|
Autoru |
Poruka |
Senka
|
|
Tema posta: NP Kornati | Poslato: 21 Jun 2014, 21:26 |
|
Vječita sanjalica
Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07 Postovi: 45945
|
|
|
|
|
Senka
|
|
Vječita sanjalica
Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07 Postovi: 45945
|
Zemljopisne odrednice
Nacionalni park Kornati veći je dio Kornatskog akvatorija, koji je 1980. godine, zbog izuzetnih krajobraznih ljepota, zanimljive geomorfologije, velike razvedenosti obalne crte i naročito bogatih biocenoza morskog ekosustava, proglašen nacionalnim parkom.
Kornatski arhipelag, kao posebna i zasebna otočna skupina smještena na sutoku šibenskih i zadarskih otoka, rasprostire se na površini od oko 320 km2 i uključuje oko 150 kopnenih, stalno ili povremeno nadmorskih jedinica. Ovaj najrazvedeniji otočni ekosustav u Jadranskom moru, koji uključuje čak 12% svih otoka hrvatskog Jadrana (1264 otoka, od čega je 67 napučenih), a tek 1% ukupne hrvatske morske površine, odavno plijeni pozornost brojnih nautičara, ronilaca, planinara i drugih zaljubljenika u prirodu i ono što priroda nudi. Od Balabre do Samograda na ukupnoj dužini od 35 km ili 19 NM (između Dugog Otoka i Žirajskih otočića) i od Mane do Gangarola u širini od 13 km ili 7 NM (između otvorenog Jadrana i Pašmana, Vrgade i Murtera) smještena su čak četiri otočna niza razvrstana u dvije grupe: Gornje Kornate - Sitski i Žutski otočni niz s ukupno 51 kopnenom jedinicom; i Donje Kornate - Kornatski i Pučinski ili Piškerski otočni niz s ukupno 98 kopnenih jedinica. Najsjeverniji otok Kornatskog arhipelaga jest otočić Mala Balabra ( 43° 56' 50'' N, 15° 17' 00'' E), najjužniji je Južnji Opuh (43° 40' 29'' N, 15° 30' 08'' E), najzapadniji Vela Aba (43° 52' 14'' N, 15° 12' 42'' E) i najistočniji Samograd (43° 41' 15'' N, 15° 33' 42'' E). Prosječna površina kornatskog otoka iznosi tek 0,47 km2, ali treba znati da samo na otok Kornat (32,5 km2) i otok Žut (14,8 km2) otpada 70 % ukupne kopnene površine. Dodamo li tome jos Piškeru, Levrnaku, Lavsu i Situ, tada na navedene otoke otpada čak 88 % od ukupne kopnene površine Kornatskog arhipelaga (ukupna površina iznosi 69,452.963 m2). Tek 9 otoka veće je od 1 km2, dok ih je 76 manje od 1 ha. Prema nekim podacima, dužina obalne crte otoka Kornata iznosi oko 66 km, dok za Donje Kornate (odnosno za NP "Kornati") ta vrijednost iznosi oko 238 km. Slijedom navedenih karakteristika, kao najvredniji resurs ovog labirinta kopna u moru i mora u kopnu svakako možemo navesti "razvedenost".
