Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 19 Mar 2024, 07:56


Autoru Poruka
lOOla
Post  Tema posta: Re: Речник психолошких појмова  |  Poslato: 06 Mar 2017, 22:36
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 06 Dec 2012, 21:05
Postovi: 1388

OffLine
DEČJI STRAHOVI

Posebni strahovi koji se javljaju u detinjstvu i koji su karakteristični za decu. Neki od njih su univerzalni ljudski strahovi koji se javljaju najranije tokom razvoja, kao što su, recimo, strah od izmicanja podloge, iznenadnog jakog zvuka ili bljeska, a drugi su osobeni za decu kao što je strah od komadanja, kastracioni strah, strah od odvajanja, strah od stranca, zatim, strah od prljanja, strah od životinja, strah od demona itd. Prema psihoanalitičarima, mnogi od d. s. zapravo su strahovi od unutrašnjih opasnosti, od vlastitih nagona. Prema etolozima, ovi strahovi koji su uglavnom zajednički za mladunčad majmuna i čoveka, filogenetski su određeni i biološki svrsishodni.


DELINKVENCIJA

(od lat. delinquere = omanuti, pogrešiti, prestupiti) Prestupničko ponašanje, vršenje krivičnih dela. D. ima svoje socijalne, socijalno psihološke i individualno psihološke uzroke i činioce. Neke antisocijalne, emocionalno nestabilne i nesocijalizovane ličnosti sklonije su vršenju prestupničkih dela, nego druge, dobro socijalizovane ličnosti. U kliničkoj i forenzičkoj psihologiji posebno se proučava problem maloletničke delinkvencije.


DELUZIJE

Pogrešno uverenje ili neosnovane tvrdnje i ideje koje bolesnik uporno zastupa, mimo drugih normalnih pripadnika svoje kulture, čak i onda kada je suočen sa jakim dokazima koji bi bili dovoljni da zdravog čoveka razuvere. Ukoliko svi članovi jedne kulture dele ista neodrživa shvatanja, ne može se smatrati da su to d. (npr. da aždaja guta Sunce kada je pomračenje), već su to verovanja. Postoji razlika između d., iluzije i halucinacije.


DEPRESIJA

(lat. depressio = spuštanje, opadanje, snižavanje) 1. U psihijatriji težak psihički (afektivni) poremećaj koji obuhvata opšte sniženje životnog tonusa, gubitak apetita i interesovanja, neprestanu zabrinutost, nesanicu, usporenost mišljenja zatim bezvoljnost, obeshrabrenost, potištenost, umor, osećanje snažne tuge, beznadežnosti, manje vrednosti i osećanje praznine. Smatra se da d. može nastati bez jasnog, vidljivog uzroka, iz hipotetičkih "unutrašnjih", konstitutivnih razloga (endogena d.), ali i kao odgovor na nepovoljne traumatske spoljašnje okolnosti (reaktivna d.). Depresija može biti udružena sa hipohondrijom, paranojom i anksioznim stanjima. U starosti se može javiti involutivna d. 2. U psihologiji, kod normalnih ljudi, posebno raspoloženje koje karakteriše osećanje dosade, bezvoljnosti, malodušnosti, bezrazložne tuge, pesimizma i usporeno mišljenje.[/size]


DEPRESIVNA REAKCIJA

Prolazno stanje nastalo usled nakog iznenadnog i teškog gubitka, fizičkog oboljenja ili razočaranja, a karakterišu ga osećanje bezvoljnosti, malodušnosti, očajanja, kao i samooptuživanje i autoagresivnost.


DESTRUKTIVNOST

Dinamička crta ličnosti koja se manifestuje u razornom, rušilačkom ponašanju. D. je vid iracionalne, maligne agresivnosti, pošto je njen cilj uništavanje radi uništavanja. D. se, po nekim psiholozima, javlja kao direktna posledica aktuelne frustracije važnih ljudskih potreba. Prema Erihu Fromu (Fromm), međutim ona je ukorenjena u čovekovom karakteru kao sekundarna mogućnost, koja je posledica patološkog razvoja ličnosti, ometanja razvoja primarnih ljudskih potencijala (potreba za ljubavlju, stvaralaštvom, slobodom itd.). Ako nije u stanju da voli i da stvara, čovek ima potrebu da uništava. U tom smislu je d. jedan od mehanizama bekstva od slobode i od usamljenosti koju ona donosi. Prema Frojdu, pak, d. je izraz nagona smrti.


