Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 14 Dec 2018, 02:43


Autoru Poruka
Senka
Post  Tema posta: NP Kornati  |  Poslato: 21 Jun 2014, 21:26
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 42260

OffLine
NP Kornati

Nacionalni park Kornati čini veći dio grupe otoka Kornati u hrvatskom dijelu Jadrana u srednjoj Dalmaciji, zapadno od Šibenika, u Šibensko-kninskoj županiji.

Resized Image - Click For Actual Size

Nacionalnim parkom je proglašen 1980. i tada je stavljen pod zaštitu. Ukupna površina parka je oko 220 km² a sastoji se od 89 otoka, otočića i hridi. Od površine parka, samo oko 1/4 je kopno, dok je preostali dio morski ekosustav.

Obiluje prirodnim i kulturnim posebnostima. Okomite litice "krune" kornatskih otoka okrenute prema otvorenom moru najpopularniji su fenomen ovoga parka. One su i staništa rijetkih vrsta.

Svijet kornatskoga podmorja otkriva pak neke druge zadivljujuće priče. A dobro je znati i to da je kopneni dio Parka u privatnom vlasništvu.

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: NP Kornati  |  Poslato: 21 Jun 2014, 21:40
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 42260

OffLine
Zemljopisne odrednice

Slika

Slika

Slika

Slika

Nacionalni park Kornati veći je dio Kornatskog akvatorija, koji je 1980. godine, zbog izuzetnih krajobraznih ljepota, zanimljive geomorfologije, velike razvedenosti obalne crte i naročito bogatih biocenoza morskog ekosustava, proglašen nacionalnim parkom.

Kornatski arhipelag, kao posebna i zasebna otočna skupina smještena na sutoku šibenskih i zadarskih otoka, rasprostire se na površini od oko 320 km2 i uključuje oko 150 kopnenih, stalno ili povremeno nadmorskih jedinica. Ovaj najrazvedeniji otočni ekosustav u Jadranskom moru, koji uključuje čak 12% svih otoka hrvatskog Jadrana (1264 otoka, od čega je 67 napučenih), a tek 1% ukupne hrvatske morske površine, odavno plijeni pozornost brojnih nautičara, ronilaca, planinara i drugih zaljubljenika u prirodu i ono što priroda nudi.
Od Balabre do Samograda na ukupnoj dužini od 35 km ili 19 NM (između Dugog Otoka i Žirajskih otočića) i od Mane do Gangarola u širini od 13 km ili 7 NM (između otvorenog Jadrana i Pašmana, Vrgade i Murtera) smještena su čak četiri otočna niza razvrstana u dvije grupe: Gornje Kornate - Sitski i Žutski otočni niz s ukupno 51 kopnenom jedinicom; i Donje Kornate - Kornatski i Pučinski ili Piškerski otočni niz s ukupno 98 kopnenih jedinica. Najsjeverniji otok Kornatskog arhipelaga jest otočić Mala Balabra ( 43° 56' 50'' N, 15° 17' 00'' E), najjužniji je Južnji Opuh (43° 40' 29'' N, 15° 30' 08'' E), najzapadniji Vela Aba (43° 52' 14'' N, 15° 12' 42'' E) i najistočniji Samograd (43° 41' 15'' N, 15° 33' 42'' E).
Prosječna površina kornatskog otoka iznosi tek 0,47 km2, ali treba znati da samo na otok Kornat (32,5 km2) i otok Žut (14,8 km2) otpada 70 % ukupne kopnene površine. Dodamo li tome jos Piškeru, Levrnaku, Lavsu i Situ, tada na navedene otoke otpada čak 88 % od ukupne kopnene površine Kornatskog arhipelaga (ukupna površina iznosi 69,452.963 m2). Tek 9 otoka veće je od 1 km2, dok ih je 76 manje od 1 ha. Prema nekim podacima, dužina obalne crte otoka Kornata iznosi oko 66 km, dok za Donje Kornate (odnosno za NP "Kornati") ta vrijednost iznosi oko 238 km. Slijedom navedenih karakteristika, kao najvredniji resurs ovog labirinta kopna u moru i mora u kopnu svakako možemo navesti "razvedenost".