broj otoka = 89 površina parka = 217 km2 površina kopna = 50 km2 površina mora = 167 km2 duljina obale = 238 km koeficijent razvedenosti obale = 9,54 najviša točka = 237 m (Metlina na otoku Kornatu) najdublja točka = 125 m (na samoj granici parka JI od Purare) najviša kruna = 70 m (Kolobučar) najdulja kruna na jednom otoku = 1.640 m (Mana) ukupna duljina kruna (nad morem) = 12 km najniža prosječna temperatura = 8°C (veljača) najviša prosječna temperatura = 25°C (kolovoz) broj sunčanih sati godišnje = 2.700 duljina svih suhozida = 330 km
kornatihr
_________________
|
|
|
|
|
Senka
|
|
Vječita sanjalica
Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07 Postovi: 45945
|
Popis otoka
Naziv otoka
(prema Izletničkoj karti NP "Kornati")
Naziv otoka na pomorskoj karti
(ako je razlicit od naziva na Izletničkoj karti)
geografska širina geografska dužina površina (m2) 1. Aba V. - 43°52,00'N 15°13,00'E 383.042 2. Arapovac - 43°47,75'N 15°18,30'E 9.918 3. Babina Guzica - 43°42,65'N 15°30,10'E 11.176 4. Balun - 43°48,40'N 15°15,50'E 49.553 5. Bisaga - 43°48,55'N 15°17,20'E 92.237 6. Bisaga - 43°44,75'N 15°25,60'E 6.084 7. Blitvica - 43°46,35'N 15°21,65'E 5.329 8. Borovnik - 43°48,70'N 15°15,50'E 273.219 9. Crnikovac Šilo Malo 43°50,75'N 15°14,45'E 20.691 10. Desetinjak - 43°42,40'N 15°28,00'E 2.324 11. Desetinjak D. - 43°42,55'N 15°27,80'E 1.260 12. Desetinjak G. - 43°42,65'N 15°28,00'E 1.210 13. Dragunarica M. - 43°51,70'N 15°13,40'E 50 14. Dragunarica V. - 43°51,70'N 15°13,55'E 17.344 15. Garmenjak Garmenjak V. 43°42,15'N 15°27,90'E 131.858 16. Golić - 43°48,80'N 15°16,80'E 10.275 17. Gominjak - 43°43,30'N 15°24,90'E 253.298 18. Grego (Garmenjak M.) - 43°42,50'N 15°28,10'E 50.204 19 Gustac - 43°46,60'N 15°21,25'E 284.502 20. Gustac - 43°44,85'N 15°23,30'E 284.450 21. Janjčar Jančar 43°43,20'N 15°26,15'E 59.309 22. Kalahatin Hrid Prišnjak 43°50,20'N 15°14,45'E 77 23. Kalahatin (Hrid Kamičić) - 43°47,60'N 15°17,20'E 844 24. Kalahatin D. Hrid Kamičić 43°47,55'N 15°17,20'E 72 25. Kalahatin od Gustaca Hrid Grislac 43°46,50'N 15°21,55'E 26 26. Kalahatin od Piškere Hrid Kamičić 43°46,15'N 15°21,40'E 41 27. Kalahatin od Ropotnice Hrid Kalafatin 43°46,65'N 15°21,90'E 4 28. Kasela - 43°44,50'N 15°23,70'E 342.384 29. Kaselica - 43°44,25'N 15°23,95'E 2.469 30. Kolobučar (Klobučar) - 43°44,40'N 15°23,25'E 110.003 31. Koritnjak - 43°46,95'N 15°20,55'E 116.600 32. Kornat - 43°48,10'N 15°20,00'E 32.463.820 33. Kurba Kurba Vela 43°41,80'N 15°29,85'E 1.736.793 34. Lavsa - 43°45,10'N 15°22,50'E 1.756.113 35. Levrnaka - 43°49,30'N 15°15,30'E 1.833.883 36. Lučmarinjak - 43°41,00'N 15°29,30'E 100.503 37. Lunga - 43°43,75'N 15°25,40'E 617.814 38. Mana - 43°48,10'N 15°16,50'E 395.627 39. Maslinjak - 43°48,00'N 15°18,00'E 65.363 40 Mrtenjak (Mrtovnjak) - 43°42,50'N 15°32,40'E 97.928 41. Mrtvac Mrtovac 43°49,55'N 15°14,10'E 48.875 42. Obručan M. - 43°50,15'N 15°13,50'E 4.618 43. Obručan V. - 43°50,10'N 15°13,90'E 96.552 44. Okjuč - 43°41,70'N 15°28,65'E 358.291 45. Opuh Južnji Puh Gornji 43°40,50'N 15°30,20'E 7.175 46. Opuh Kameni Kameni Puh 43°40,60'N 15°31,35'E 9.290 47. Opuh Vodeni