DETE (EGO-STANJE)

U Bernovoj (Berne) transakcionoj analizi, ego – stanje u kojem osoba doživljava, govori, oseća, misli i dela "poput deteta" (oznake "detinjast" ili "nezreo" su neadekvatne jer pripadaju jeziku Roditelja). Biti "u stanju D." znači ponašati se (gestovi, mimika, način govora) i osećati se kao što smo se osećali kada smo bili na uzrastu deteta između 2 i 5 – 6 godina. Pojedinac kod koga je aktivno stanje D. šalje poruke čiji je osnovni smisao ŽELIM ili OSEĆAM. Obrasci osećanja i delanja D. su genetski programirani te stoga Bern ovaj deo ličnosti naziva "arheopsihom". U funkcionalnom smislu, u svakom ego – stanju D. postoji Adaptirano (dobro prilagođeno, konvencionalno, poslušno, uspešno u školi itd.) D. Prkosno (neprilagođeno, negativističko) D. i Slobodno (simpatično, nestašno, nesputano, spremno na igru) D. Da bi postigao psihički sklad i zrelost, čovek treba da prepozna i da upozna svoje D., a ne da ga odbacuje ili negira. Najvredniji deo ličnosti je Slobodno D. sposobno da uživa, spontano, duhovito, kreativno, intuitivno, radosno i imaginativno.

DIMENZIJE LIČNOSTI

Opšte crte, faktori ili druga zaključena svojstva ličnosti koja se mogu prikazati u vidu kvantitativnog, bipolarnog kontinuuma vrednosti. D. l. je psihološki konstrukt, veličina koja se obično ispituje i meri inventarima ličnosti i testovima i služi za poređenje različitih ličnosti u pogledu relativne razvijenosti te osobine koja se, po pretpostavci, u populaciji normalno raspoređuje ( npr. egoizam – altruizam, ekstraverzija – introverzija, poštenje – nepoštenje, urednost – neurednost itd.). Ako utvrdimo koje d. l. i u kojem stepenu poseduje neka osoba, možemo na taj način veoma dobro opisati tu osobu, pa čak, sa izvsenom verovatnoćom i predviđati njeno ponašanje u određenim situacijama.


DINAMIKA GRUPE

Promene u strukturi i funkcionisanju grupe kao i aktivnosti, procesi i zbivanja koji ih uslovljavaju i kanališu. Izvesne relativno male promene u jednom delu grupe mogu dovesti do bitnih promena u funkcionisanju cele grupe. U d. g. ubrajaju se procesi i pojave kao što su: grupni pritisak, formiranje i menjanje stavova, socijalna interakcija i socijalni konflikti unutar grupe, grupno odlučivanje, rukovođenje, kooperacija, takmičenje, konformizam itd.


DINAMIKA LIČNOSTI

Sveukupnost psihičkih procesa, mehanizama i obrazaca ponašanja, koji dovode do podsticanja ličnosti na aktivnosti, kao i do unutrašnjih promena u njoj. D. l., pre svega, proučava problem psihičke energije i njene raspodele, proces motivacije, a naročito različite dinamičke pokretače ponašanja osobe, kao što su nagoni, motivi, potrebe, težnje, interesovanja, crte ličnosti, emocije, vrednosti i sl., zatim frustracije, konflikte i načine njihovog rešavanja, posebno mehanizme odbrane.

DISCIPLINA

(lat. disciplina = nastava, obrazovanje; red) 1. Propisana pravila ponašanja, red, poredak, zapt koji važi u nekoj hijerarhijski organizovanoj instituciji (vojska, crkva, tajno društvo, obdanište, škola, stranka, radna organizacija). Disciplinovan je onaj član grupe (formalne ili neformalne) koji se ponaša u sladu sa svojim mestom u grupi, propisanom ulogom, standardima grupe i koji se pokorava zahtevima njemu nadređenih. U socijalizaciji dece, odrasli zahtevaju d., odnosno, kontrolišu da li je ponašanje dece u skladu sa socijalnim i kulturnim normama, te se svako odstupanje od njih kažnjava a ispravno nagrađuje. 2. Sistem znanja koji čini granu jedne nauke ili vid tumačenja (naučne, filozofske i duhovne discipline). U ovom smislu mogu biti formalne d. (matematika, logika), humanističke (psihologija, antropologija), prirodno - naučne (fizika, hemija), ezoterične (astrologija, spiritizam) itd.

DOSADA

Složeno psihičko stanje koje sadrži nevezanu, rasutu pažnju, osećanje nelagodnosti, zasićenosti, bezvoljnosti i odsustvo interesovanja za okolna zbivanja. Javlja se u poznatim, ponavljanim i nezamenljivim situacijama u kojima nedostaju objekti ili zbivanja koje imaju neku vrednost za subjekta i za koja bi mogao da se emotivno i intelektualno veže.


DUŠA

1. U grčkoj filozofiji, kod Platona, nematerijalna, nepropadljiva i besmrtna supstanca. Suprotno telo.
2. Kod Aristotela načelo, osnova života, osnova svih vitalnih procesa.
3. U religiji i narodnom verovanju nematerijalno biće, božanskog porekla, koje nadživljava čovekovu telesnu smrt i putuje na onaj svet, u onostranu stvarnost.
4. Vršilac svih mentalnih, psihičkih aktivnosti > psiha


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 20 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   
cron

Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker