariji, engleski državnik.
1925. — Stevan Todorović, srpski slikar, član Srpske kraljevske akademije
1976. — Alvar Alto, finski arhitekta. (*1898).
1981. — Bob Marli, rege-muzičar. (*1945.)
1988. — Harold Adrijan Rasel Kim Filbi, britanski novinar i dvostruki agent.
1992. — Jovan Milićević (glumac), srpski glumac.
2001. — Daglas Adams, britanski radio dramaturg i pisac (*1952.)
2004. — Fil Gerš, jedan od najpoznatijih holivudskih agenata.

Praznici i dani sećanja

Srpska pravoslavna crkva slavi:
Svete apostole Jasona i Sosipatera i devicu Kerkiru
Svete mučenike Maksima, Dadu i Kvintilijana
Svetog mučenika Tibala

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Dogodilo se na današnji dan...  |  Poslato: 12 Maj 2012, 20:29
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
12. maj

12. maj (12.05) je 132. dan u godini po gregorijanskom kalendaru (133. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 233 dana.

Slika

Događaji

1607. — Engleski avanturista Džejms Smit osnovao prvo englesko naselje na tlu Severne Amerike, kasnije po njemu nazvano Džejmstaun.
1804. — u Prvom srskom ustanku oslobođen Požarevac
1888. — Britanija uspostavila protektorat nad Severnim Borneom i Brunejom.
1925. — Vrhovni sovjet SSSR-a usvojio prvi sovjetski ustav.
1926. — Maršal Jozef Pilsudski izvršio državni udar i uspostavio vojnu diktaturu u Poljskoj.
1937. — Džordž VI u Vestminsterskoj opatiji u Londonu krunisan za kralja. Ceremoniju prenosila televizija BBC, što je bio prvi prenos.
1943. — Predajom nemačkog generala fon Arnima u Tunisu završene borbe u severnoj Africi u Drugom svetskom ratu.
1949. — Zvanično okončana sovjetska desetomesečna blokada Berlina, tokom koje je grad snabdevan iz Savezne Republike Nemačke, vazdušnim mostom.
1965. — Zapadna Nemačka uspostavila diplomatske odnose sa Izraelom, a arapske zemlje prekinule odnose s vladom u Bonu.
1985. — U nezavršenom Hramu svetog Save Patrijarh srpski German održao svečanu liturgiju koja je obeležila nastavak izgradnje hrama.
1988. — Svetska zdravstvena organizacija objavila da u svetu ima više od 34.000 obolelih od side.
1992. —
Skupština srpskog naroda u Bosni i Hercegovini na zasedanju u Banjaluci donela odluku o formiranju Vojske Republike Srpske i osnivanju novinske agencije SRNA.
Nemoćni da spreče širenje sukoba u BiH, posmatrači Evopske zajednice napustili Sarajevo.
1994. — Palestinska policija stigla na Zapadnu obalu u okviru priprema da od Izraela preuzme grad Jerihon, sedište palestinske autonomije u toj oblasti.
1995. — Vlasnici centra „Rokfeler“ u Njujorku, iza kojih je stajao japanski kapital, objavili bankrot.
1997. — Predsednik Rusije Boris Jeljcin i čečenski vođa Aslan Mashadov potpisali sporazum o obustavi neprijateljstava.
2003. — U dva samoubilačka bombaška napada u Čečeniji poginulo najmanje 75, povređeno na stotine osoba.
2008 – Zemljotres jačine 7,8 stepeni Rihterove skale je pogodio provinciju Sečuan, u Kini. Poginulo je 69.016 ljudi, 18.830 ih se vodi kao nestalo, a bez krova nad glavom je ostalo preko 5 miliona ljudi. Zemljotres je za sobom ostavio i nekoliko stotina hiljada povrijeđenih.

Rođenja

1803. — Justus fon Libih, nemački hemičar
1820. — Florens Najtingejl, engleska bolničarka, otvorila prvu školu za bolničarke
1842. — Žil Masne, francuski kompozitor.
1872. — Anton Korošec je bio slovenački političar i teolog, i vođa Slovenske ljudske stranke
1904. — Pablo Neruda, čileanski pesnik i nobelovac. († 1973.)
1907. — Katrin Hepbern, holivudska glumica († 2003.)
1910. — Doroti Hodžkin, britanska hemičarka, dobitnica Nobelove nagrade za hemiju. († 1994.)
1918. — Džulijus Rozenberg, američki inženjer, osuđen na smrt i pogubljen zbog špijunaže. († 1953.)
1954. — Nenad Bogdanović, gradonačelnik Beograda.(† 2007.)

Smrti

1465. — Toma Paleolog, bivši despot Moreje i titularni vizantijski car.
1871. — Danijel Fransoa Espri Ober, francuski kompozitor opera.
1879. — Ludvig Angerer, austrijski fotograf (* 1827.)
1884. — Bedžih Smetana, češki kompozitor, osnivač češke opere i moderne muzike. (* 1824.)
1957. — Erih fon Štrohajm, američki filmski glumac i režiser nemog filma.
1970. — − Mihailo Dinić, srpski istoričar.
2001. — Peri Komo, pevač.
2003. — Sadrudin Aga Kan, princ, komesar UNHCR u Avganistanu.
2011. — Dr Aleksandar Marinčić, akademik, profesor Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu.

Praznici i dani sećanja

Međunarodni praznici
Međunarodni dan medicinskih sestara
Srpska pravoslavna crkva slavi:
Svetog Vasilija Ostroškog
Svetih Devet mučenika u Kiziku
Prepodobnog Memnona čudotvorca

_________________
Slika


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 95 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   


Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker