|
Autoru |
Poruka |
GiGi
|
|
Karolina Riječka
Pridružio se: 25 Mar 2013, 12:13 Postovi: 18509
|
Zeleni vir i Vražji prolaz Područje ZELENOG VIRA proglašeno je posebnim geomorfološkim rezervatom 1962. godine. Do izletišta Zeleni vir, koje se nalazi na 302 metra nadmorske visine može se doći iz nekoliko pravaca. Asfaltna cesta koja povezuje Skrad i Brod na Kupi, iza sela Planina odvaja se prema Zelenom viru, a ima i nekoliko planinarskih staza. Jedna staza vodi od željezničke postaje Skrad kroz livade i šumarke u dolinu. Druga vodi jugozapadno pored željezničke postaje, pa zatim kroz šumu Jasle markiranom stazom u kanjon Vražji prolaz. Postoji još jedan prilaz izletištu uz potok Iševicu, a tim je putem moguć dolazak iz kupske doline. Ta je staza vrlo položita, pa je ona najpogodnija za bicikliste. Tim je pravcem moguće doći u neposrednu blizinu izletišta i autobusima. Na kraju ceste postoji i parkiralište za automobile. Od parkirališta do Zelenog vira pješke se stigne za 20-ak minuta.
Zeleni vir (345 m) je snažan izvor u dnu plitke špilje, podno 70-ak metara visoke, živopisne slojevite stijene niz koju se, kao kakva bijela zavjesa, ruši potok obasipajući ulaz tisućama kapljica. Njegove vode, zahvaćene manjom branom, ulaze u podzemni kanal kojim odlaze do hidrocentrale (sagrađene 1921. godine), smještene stotinjak metara niže. Zeleni je vir dobio ime po zelenkastoj boji vode jezerca, koje nastaje u špilji.
Druga atraKCIJA je 800 metara dugačak kanjon VRAŽJI PROLAZ. Mnogi ga smatraju jednim od najljepših prizora u našoj zemlji. Kroz usku guduru-sutjesku, široku oko 2 metra, među stjenama visokim 100-ak metara, probija se gorski potok Jasle. Voda je milenijima izjedala kamen da bi prokrčila ovaj prolaz koji zapanjuje snagom vodene stihije i divljinom vrletnih stijena. Nad njim na metalnim nosačima usječenim u stijenu napravljeni su mostići i stepenice kojima se prolazi. Stijene su mjestimice pokrivene mahovinom, a na terasama po kojima se kreće divljač, najčešće divokoze, ima trave i drveća. Vražji prolaz koji se u prošlosti nazivao i vražja provalija, pjesnici su opisivali kao Danteov put u pakao.
Na kraju Vražjeg prolaza nalazi se još jedna trakcija nazvana Muževa hižica. Ova špilja nalazi se iznad zaravni kojom završava Vražji prolaz. Prema narodnoj predaji, za vrijeme najezde Turaka oko 1525., tu se djelom sklonilo stanovništvo ovog područja. Gospodar skupine ljudi koja se sakrila u spilju bio je muž – muškarac, pa je po tome i dobila naziv ''Muževa hižica''. Špilja je vrlo prostrana, dugačka je oko 200 metara i bogata je sigama, a na kraju špilje koji još nije u cjelosti istražen nalazi se jezerce. U tom je jezercu približno u isto vrijeme kada i u Postojinskoj jami pronadena čovječja ribica. Za razgledavanje špilje, potrebno je ponijeti svjetiljku.
Izletište Zeleni vir u svojoj bogatoj ponudi nudi raznovrsna jela iz domaće kuhinje, skradski nadjev, pastrve, žabe, jela s roštilja, jela od divljači i gljiva. Gosti se najčešće vraćaju zbog izvrsnog gulaša i kobasica od divljači, a novost u ponudi su i slane, nadjevene palačinke Curak, te desertne palačinke Vražji prolaz. Izvor: idemvan.hr
_________________ Plesala bih s tobom kroz najprometnije ceste jedan tango kroz crveno tamo gdje nitko ne bi plesao na vrhu Hendrixovog mosta i to mi ne bi bilo dosta...