broj otoka = 89
površina parka = 217 km2
površina kopna = 50 km2
površina mora = 167 km2
duljina obale = 238 km
koeficijent razvedenosti obale = 9,54
najviša točka = 237 m (Metlina na otoku Kornatu)
najdublja točka = 125 m (na samoj granici parka JI od Purare)
najviša kruna = 70 m (Kolobučar)
najdulja kruna na jednom otoku = 1.640 m (Mana)
ukupna duljina kruna (nad morem) = 12 km
najniža prosječna temperatura = 8°C (veljača)
najviša prosječna temperatura = 25°C (kolovoz)
broj sunčanih sati godišnje = 2.700
duljina svih suhozida = 330 km

Slika


kornatihr

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: NP Kornati  |  Poslato: 21 Jun 2014, 21:44
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 42260

OffLine
Popis otoka

Slika


Naziv otoka

(prema Izletničkoj karti NP "Kornati")

Naziv otoka na pomorskoj karti

(ako je razlicit od naziva na Izletničkoj karti)

geografska širina geografska dužina površina (m2)
1. Aba V. - 43°52,00'N 15°13,00'E 383.042
2. Arapovac - 43°47,75'N 15°18,30'E 9.918
3. Babina Guzica - 43°42,65'N 15°30,10'E 11.176
4. Balun - 43°48,40'N 15°15,50'E 49.553
5. Bisaga - 43°48,55'N 15°17,20'E 92.237
6. Bisaga - 43°44,75'N 15°25,60'E 6.084
7. Blitvica - 43°46,35'N 15°21,65'E 5.329
8. Borovnik - 43°48,70'N 15°15,50'E 273.219
9. Crnikovac Šilo Malo 43°50,75'N 15°14,45'E 20.691
10. Desetinjak - 43°42,40'N 15°28,00'E 2.324
11. Desetinjak D. - 43°42,55'N 15°27,80'E 1.260
12. Desetinjak G. - 43°42,65'N 15°28,00'E 1.210
13. Dragunarica M. - 43°51,70'N 15°13,40'E 50
14. Dragunarica V. - 43°51,70'N 15°13,55'E 17.344
15. Garmenjak Garmenjak V. 43°42,15'N 15°27,90'E 131.858
16. Golić - 43°48,80'N 15°16,80'E 10.275
17. Gominjak - 43°43,30'N 15°24,90'E 253.298
18. Grego (Garmenjak M.) - 43°42,50'N 15°28,10'E 50.204
19 Gustac - 43°46,60'N 15°21,25'E 284.502
20. Gustac - 43°44,85'N 15°23,30'E 284.450
21. Janjčar Jančar 43°43,20'N 15°26,15'E 59.309
22. Kalahatin Hrid Prišnjak 43°50,20'N 15°14,45'E 77
23. Kalahatin (Hrid Kamičić) - 43°47,60'N 15°17,20'E 844
24. Kalahatin D. Hrid Kamičić 43°47,55'N 15°17,20'E 72
25. Kalahatin od Gustaca Hrid Grislac 43°46,50'N 15°21,55'E 26
26. Kalahatin od Piškere Hrid Kamičić 43°46,15'N 15°21,40'E 41
27. Kalahatin od Ropotnice Hrid Kalafatin 43°46,65'N 15°21,90'E 4
28. Kasela -
43°44,50'N
15°23,70'E 342.384
29. Kaselica - 43°44,25'N 15°23,95'E 2.469
30. Kolobučar (Klobučar) -
43°44,40'N
15°23,25'E 110.003
31. Koritnjak - 43°46,95'N 15°20,55'E 116.600
32. Kornat - 43°48,10'N 15°20,00'E 32.463.820
33. Kurba Kurba Vela 43°41,80'N 15°29,85'E 1.736.793
34. Lavsa - 43°45,10'N 15°22,50'E 1.756.113
35. Levrnaka - 43°49,30'N 15°15,30'E 1.833.883
36. Lučmarinjak - 43°41,00'N 15°29,30'E 100.503
37. Lunga - 43°43,75'N 15°25,40'E 617.814
38. Mana - 43°48,10'N 15°16,50'E 395.627
39. Maslinjak - 43°48,00'N 15°18,00'E 65.363
40 Mrtenjak (Mrtovnjak) -
43°42,50'N
15°32,40'E 97.928
41. Mrtvac Mrtovac
43°49,55'N
15°14,10'E 48.875
42. Obručan M. - 43°50,15'N 15°13,50'E 4.618
43. Obručan V. - 43°50,10'N 15°13,90'E 96.552
44. Okjuč - 43°41,70'N 15°28,65'E 358.291
45. Opuh Južnji Puh Gornji 43°40,50'N 15°30,20'E 7.175
46. Opuh Kameni Kameni Puh 43°40,60'N 15°31,35'E 9.290
47. Opuh Vodeni Vodeni Puh 43°40,70'N 15°30,95'E 6.766
48. Opuh Zmorašnji Puh
43°40,60'N
15°29,95'E
13.625
49. Orsjak (Krpejina) Krpeljina 43°45,30'N 15°24,65'E 13.449
50. Panitula M. - 43°45,30'N 15°21,50'E 30.699
51. Panitula V. - 43°45,50'N 15°20,90'E 147.762
52. Piškera (Jadra) -
43°46,05'N
15°20,60'E 2.668.046
53. Plescina -
43°48,50'N
15°16,50'E 39.846
54. Prduša Prduša V. 43°42,85'N 15°27,40'E 48.779
55. Prišnjak Prišnjak V.
43°44,30'N
15°24,45'E 91.812
56. Prišnjak M. - 43°44,20'N 15°24,65'E 6.464
57. Purara M. (Hr. Klint) - 43°41,60'N
15°26,90'E
2.288
58. Purara V. Purara
43°41,85'N
15°26,50'E 24.423
59. Rašip Rašip V. 43°46,70'N 15°18,60'E 246.069
60. Rašip M. - 43°47,35'N 15°17,75'E 154.559
61. Rašipić - 43°47,05'N 15°18,20'E 10.872
62. Samograd -
43°41,30'N
15°33,65'E 44.894
63. Sika Ravna - 43°44,80'N 15°25,80'E 40.210
64. Sikica D. Buljbasi V. 43°47,95'N 15°17,30'E 5.710
65. Sikica G. Buljbasi M. 43°48,05'N
15°17,55'E
3.585
66. Sikica Plitka Bisagica
43°48,20'N
15°17,70'E 2.594
67. Skrizanja M. Skrizanj M.
43°42,10'N
15°31,40'E 12.694
68. Skrizanja V. Skrizanj V. 43°41,95'N
15°31,70'E
71.701
69. Smokica M. Smokvica M. 43°43,45'N
15°29,50'E
9.285
70. Smokica V. Smokvica V. 43°43,70'N 15°28,80'E 1.054.430
71. Smokvenjak -
43°51,00'N
15°14,60'E
79.108
72. Strižnjak - 43°49,15'N
15°17,10'E
26.778
73. Sušica - 43°49,70'N
15°15,35'E
58.431
74. Svršata Svršata Vela 43°51,65'N
15°16,85'E
270.089
75. Svršata Mala -
43°51,55'N
15°17,50'E
15.159
76. Šilo Šilo Velo 43°51,30'N 15°14,05'E 676.758
77. Škanj Mali Hrid Škanj 43°45,35'N
15°21,35'E
683
78. Škanj V. Hrid Škanj
43°45,35'N
15°21,25'E
2.015
79. Škuj -
43°43,30'N
15°27,60'E
881.017
80. Tovarnjak (V. Prišnjak) -
43°50,30'N
15°14,70'E
23.841
81. Vesejuh Veseljuh 43°45,90'N
15°22,20'E
14.888
82. Vodenjak - 43°43,75'N
15°24,20'E
80.964
83. Vodenjak (Prduša M.) - 43°42,60'N
15°27,40'E
25.333
84. Vodenjak M. (Žakanac) - 43°43,30'N
15°25,90'E
7.343
85. Volić Hr. - 43°42,10'N 15°26,10'E 950
86. Vrtlić -
43°41,60'N
15°33,00'E 13.525
87. Zornik - 43°51,20'N 15°14,50'E 6.635
88.
Žakan Kameni