Vodeni Puh 43°40,70'N 15°30,95'E 6.766 48. Opuh Zmorašnji Puh 43°40,60'N 15°29,95'E 13.625 49. Orsjak (Krpejina) Krpeljina 43°45,30'N 15°24,65'E 13.449 50. Panitula M. - 43°45,30'N 15°21,50'E 30.699 51. Panitula V. - 43°45,50'N 15°20,90'E 147.762 52. Piškera (Jadra) - 43°46,05'N 15°20,60'E 2.668.046 53. Plescina - 43°48,50'N 15°16,50'E 39.846 54. Prduša Prduša V. 43°42,85'N 15°27,40'E 48.779 55. Prišnjak Prišnjak V. 43°44,30'N 15°24,45'E 91.812 56. Prišnjak M. - 43°44,20'N 15°24,65'E 6.464 57. Purara M. (Hr. Klint) - 43°41,60'N 15°26,90'E 2.288 58. Purara V. Purara 43°41,85'N 15°26,50'E 24.423 59. Rašip Rašip V. 43°46,70'N 15°18,60'E 246.069 60. Rašip M. - 43°47,35'N 15°17,75'E 154.559 61. Rašipić - 43°47,05'N 15°18,20'E 10.872 62. Samograd - 43°41,30'N 15°33,65'E 44.894 63. Sika Ravna - 43°44,80'N 15°25,80'E 40.210 64. Sikica D. Buljbasi V. 43°47,95'N 15°17,30'E 5.710 65. Sikica G. Buljbasi M. 43°48,05'N 15°17,55'E 3.585 66. Sikica Plitka Bisagica 43°48,20'N 15°17,70'E 2.594 67. Skrizanja M. Skrizanj M. 43°42,10'N 15°31,40'E 12.694 68. Skrizanja V. Skrizanj V. 43°41,95'N 15°31,70'E 71.701 69. Smokica M. Smokvica M. 43°43,45'N 15°29,50'E 9.285 70. Smokica V. Smokvica V. 43°43,70'N 15°28,80'E 1.054.430 71. Smokvenjak - 43°51,00'N 15°14,60'E 79.108 72. Strižnjak - 43°49,15'N 15°17,10'E 26.778 73. Sušica - 43°49,70'N 15°15,35'E 58.431 74. Svršata Svršata Vela 43°51,65'N 15°16,85'E 270.089 75. Svršata Mala - 43°51,55'N 15°17,50'E 15.159 76. Šilo Šilo Velo 43°51,30'N 15°14,05'E 676.758 77. Škanj Mali Hrid Škanj 43°45,35'N 15°21,35'E 683 78. Škanj V. Hrid Škanj 43°45,35'N 15°21,25'E 2.015 79. Škuj - 43°43,30'N 15°27,60'E 881.017 80. Tovarnjak (V. Prišnjak) - 43°50,30'N 15°14,70'E 23.841 81. Vesejuh Veseljuh 43°45,90'N 15°22,20'E 14.888 82. Vodenjak - 43°43,75'N 15°24,20'E 80.964 83. Vodenjak (Prduša M.) - 43°42,60'N 15°27,40'E 25.333 84. Vodenjak M. (Žakanac) - 43°43,30'N 15°25,90'E 7.343 85. Volić Hr. - 43°42,10'N 15°26,10'E 950 86. Vrtlić - 43°41,60'N 15°33,00'E 13.525 87. Zornik - 43°51,20'N 15°14,50'E 6.635 88. Žakan Kameni
- 43°43,15'N 15°26,60'E 320.008 89. Žakan Ravni - 43°43,65'N 15°26,35'E 301.058 Ukupna površina: 49.667.648
_________________
|
|
|
|
|
Senka
|
|
Vječita sanjalica
Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07 Postovi: 45945
|
O fauni
Pojedini podaci o fauni otočja stari su gotovo stotinjak godina, dok se neki baziraju na usmenim priopćenjima koje je vrlo teško provjeriti ili ih uzeti za ozbiljno. No u nekoliko posljednjih godina pokrenula su se pojedina istraživanja u smislu inventarizacije otočne faune Kornata, što od strane naših znanstvenika, što od strane naših studenata biologije s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta.
Ovdje nema smisla redom navoditi (poput telefonskog imenika) sve poznate otočne vrste, ali možda je dobro navesti neke skupine životinja.
Kukci:
Leptiri - do sada je za park zabilježeno 18 vrsta dnevnih leptira i dominiraju vrste iz porodice šarenaca (Nymphalidae) Mravi - u našem parku živi 35 vrsta mrava!! Zamislite, tko bi to rekao!! U onom „pustom" kamenjaru, pa toliko mravljih vrsta.
Vodozemci:
Budimo realni, na Kornatima postoje takvi tipovi staništa koji nisu baš „gostoljubivi" prema vodozemcima, no ipak ovdje živi jedna jako prilagodljiva kopnena vrsta, a to je zelena krastača (Pseudepidalea viridis).
Gmazovi:
Gušteri - osim dviju vrsta gušterica - primorske gušterice (Podarcis sicula) i krške gušterice (Podarcis melisellensis), ovdje obitava i kućni macaklin (Hemidactylus turcicus), koji je večernja odnosno noćna životinja. Zanimljivo je da macaklin na nogama ima prijanjaljke koje mu omogućavaju da se penje po stropu pa čak i po staklu. Zmije - sa sigurnošću se može reći da ovdje obitavaju četiri vrste zmija – zmajur (Malpolon insignitus), kravosas (Elaphe quatuorlineata), šara poljarica (Hierophis gemonensis) i crvenkrpica (Zamenis situla). To nisu otrovnice!! Da vas primirimo, podaci o postojanju otrovnica u parku ne postoje.
Ptice:
U parku postoje dvije relativno veće kolonije galeba klaukavca (Larus cachinnans michahelis), jedna sa cca 400-500 pari i druga sa cca 200-300 pari. Osim kolonije galebova, tu je i kolonija morskog vranca (Phalacrocorax aristotelis desmaresti) sa približno 150 pari, zatim kolonije triju vrsta čiopa - bijela čiopa (Apus melba), čiopa (Apus apus), i smeđa čiopa (Apus pallidus). Zanimljivost čine i nekoliko gnijezda sivog sokola (Falco peregrinus), ušare (Bubo bubo) i gavrana (Corvus corax). Od pjevica ovdje gnijezde: primorska bjeloguza (Oenanthe hispanica), crnoglava grmuša (Sylvia melanocephala), bjelobrka grmuša (Sylvia cantillans), primorska trepteljka (Anthus campestris), modrokos (Monticola solitarius), kamenjar (Monticola saxatilis) i brojne druge ptičje vrste. Kornati su posebno zanimljivi u doba migracija (selidbe) ptica, kada se na ovom prostoru mogu vidjeti brojne vrste selica poput atraktivnih ždralova (Grus grus), vlastelica (Himantopus himantopus), sivih čaplji (Ardea cinerea), i mnogih drugih.
Sisavci:
Ovo područje nije baš «stvoreno» za krupne predatore (konfiguracija terena, malene površine i ograničenje hrane i vode), ali je zato na otoku Kornatu prisutna kuna, koja je najvjerojatnije uspjela istrijebiti kornatsku populaciju zeca prisutnu do prije dvadesetak godina. Naravno, vrijedno je spomenuti i desetak vrsta šišmiša koji su zabilježeni u parku. (O ovcama, magarcima i mačkama ovdje nećemo govoriti. Oni su zasebna tema.)
Špiljska fauna
Veliku pozornost privlače speleološki objekti. Spilje i jame kao jedan od fenomena krša, značajne su za biološku raznolikost ovog područja. Osim niza specifičnosti, one potencijalno mogu sadržavati u svojim ekosustavima i niz faunističkih rariteta (npr. endemskih vrsta). Dosadašnja istraživanja pokazala su vrlo zanimljive nalaze stigobiontnih životinja (podzemne vodene životinje), kako u sloju boćate vode tako i u morskoj vodi dubljih dijelova istraživanih jama. Potvrđen je nalaz endemske vrste rakušca Niphargus pectencoronatae i Niphargus hebereri.
I na kraju, zašto je Kornate u stvari teško istraživati (floristički, a pogotovo faunistički)? Sigurno je da ima više razloga, ali navesti ćemo samo neke i to terenskog karaktera. Npr.: ovisite o brodu; relativno velika udaljenost od obale (izoliranost); veliki broj otoka i otočića; teška pristupačnost većini otoka u zimskim, proljetnim i jesenskim mjesecima; konfiguracija otoka zahtjeva od vas koncentraciju i fizičku spremu da slučajno ne završite u nekoj škrapi sa slomljenom nogom; na većim otocima morate boraviti nekoliko dana ako ih želite u potpunosti proći, a to zahtjeva nošenje dodatne opreme (voda, hrana, šator, vreća za spavanje...) jer nikad niste sigurni da li će vam more dozvoliti da odete s otoka baš tad kad ste vi odlučili.
kornatihr
_________________
|
|
|
|
|
Senka
|
|
Vječita sanjalica
Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07 Postovi: 45945
|
_________________
|
|
|
|
|
Senka
|
|
Vječita sanjalica
Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07 Postovi: 45945
|
O flori
Otočje NP Kornati obuhvaća (kao što je poznato) 89 otoka otočića i hridi. Taj veliki broj otoka , različite geomorfološke osobine, njihov oblik, klimatski uvjeti, strmci (krune) na vanjskom nizu otoka čine kornatsko otočje osebujnim, što se očituje u flori i vegetaciji.
Na ovu osebujnost utjecali su brojni činitelji bilo u daljnjoj ili bližoj geološkoj prošlosti, a tijekom povjesti oblikovalo se u vrlo zanimljiv i jedinstven prostor.
U prirodoznanstvenom, osobito u biogeografskom pogledu kornatsko otočje pripada jednom zasebnom jadranskom vegetacijskom sektoru mediteranske regije za koju je značajno međusobno udruživanje biljaka istočno mediteranskog i zapadno mediteranskog flornog elementa koje ovdje imaju zapadne, odnosno istočne granice svojih areala, te s jedne strane s opće mediteranskim i s druge strane posebnim endemičnim biljkama, dok vegetacijsko-fitogeogafski pripadaju eumediteranskoj zoni crnike. Kornati su nekada bili pokriveni šumom crnike koje su kroz stoljeća (kao i drugdje na Mediteranu) ljudi svojim djelovanjem pretvorili u kamenjarske pašnjake. Današnja vegetacija mogla bi se svrstati u dvadesetak biljnih zajednica od kojih su neke samo fragmentarno zastupljene. Među značajnijim zajednicama mogu se navesti:
Vegetacija pukotina stijena (hazmofitska vegetacija) - zajednica busine i dubrovačke zečine (Phagnalo-Centaureetum ragusinae) vezana za vapnenačke stijene eumediteranskog vegetacijskog pojasa s karakterističnom vrstom dubrovačkom zečinom (Centaurea ragusina) kao ilirsko - jadranskim endemom. Stanište dubrovačke zečine su pukotine okomitih karbonatnih stjena (područje strmaca vanjskih otoka). Ova endemska zajednica relativno je siromašna vrstama zbog jako ekstremnih ekoloških uvjeta (izloženost zaslanjivanju, suncu, jakom vjetru) i čini posebnost kornatskog područja. Vegetacija vapnenačkih obalnih grebena (halofilna vegetacija) - zajednica uskolisnog trputca i mrižice (Plantagini-Limonietum cancellati) s karakterističnim vrstama: uskolisni trputac (Plantago holosteum) i rešetkasta mrižica (Limonium cancellatum). Sastojine drvenaste mlječike (Euphorbia dendroides). Ova vrsta kod nas i u čitavom Sredozemlju čini posebnu zajednicu Oleo-Euphorbietum dendroidis i zadržava se u okvirima strogo određenih ekoloških uvjeta (topline i suše). Ima jedna zanimljiva posebnost kod drvenaste mlječike, a to je da ima «afrički mentalitet». Kroz jesen i zimu lista i cvate, u kasno proljeće odbacuje lišće, a ljeti ostaje gotovo sasvim gola. Takvo ponašanje je karakteristično za neke biljke sjeverne Afrike, gdje suša prekida vegetaciju, a ne hladnoća. Šumska zajednica mirte i crnike (Myrto-Quercetum ilicis) sa svojim degradacijskim stadijima. Ruderalna nitrofilna zajednica pašnjaka dragušice i bijelog tetrljana s mogorušem (Scolymo-Marrubietum incani-brachypodietosum ramosi) Ova zajednica javlja se na mjestima pretjerane ispaše i prevladavaju pretežito bodljikave vrste.
