Rijeke i jezera • Srbija Forum

Rijeke i jezera

Rijeke u Hrvatskoj pripadaju dvama slijevovima: crnomorskom i jadranskom. Oko 62% rijeka Hrvatske pripada crnomorskom, dok ostatak od 38% pripada jadranskom slijevu. Granicu između ta dva slijeva čini razvodnica ili vododjelnica koja ide vrhovima dinarskih planina.

Deset najdužih rijeka u Hrvatskoj su:

Dunav (ukupno 2857 km; u Hrvatskoj 188 km)
Sava (ukupno 945 km; u Hrvatskoj 562 km)
Drava (ukupno 707 km; u Hrvatskoj 505 km)
Mura (ukupno 438 km; u Hrvatskoj 53 km)
Kupa (ukupno 296 km; u Hrvatskoj 296 km)
Neretva (ukupno 225 km; u Hrvatskoj 20 km)
Una (ukupno 212 km; u Hrvatskoj 120 km)
Bosut (ukupno 186 km; u Hrvatskoj 151 km)
Korana (ukupno 134 km; u Hrvatskoj 134 km)
Bednja (ukupno 133 km; u Hrvatskoj 133 km)

Drava od svog izvorišta u talijanskim Dolomitima povezuje Austriju, Sloveniju, Hrvatsku i Mađarsku. Ima snježno-kišni ili nivalno-pluvijalni riječni režim. Zbog bogatstva vodom koristi se za opskrbu elektroenergetskog sustava energijom iz nekoliko hidroelektrana. Plovna je od Donjeg Miholjca, a glavna luka je Osijek. Drava je na svom utoku u Dunav stvorila prirodni rezervat Kopački rit koji je stanište brojnih vrsta ptica.

Sava je, prema ukupnoj dužini vodotoka u RH, najznačajnija i najdulja hrvatska rijeka. Karakterizira je kišni ili pluvijalniriječni režim, a zbog velike protočnosti od skoro 2.000 m³/s pogodna je za plovidbu od Sisaka nizvodno. Za poboljšanje hrvatskog riječnog plovnog puta trebao bi se izgraditi već isplanirani plovni kanal Sava-Dunav između Šamca i Vukovara

Rijeka Kupa izvire iz krškog jezerca tirkizno zelene boje u Nacionalnom parku Risnjak kod mjesta Razloge u Gorskom kotaru. Oko 100 m nizvodno s desne strane prima vodu povremenog bujičnog potoka Krašićevica, a dalje s lijeve strane povremenog toka Sušice i skreće prema sjeveroistoku, te zatim prema sjeveru. Ispod izvora Kupa je brza rijeka, dok se nakon nekoliko kilometara smiruje i postaje mirna rijeka ispresjecana mnogim umjetnim slapovima koji su u povijesti služili za pokretanje vodenica.: mlinova i pilana

Zrmanja, usječena u kršku zaravan u zaleđu Zadra.

Zrmanja je rijeka u južnoj Hrvatskoj, izvire ispod planine Poštak u južnom dijelu Like, a ulijeva se u Novigradsko more 12 kilometara od Obrovca. Plovna je od Obrovca do ušća, za manja plovila..

Ukupna duljina rijeke, s potopljenim dijelom ušća, iznosi 72.5 km, od čega 49 km čini slatkovodni vodotok, a 23.5 km bočati.
Krka teče Kninskim i Kosovim poljem, gdje prima prve značajne pritoke. Na izlazu iz polja Krka ulazi u kanjon.

Ponornice

Poseban su fenomen rijeke ponornice (Pazinčica, Lika, Gacka, Krbava). Ove rijeke največim dijelom svoga toka teku kroz podzemlje,a na spojevima propusnih i nepropusnih stijena voda iz podzemnih pukotina izbija na površinu. Mjesto gdje voda izvire na površinu nazivamo vrulja.

Hrvatska nema velikih jezera (najveće, Vransko kraj Biograda, ima površinu 30 km2).

Od prirodnih jezera ljepotom i posebnostima ističu se jezera:

Plitvička jezera (ujezereni tok rijeke Korane, sa 16 jezera),
Crveno i Modro jezero kraj Imotskoga (jedinstvene krške pojave),
kriptodepresija Vransko jezero na otoku Cresu (slatko),
Vransko jezero kraj Biograda na moru te
Prokljansko jezero (ujezereni tok donje Krke kraj Šibenika).

Najpoznatija umjetna jezera :

Lokvarsko i Bajersko jezero u Gorskom kotaru,
Trakošćansko u Hrvatskom zagorju
Peručko na rijeci Cetini u Dalmaciji.
Kopačevsko jezero, s okolnim ritskim šumama, u Baranji poznato je kao odlično mrijestilište riba i stanište ptica.