- 43°43,15'N
15°26,60'E
320.008
89. Žakan Ravni - 43°43,65'N 15°26,35'E 301.058
Ukupna površina: 49.667.648

Slika

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: NP Kornati  |  Poslato: 21 Jun 2014, 22:11
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 42260

OffLine
O fauni

Slika

Pojedini podaci o fauni otočja stari su gotovo stotinjak godina, dok se neki baziraju na usmenim priopćenjima koje je vrlo teško provjeriti ili ih uzeti za ozbiljno. No u nekoliko posljednjih godina pokrenula su se pojedina istraživanja u smislu inventarizacije otočne faune Kornata, što od strane naših znanstvenika, što od strane naših studenata biologije s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta.

Ovdje nema smisla redom navoditi (poput telefonskog imenika) sve poznate otočne vrste, ali možda je dobro navesti neke skupine životinja.

Kukci:

Leptiri - do sada je za park zabilježeno 18 vrsta dnevnih leptira i dominiraju vrste iz porodice šarenaca (Nymphalidae)
Mravi - u našem parku živi 35 vrsta mrava!! Zamislite, tko bi to rekao!! U onom „pustom" kamenjaru, pa toliko mravljih vrsta.

Vodozemci:

Budimo realni, na Kornatima postoje takvi tipovi staništa koji nisu baš „gostoljubivi" prema vodozemcima, no ipak ovdje živi jedna jako prilagodljiva kopnena vrsta, a to je zelena krastača (Pseudepidalea viridis).

Gmazovi:

Gušteri - osim dviju vrsta gušterica - primorske gušterice (Podarcis sicula) i krške gušterice (Podarcis melisellensis), ovdje obitava i kućni macaklin (Hemidactylus turcicus), koji je večernja odnosno noćna životinja. Zanimljivo je da macaklin na nogama ima prijanjaljke koje mu omogućavaju da se penje po stropu pa čak i po staklu.
Zmije - sa sigurnošću se može reći da ovdje obitavaju četiri vrste zmija – zmajur (Malpolon insignitus), kravosas (Elaphe quatuorlineata), šara poljarica (Hierophis gemonensis) i crvenkrpica (Zamenis situla).
To nisu otrovnice!! Da vas primirimo, podaci o postojanju otrovnica u parku ne postoje.

Ptice:

U parku postoje dvije relativno veće kolonije galeba klaukavca (Larus cachinnans michahelis), jedna sa cca 400-500 pari i druga sa cca 200-300 pari. Osim kolonije galebova, tu je i kolonija morskog vranca (Phalacrocorax aristotelis desmaresti) sa približno 150 pari, zatim kolonije triju vrsta čiopa - bijela čiopa (Apus melba), čiopa (Apus apus), i smeđa čiopa (Apus pallidus). Zanimljivost čine i nekoliko gnijezda sivog sokola (Falco peregrinus), ušare (Bubo bubo) i gavrana (Corvus corax). Od pjevica ovdje gnijezde: primorska bjeloguza (Oenanthe hispanica), crnoglava grmuša (Sylvia melanocephala), bjelobrka grmuša (Sylvia cantillans), primorska trepteljka (Anthus campestris), modrokos (Monticola solitarius), kamenjar (Monticola saxatilis) i brojne druge ptičje vrste.
Kornati su posebno zanimljivi u doba migracija (selidbe) ptica, kada se na ovom prostoru mogu vidjeti brojne vrste selica poput atraktivnih ždralova (Grus grus), vlastelica (Himantopus himantopus), sivih čaplji (Ardea cinerea), i mnogih drugih.

Sisavci:

Ovo područje nije baš «stvoreno» za krupne predatore (konfiguracija terena, malene površine i ograničenje hrane i vode), ali je zato na otoku Kornatu prisutna kuna, koja je najvjerojatnije uspjela istrijebiti kornatsku populaciju zeca prisutnu do prije dvadesetak godina. Naravno, vrijedno je spomenuti i desetak vrsta šišmiša koji su zabilježeni u parku.
(O ovcama, magarcima i mačkama ovdje nećemo govoriti. Oni su zasebna tema.)

Špiljska fauna

Veliku pozornost privlače speleološki objekti. Spilje i jame kao jedan od fenomena krša, značajne su za biološku raznolikost ovog područja. Osim niza specifičnosti, one potencijalno mogu sadržavati u svojim ekosustavima i niz faunističkih rariteta (npr. endemskih vrsta). Dosadašnja istraživanja pokazala su vrlo zanimljive nalaze stigobiontnih životinja (podzemne vodene životinje), kako u sloju boćate vode tako i u morskoj vodi dubljih dijelova istraživanih jama. Potvrđen je nalaz endemske vrste rakušca Niphargus pectencoronatae i Niphargus hebereri.

I na kraju, zašto je Kornate u stvari teško istraživati (floristički, a pogotovo faunistički)? Sigurno je da ima više razloga, ali navesti ćemo samo neke i to terenskog karaktera. Npr.: ovisite o brodu; relativno velika udaljenost od obale (izoliranost); veliki broj otoka i otočića; teška pristupačnost većini otoka u zimskim, proljetnim i jesenskim mjesecima; konfiguracija otoka zahtjeva od vas koncentraciju i fizičku spremu da slučajno ne završite u nekoj škrapi sa slomljenom nogom; na većim otocima morate boraviti nekoliko dana ako ih želite u potpunosti proći, a to zahtjeva nošenje dodatne opreme (voda, hrana, šator, vreća za spavanje...) jer nikad niste sigurni da li će vam more dozvoliti da odete s otoka baš tad kad ste vi odlučili.

Slika


kornatihr

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: NP Kornati  |  Poslato: 21 Jun 2014, 22:20
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 42260

OffLine
Tko se gnijezdi na Purari

Slika

Ždralovi - Grus grus

Slika

Sive čaplje - Ardea cinerea

Slika

Vještica - Charaxes jasius

Slika


kornatihr

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: NP Kornati  |  Poslato: 21 Jun 2014, 22:27
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 42260

OffLine
O flori

Otočje NP Kornati obuhvaća (kao što je poznato) 89 otoka otočića i hridi. Taj veliki broj otoka , različite geomorfološke osobine, njihov oblik, klimatski uvjeti, strmci (krune) na vanjskom nizu otoka čine kornatsko otočje osebujnim, što se očituje u flori i vegetaciji.

Slika

Na ovu osebujnost utjecali su brojni činitelji bilo u daljnjoj ili bližoj geološkoj prošlosti, a tijekom povjesti oblikovalo se u vrlo zanimljiv i jedinstven prostor.

U prirodoznanstvenom, osobito u biogeografskom pogledu kornatsko otočje pripada jednom zasebnom jadranskom vegetacijskom sektoru mediteranske regije za koju je značajno međusobno udruživanje biljaka istočno mediteranskog i zapadno mediteranskog flornog elementa koje ovdje imaju zapadne, odnosno istočne granice svojih areala, te s jedne strane s opće mediteranskim i s druge strane posebnim endemičnim biljkama, dok vegetacijsko-fitogeogafski pripadaju eumediteranskoj zoni crnike.
Kornati su nekada bili pokriveni šumom crnike koje su kroz stoljeća (kao i drugdje na Mediteranu) ljudi svojim djelovanjem pretvorili u kamenjarske pašnjake.
Današnja vegetacija mogla bi se svrstati u dvadesetak biljnih zajednica od kojih su neke samo fragmentarno zastupljene. Među značajnijim zajednicama mogu se navesti:

Vegetacija pukotina stijena (hazmofitska vegetacija) - zajednica busine i dubrovačke zečine (Phagnalo-Centaureetum ragusinae) vezana za vapnenačke stijene eumediteranskog vegetacijskog pojasa s karakterističnom vrstom dubrovačkom zečinom (Centaurea ragusina) kao ilirsko - jadranskim endemom. Stanište dubrovačke zečine su pukotine okomitih karbonatnih stjena (područje strmaca vanjskih otoka). Ova endemska zajednica relativno je siromašna vrstama zbog jako ekstremnih ekoloških uvjeta (izloženost zaslanjivanju, suncu, jakom vjetru) i čini posebnost kornatskog područja.
Vegetacija vapnenačkih obalnih grebena (halofilna vegetacija) - zajednica uskolisnog trputca i mrižice (Plantagini-Limonietum cancellati) s karakterističnim vrstama: uskolisni trputac (Plantago holosteum) i rešetkasta mrižica (Limonium cancellatum).
Sastojine drvenaste mlječike (Euphorbia dendroides). Ova vrsta kod nas i u čitavom Sredozemlju čini posebnu zajednicu Oleo-Euphorbietum dendroidis i zadržava se u okvirima strogo određenih ekoloških uvjeta (topline i suše). Ima jedna zanimljiva posebnost kod drvenaste mlječike, a to je da ima «afrički mentalitet». Kroz jesen i zimu lista i cvate, u kasno proljeće odbacuje lišće, a ljeti ostaje gotovo sasvim gola. Takvo ponašanje je karakteristično za neke biljke sjeverne Afrike, gdje suša prekida vegetaciju, a ne hladnoća.
Šumska zajednica mirte i crnike (Myrto-Quercetum ilicis) sa svojim degradacijskim stadijima.
Ruderalna nitrofilna zajednica pašnjaka dragušice i bijelog tetrljana s mogorušem (Scolymo-Marrubietum incani-brachypodietosum ramosi) Ova zajednica javlja se na mjestima pretjerane ispaše i prevladavaju pretežito bodljikave vrste.

Slika


Možda bi malo više pažnje trebalo posvetiti vegetaciji kamenjarskih pašnjaka, kao najraširenijoj na kornatskom otočju, posebno na otoku Kornatu. Dakle, za ovo eumediteransko područje je značajno da njegove jako degradirane površine obrašćuje vegetacija kamenjarskih pašnjaka submediteranskog karaktera. Najveći dio degradiranih površina zauzele su dvije zajednice. Jedna je zajednica kovilja i ljekovite kadulje s kostrikom i mogorušem (Stipo-salvietum officinalis brachypodietosum ramosi) - vezana za razmjerno jako degradirane vapnenačke kamenjare s plitkim tlom izložene udarima vjetra.
Druga zajednica, zajednica vlasulje i smilice s mogorušem (Festuco koelerietum splendentis brachypodietosum ramosi), vezana je za površine koje su relativno manje degradirane od prethodne zajednice.
Obje biljne zajednice sa svojim karakternim vrstama razvile su se na velikim površinama koje su služile, a i danas služe kao pašnjaci. Upravo ove dvije zajednice ljeti imaju izgled «pustih» kamenjara i površnom promatraču izgledaju prividno bez života, a nastale su kao krajnji stadij u procesu degradacije šumske vegetacije iako već upada u oči kako su ti kamenjarski pašnjaci kao karakterističan element krškog krajolika «napadnuti» od pionirske vegetacije gariga i makije.

Iako se flora Nacionalnog parka Kornati proučava već dvijestotinjak godina, ipak ona još uvijek nije u potpunosti poznata. Najviše proučavana vaskularna flora (papratnjače i sjemenjače) do sada uključuje preko 650 biljnih svojti.
«Značajnije» - (ako se uopće može nešto proglasiti značajnijim ili manje značajnim, jer svaka vrsta ima svoje mjesto u prirodi) - biljne vrste ovog područja su: dubrovačka zečina (Centaurea ragusina), bijela šupaljka (Corydalis acaulis), pustenasto devesilje (Seseli tomentosum), jadranska perunika (Iris adriatica), ilirska perunika (Iris illyrica), srebroliki slak (Convolvulus cneorum), višecvjetni sunovrat (Narcissus tazetta), drvenasta mlječika (Euphorbia dendroides), vrste iz porodice kaćunovica - Orchidaceae i mnoge druge.


kornatihr

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: NP Kornati  |  Poslato: 21 Jun 2014, 23:58
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 42260

OffLine
Orhideje - kaćunovice

SlikaSlika

Sigurno vas zbunjuje ovaj pojam „kaćunovice". Dakle pojam kaćunovice je hrvatski naziv za orhideje.
Eto sad kad smo nešto naučili, možemo dalje!!
Više manje, Kornate svi poznaju kao „pejsaž s Marsa" tj. površnom promatraču izgledaju prividno bez života, no nije baš tako! Upravo zbog ovakvih predrasuda želimo spomenuti jednu od atraktivnijih biljnih porodica, a to su kaćunovice ili orhideje.
Pretpostavljamo da niste ni znali da u takvom "pustom" kamenjaru žive kaćunovice. Do sada je zabilježeno 9 vrsta. Možda vam se to i ne čini puno u odnosu na to da je za Hrvatsku poznato 175 vrsta kaćunovica. Imajući na umu tu činjenicu kao i saznanje o bogatstvu vrsta kaćunovica u mediteranskom području, pretpostavka je da će se u budućnosti pronaći više tih biljčica na kornatskom otočju.
Biljke iz porodice kaćunovica na Zemlji su se pojavile tek prije otprilike dvadeset milijuna godina. Iako one spadaju među „najmlađe" porodice u velikom biljnom carstvu, njihov današnji broj vrsta je i više nego impozantan. Smatra se da ima oko 25000 vrsta kaćunovica, a od toga broja samo 2% živi u Europi.
To bogatstvo oblika razvilo se u vezi s najrazličitijim specijalizacijama u pogledu biologije cvijeta. Npr. kod nekih vrsta kaćunovica postoji čitav niz načina oprašivanja povezan s primamljivanjem kukaca pomoću cvijetova koji savršeno nalikuju kukcima. Biljke iz ove porodice privlače pažnju zato što imaju atraktivne cvijetove i što su relativno rijetke pa među njima ima mnogo endemičnih i zaštićenih vrsta. Kaćunovice čine jednu od najvećih biljnih porodica u svijetu. Rasprostranjene su naročito u tropskom pojasu kao epifitne biljke (to su većinom one koje kupujete u cvjećarnama) i u umjerenom pojasu kao terestičke biljke (to su one koje rastu i kod nas i nemojte ih sabirati jer su generalno ugrožene u Europi).
No vratimo se Kornatima. Kaćunovice ovdje nije baš tako lako naći. Radi se o malim staništima (mikro lokacijama od svega nekoliko kvadratnih metara). Recept za pronalaženje kaćunovica je vrlo "jednostavan". Kao prvo, morate biti poznavalac kaćunovica, zatim biti u pravo vrijeme na pravom otoku (od njih 89) i naravno biti brži od ovaca.


kornatihr

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: NP Kornati  |  Poslato: 22 Jun 2014, 00:31
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 42260

OffLine
Slika

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: NP Kornati  |  Poslato: 22 Jun 2014, 15:06
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 42260

OffLine
Podmorje

Slika

Područje Nacionalnog parka Kornati može se okarakterizirati kao područje bogato iznimno važnim zajednicama podmorja koje su, zbog dugogodišnje zaštite, na visokom stupnju očuvanosti.

Slika

Do danas je na području NP Kornati zabilježeno 353 vrste algi i 3 vrste morskih cvjetnica te oko 850 vrsta životinja među kojima 61 vrsta koralja, 177 vrsta mekušaca, 127 vrsta mnogočetinaša, 61 vrsta desetonožnih rakova, 64 vrste bodljikaša i 185 vrsta riba.
U podmorju Nacionalnog parka „Kornati" prisutan je velik broj NATURA 2000 vrsta i staništa koja ovom području osiguravaju mjesto u Europskoj mreži zaštićenih područja - mreži NATURA 2000.

Slika

posidonia oceanicaMuljevito-pjeskovita dna u priobalju kornatskih otoka nastanjuju naselja morske cvjetnice posidonije (Posidonionoceanicae). Ta je biljka prilagođena životu u čistom i bistrom moru. Sredozemni je endem. Njena naselja obogaćuju more kisikom te je nazivamo „plućima mora", a važno je stanište, hranilište i mrjestilište mnogim organizmima. Zbog svojih vrijednosti, ovo je prioritetno NATURA 2000 stanište.

Slika

Vrlo interesantno stanište, tzv. koraligen prisutno je na strmcima („krunama") na pučinskoj strani vanjskog niza otoka. Stanište je sastavljeno od crvenih algi koje iz mora vežu vapnenac i ulažu ga u svoje tijelo. Ovdje je prisutna velika raznolikost vrsta kojima odgovaraju uvjeti smanjene svjetlosti - spužve, koralji, mahovnjaci, crvene i smeđe alge.