Možda bi malo više pažnje trebalo posvetiti vegetaciji kamenjarskih pašnjaka, kao najraširenijoj na kornatskom otočju, posebno na otoku Kornatu. Dakle, za ovo eumediteransko područje je značajno da njegove jako degradirane površine obrašćuje vegetacija kamenjarskih pašnjaka submediteranskog karaktera. Najveći dio degradiranih površina zauzele su dvije zajednice. Jedna je zajednica kovilja i ljekovite kadulje s kostrikom i mogorušem (Stipo-salvietum officinalis brachypodietosum ramosi) - vezana za razmjerno jako degradirane vapnenačke kamenjare s plitkim tlom izložene udarima vjetra. Druga zajednica, zajednica vlasulje i smilice s mogorušem (Festuco koelerietum splendentis brachypodietosum ramosi), vezana je za površine koje su relativno manje degradirane od prethodne zajednice. Obje biljne zajednice sa svojim karakternim vrstama razvile su se na velikim površinama koje su služile, a i danas služe kao pašnjaci. Upravo ove dvije zajednice ljeti imaju izgled «pustih» kamenjara i površnom promatraču izgledaju prividno bez života, a nastale su kao krajnji stadij u procesu degradacije šumske vegetacije iako već upada u oči kako su ti kamenjarski pašnjaci kao karakterističan element krškog krajolika «napadnuti» od pionirske vegetacije gariga i makije.
Iako se flora Nacionalnog parka Kornati proučava već dvijestotinjak godina, ipak ona još uvijek nije u potpunosti poznata. Najviše proučavana vaskularna flora (papratnjače i sjemenjače) do sada uključuje preko 650 biljnih svojti. «Značajnije» - (ako se uopće može nešto proglasiti značajnijim ili manje značajnim, jer svaka vrsta ima svoje mjesto u prirodi) - biljne vrste ovog područja su: dubrovačka zečina (Centaurea ragusina), bijela šupaljka (Corydalis acaulis), pustenasto devesilje (Seseli tomentosum), jadranska perunika (Iris adriatica), ilirska perunika (Iris illyrica), srebroliki slak (Convolvulus cneorum), višecvjetni sunovrat (Narcissus tazetta), drvenasta mlječika (Euphorbia dendroides), vrste iz porodice kaćunovica - Orchidaceae i mnoge druge. kornatihr
_________________
|
|
|
|
|
Senka
|
|
Vječita sanjalica
Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07 Postovi: 45945
|
|
|
|
|
Senka
|
|
Vječita sanjalica
Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07 Postovi: 45945
|
_________________
|
|
|
|
|
Senka
|
|
Vječita sanjalica
Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07 Postovi: 45945
|
Podmorje
Područje Nacionalnog parka Kornati može se okarakterizirati kao područje bogato iznimno važnim zajednicama podmorja koje su, zbog dugogodišnje zaštite, na visokom stupnju očuvanosti.
Do danas je na području NP Kornati zabilježeno 353 vrste algi i 3 vrste morskih cvjetnica te oko 850 vrsta životinja među kojima 61 vrsta koralja, 177 vrsta mekušaca, 127 vrsta mnogočetinaša, 61 vrsta desetonožnih rakova, 64 vrste bodljikaša i 185 vrsta riba. U podmorju Nacionalnog parka „Kornati" prisutan je velik broj NATURA 2000 vrsta i staništa koja ovom području osiguravaju mjesto u Europskoj mreži zaštićenih područja - mreži NATURA 2000.
posidonia oceanicaMuljevito-pjeskovita dna u priobalju kornatskih otoka nastanjuju naselja morske cvjetnice posidonije (Posidonionoceanicae). Ta je biljka prilagođena životu u čistom i bistrom moru. Sredozemni je endem. Njena naselja obogaćuju more kisikom te je nazivamo „plućima mora", a važno je stanište, hranilište i mrjestilište mnogim organizmima. Zbog svojih vrijednosti, ovo je prioritetno NATURA 2000 stanište.
Vrlo interesantno stanište, tzv. koraligen prisutno je na strmcima („krunama") na pučinskoj strani vanjskog niza otoka. Stanište je sastavljeno od crvenih algi koje iz mora vežu vapnenac i ulažu ga u svoje tijelo. Ovdje je prisutna velika raznolikost vrsta kojima odgovaraju uvjeti smanjene svjetlosti - spužve, koralji, mahovnjaci, crvene i smeđe alge.
Često se, ploveći po akvatoriju, susretne dobri dupin (Tursiopstruncatus), najčešća ali i jedina trajno nastanjena vrsta dupina u Jadranu. Prema dosadašnjim istraživanjima, populaciju koju nalazimo na području parka čini 30 jedinki, a najčešće se viđaju u njegovu južnom dijelu.
Nerijetko se tu mogu susresti i trome ali simpatične morske kornjače, jedne od najugroženijih životinja na svijetu. Jedini stalni stanovnik Jadrana, glavata želva (Carettacaretta) čija odrasla jedinka dostiže duljinu oklopa i do 110 cm te tjelesnu težinu i do 115 kg, u Jadran dolazi radi ishrane i zimovanja te u kornatskoj morskoj oazi nalazi obilje hrane i potreban mir. kornatihr
_________________
|
|
|
|
|
Senka
|
|
Vječita sanjalica
Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07 Postovi: 45945
|
Klimatski uvjeti
Klima masline
Sukladno dosadašnjim istraživanjima, Kornatsko je otočje u meteorološkom smislu smješteno između dva različita područja: sjevernog Jadrana koji je u proljeće i jesen više pod utjecajem Genovskih ciklona i južnog Jadrana koji je ljeti trajnije zahvaćen subtropskim pojasom visokog atmosferskog tlaka. Zbog relativno male površine i nevelike nadmorske visine, klima je na cijelom području Kornata gotovo potpuno izjednačena. Zbog oskudne kopnene vegetacije, rosa je obično obilna i donekle nadomješta kišu. Prema Koeppenovoj podjeli, Kornati imaju klimu masline, Csa (umjereno topla kišna klima sa suhim i vrućim ljetom i najviše kiše u jesen).
Temperatura zraka
Temperatura koleba od prosječnih 8°C u veljači do prosječnih 25°C u srpnju i kolovozu, odnosno godišnje prosječno oko 16°C. Najviša zabilježena maksimalna temperatura zraka na meteorološkoj postaji V. Sestrica u Kornatima iznosila je 36,4°C, a najniža minimalna -3,8°C. Čak 270 dana u godini toplije je od 10°C. Hladnih dana (temperatura niža od 0°C) u godini ima prosječno 4,2. Topli dani (najviša temperatura zraka barem 25°C) traju 90 dana godišnje (počinju u svibnju i traju do listopada), dok vrućih dana (najviša temperatura barem 30°C) ima oko 40, a traju od svibnja do rujna (najviše ih je u kolovozu = 16,9).
Naoblaka
Naoblaka je malena: u najoblačnijim zimskim mjesecima, oblaci zastiru u prosjeku tek nešto više od polovice nebeskog svoda, a ljeti niti četvrtinu. Kolovoz u prosjeku ima 2 oblačna dana i čak 22 vedra (u cijeloj godini vedrih dana ima duplo više nego oblačnih, 151:74). Međutim, interesantno je da gotovo svakog oblačnog dana pada kiša. Glavni kišni maksimum je u listopadu (u ostalim dijelovima Hrvatske to je studeni).
Vjetar
Najčešći vjetar u Kornatima je bura (19,4 %), a najjači jugo. Ljeti prevladava maestral. U principu, dominira pomicanje zračnih masa od mora prema kopnu. Prevladavaju vjetrovi jakosti 1 do 3 bofora i to u 70 % slučajeva (od laganog povjetarca do slabog vjetra). Jaki vjetrovi (6 ili vise bofora) pušu oko 37 dana u godini, s tim da ih ni u prosincu, kada su najčešći, nema vise od 5 dana. Olujnog vjetra ima 5,8 dana godišnje, najčešće u prosincu. Tišina se javlja u 15,4 % slučajeva godišnje.
Sunce u Kornatima sja između 2600 i 2700 sati godišnje. Zimi je dnevno osunčavanje oko 4 sata, a ljeti oko 11 sati. Ultraljubičasto zračenje u Kornatima iznosi svega oko 5 % ukupnog zračenja.
kornatihr
_________________
|
|
|
|
|
|
Korisnici koji su trenutno na forumu: Google [Bot] i 1 gost |
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
|
|
|