|
|
|
|
|
Pilipenda
|
|
Pridružio se: 07 Feb 2018, 14:03 Postovi: 32
|
GiGi je napisao: Zeleni vir i Vražji prolaz Područje ZELENOG VIRA proglašeno je posebnim geomorfološkim rezervatom 1962. godine. Do izletišta Zeleni vir, koje se nalazi na 302 metra nadmorske visine može se doći iz nekoliko pravaca. Asfaltna cesta koja povezuje Skrad i Brod na Kupi, iza sela Planina odvaja se prema Zelenom viru, a ima i nekoliko planinarskih staza. Jedna staza vodi od željezničke postaje Skrad kroz livade i šumarke u dolinu. Druga vodi jugozapadno pored željezničke postaje, pa zatim kroz šumu Jasle markiranom stazom u kanjon Vražji prolaz. Postoji još jedan prilaz izletištu uz potok Iševicu, a tim je putem moguć dolazak iz kupske doline. Ta je staza vrlo položita, pa je ona najpogodnija za bicikliste. Tim je pravcem moguće doći u neposrednu blizinu izletišta i autobusima. Na kraju ceste postoji i parkiralište za automobile. Od parkirališta do Zelenog vira pješke se stigne za 20-ak minuta.
Zeleni vir (345 m) je snažan izvor u dnu plitke špilje, podno 70-ak metara visoke, živopisne slojevite stijene niz koju se, kao kakva bijela zavjesa, ruši potok obasipajući ulaz tisućama kapljica. Njegove vode, zahvaćene manjom branom, ulaze u podzemni kanal kojim odlaze do hidrocentrale (sagrađene 1921. godine), smještene stotinjak metara niže. Zeleni je vir dobio ime po zelenkastoj boji vode jezerca, koje nastaje u špilji.
Druga atraKCIJA je 800 metara dugačak kanjon VRAŽJI PROLAZ. Mnogi ga smatraju jednim od najljepših prizora u našoj zemlji. Kroz usku guduru-sutjesku, široku oko 2 metra, među stjenama visokim 100-ak metara, probija se gorski potok Jasle. Voda je milenijima izjedala kamen da bi prokrčila ovaj prolaz koji zapanjuje snagom vodene stihije i divljinom vrletnih stijena. Nad njim na metalnim nosačima usječenim u stijenu napravljeni su mostići i stepenice kojima se prolazi. Stijene su mjestimice pokrivene mahovinom, a na terasama po kojima se kreće divljač, najčešće divokoze, ima trave i drveća. Vražji prolaz koji se u prošlosti nazivao i vražja provalija, pjesnici su opisivali kao Danteov put u pakao.
Na kraju Vražjeg prolaza nalazi se još jedna trakcija nazvana Muževa hižica. Ova špilja nalazi se iznad zaravni kojom završava Vražji prolaz. Prema narodnoj predaji, za vrijeme najezde Turaka oko 1525., tu se djelom sklonilo stanovništvo ovog područja. Gospodar skupine ljudi koja se sakrila u spilju bio je muž – muškarac, pa je po tome i dobila naziv ''Muževa hižica''. Špilja je vrlo prostrana, dugačka je oko 200 metara i bogata je sigama, a na kraju špilje koji još nije u cjelosti istražen nalazi se jezerce. U tom je jezercu približno u isto vrijeme kada i u Postojinskoj jami pronadena čovječja ribica. Za razgledavanje špilje, potrebno je ponijeti svjetiljku.
Izletište Zeleni vir u svojoj bogatoj ponudi nudi raznovrsna jela iz domaće kuhinje, skradski nadjev, pastrve, žabe, jela s roštilja, jela od divljači i gljiva. Gosti se najčešće vraćaju zbog izvrsnog gulaša i kobasica od divljači, a novost u ponudi su i slane, nadjevene palačinke Curak, te desertne palačinke Vražji prolaz. Izvor: idemvan.hr Uživate ali ne prirodi nego što mema Srba u Gorskom Kotaru.
|
|
|
|
|
|
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 2 gostiju |
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
|
|
|