Slika

Često se, ploveći po akvatoriju, susretne dobri dupin (Tursiopstruncatus), najčešća ali i jedina trajno nastanjena vrsta dupina u Jadranu. Prema dosadašnjim istraživanjima, populaciju koju nalazimo na području parka čini 30 jedinki, a najčešće se viđaju u njegovu južnom dijelu.

Slika

Nerijetko se tu mogu susresti i trome ali simpatične morske kornjače, jedne od najugroženijih životinja na svijetu. Jedini stalni stanovnik Jadrana, glavata želva (Carettacaretta) čija odrasla jedinka dostiže duljinu oklopa i do 110 cm te tjelesnu težinu i do 115 kg, u Jadran dolazi radi ishrane i zimovanja te u kornatskoj morskoj oazi nalazi obilje hrane i potreban mir.


kornatihr

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: NP Kornati  |  Poslato: 22 Jun 2014, 15:12
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 42260

OffLine
Klimatski uvjeti

Slika

Klima masline

Sukladno dosadašnjim istraživanjima, Kornatsko je otočje u meteorološkom smislu smješteno između dva različita područja: sjevernog Jadrana koji je u proljeće i jesen više pod utjecajem Genovskih ciklona i južnog Jadrana koji je ljeti trajnije zahvaćen subtropskim pojasom visokog atmosferskog tlaka. Zbog relativno male površine i nevelike nadmorske visine, klima je na cijelom području Kornata gotovo potpuno izjednačena. Zbog oskudne kopnene vegetacije, rosa je obično obilna i donekle nadomješta kišu. Prema Koeppenovoj podjeli, Kornati imaju klimu masline, Csa (umjereno topla kišna klima sa suhim i vrućim ljetom i najviše kiše u jesen).

Temperatura zraka

Slika

Temperatura koleba od prosječnih 8°C u veljači do prosječnih 25°C u srpnju i kolovozu, odnosno godišnje prosječno oko 16°C. Najviša zabilježena maksimalna temperatura zraka na meteorološkoj postaji V. Sestrica u Kornatima iznosila je 36,4°C, a najniža minimalna -3,8°C. Čak 270 dana u godini toplije je od 10°C. Hladnih dana (temperatura niža od 0°C) u godini ima prosječno 4,2. Topli dani (najviša temperatura zraka barem 25°C) traju 90 dana godišnje (počinju u svibnju i traju do listopada), dok vrućih dana (najviša temperatura barem 30°C) ima oko 40, a traju od svibnja do rujna (najviše ih je u kolovozu = 16,9).

Naoblaka

Naoblaka je malena: u najoblačnijim zimskim mjesecima, oblaci zastiru u prosjeku tek nešto više od polovice nebeskog svoda, a ljeti niti četvrtinu. Kolovoz u prosjeku ima 2 oblačna dana i čak 22 vedra (u cijeloj godini vedrih dana ima duplo više nego oblačnih, 151:74). Međutim, interesantno je da gotovo svakog oblačnog dana pada kiša. Glavni kišni maksimum je u listopadu (u ostalim dijelovima Hrvatske to je studeni).

Vjetar

Najčešći vjetar u Kornatima je bura (19,4 %), a najjači jugo. Ljeti prevladava maestral. U principu, dominira pomicanje zračnih masa od mora prema kopnu. Prevladavaju vjetrovi jakosti 1 do 3 bofora i to u 70 % slučajeva (od laganog povjetarca do slabog vjetra). Jaki vjetrovi (6 ili vise bofora) pušu oko 37 dana u godini, s tim da ih ni u prosincu, kada su najčešći, nema vise od 5 dana. Olujnog vjetra ima 5,8 dana godišnje, najčešće u prosincu. Tišina se javlja u 15,4 % slučajeva godišnje.

Sunce u Kornatima sja između 2600 i 2700 sati godišnje. Zimi je dnevno osunčavanje oko 4 sata, a ljeti oko 11 sati. Ultraljubičasto zračenje u Kornatima iznosi svega oko 5 % ukupnog zračenja.

Slika


kornatihr

_________________
Slika Slika


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 3 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   


Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker