Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 29 Mar 2024, 01:14


Autoru Poruka
Astra
Post  Tema posta: Re: VRT - odmor za oči i dušu  |  Poslato: 01 Jun 2012, 03:15
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Trendovi u uređenju terasa i dvorišta

Kovano gvožđe, ratan i puno drvo dominiraju već nekoliko sezona

Slika

Prirodni ratan i plastika dominiraju već nekoliko sezona na terasama i u dvorištima. Ovakvi materijali su praktični za uređenje eksterijera i deluju atraktivno, a za ovo proleće i leto dekorateri su uveli kovano gvožđe i puno drvo.

U trendu su baštenske garniture i setovi od različitih materijala, pogodni za okupljanje porodice i prijatelja u toplim danima, a akcenat je stavljen na prirodni dezen i nijanse koje se uklapaju u ambijent drveća i cveća. Nameštaj od kovanog gvožđa je izdržljiv i deluje romantično, idealno je da bude u zelenoj ili plavoj boji koje će da upotpune uživanje u prirodi.

Slika

Prirodni i veštački ratan je veoma popularan jer je praktičan za održavanje i otporan na vlagu i sunčeve zrake, ali uglavnom se kombinuje sa velikim i malim platnenim jastucima, pa je bolje rešenje za enterijer i lođe nego za otvorene prostore, dvorišta i nepokrivene terase.
Plastika je najpristupačnija, veliki je izbor boja i modela, a može i da se rasklapa po potrebi, lako se održava. Međutim, ovaj materijal pomalo remeti prirodni ambijent, posebno kada je u jarkim nijansama, zato je najbolje odabrati zelene tonove i eventualno belu boju.

Stolovi i stolice od punog drveta, zaštićeni lakom ili lanenim uljem, izgledaju atraktivno i idealno se uklapaju u baštenski eksterijer. Tikovina, čamovina, kao i bukva ili hrast su otporni na vlagu, sunce i promene vremena.


Vecernje novosti

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: VRT - odmor za oči i dušu  |  Poslato: 01 Jun 2012, 03:38
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Zalivanje bašte

Biljke zalivati ređe i obilnije, optimalna količina vode je 20 litara po kvadratnom metru

Slika

Pravilno zalivanje nije nauka, ali za mnoge početnike predstavlja problem. Biljke nemaju iste potrebe za vodom, a različiti tipovi zemljišta na kojem se gaje imaju različitu moć apsorpcije i zadržavanja vode. Najčešće greške baštovana početnika su zalivanje vrta u neadekvatno vreme (u podne kada je sunce najjače) ili prihvatanje teorija da biljke treba zalivati sve dok površina zemljišta ne potamni. Naravno, ova teorija je pogrešna, jer se voda zadrži samo na površini zemljišta i ne dođe uopšte u zonu korena, pa je biljke ne mogu koristiti. Najpovoljnije vreme za zalivanje je u ranim jutarnjim satima, tako da biljke tokom celog dana budu snabdevene dovoljnom količinom vode. Ali, biljke u vrtu možete zalivati i uveče. Pravilo je da biljke treba zalivati ređe i obilnije, a optimalna količina vode koju bi trebalo da dobiju je 20 litara po kvadratnom metru. Gubitak vode iz zemljišta možete delimično sprečiti održavanjem površinskog sloja zemljišta u rastresitom stanju (okopavanjem) i pokrivanjem slojem malča.

Slika

Zalivanje drveća - Kada se utvrdi da na dubini od 25-30 cm (dubina jednog ašova) nema dovoljno vode, mlade i tek posađene biljke moraju se zaliti obilnije. Kontrola vlažnosti obavlja se uzimanjem uzorka zemlje sa navedene dubine. Ako se zemlja u šaci (kada je stegnemo a zatim otvorimo) rasipa, potrebno je dodati dovoljnu količinu vode koja će da prodre do dubine od 25-30 cm. Kod mladih stabala zalivanje u prve dve godine je učestalije, a posle zakorenjavanja, kada se stablo dobro učvrsti, zalivanje se smanjuje. Zalivanje možete obavljati ručno, poluautomatski i automatski.
Zalivanje voćki - Potrebno im je redovno zalivanje kišnicom ili odstajalom vodom. Zalivanje mora biti obilno, naročito u letnjim mesecima kada voćke treba zalivati i dva puta dnevno, ujutro i uveče.

Slika

Zalivanje ruža-Ruže su biljke sa dubokim korenjem i cvetaće i u sušnim uslovima, ali za lep i bujan izgled neophodno je dosta vode. Zemlja oko korena treba da bude vlažna, ali ne samo površinski nego i u dubini, tako da je ruže bolje zalivat i ređe ali obilnije. Zemljište mora da bude dobro drenirano da bi se izbeglo zadržavanje vode na površini i obezbedilo proticanje u dublje slojeve. Takođe, potrebno je izbegavati zalivanje jakim mlazom, jer se tako sabija zemlja, što dovodi do erozije i pojave oboljenja. Ruže je najbolje zalivati crevom u podnožje biljke ili koristiti sistem "kap po kap", umesto raspršivača koji vlaže celu biljku. Zalivanjem preko listova povećava se mogućnost pojave oboljenja.

Zalivanje travnjaka - Novozasađene površine treba ravnomerno zalivati dva puta dnevno, rano ujutro i kasno uveče. Najidealnije je da koristite prskalice, ali ukoliko ih nemate, ručno crevo sa pištoljem za fino raspršivanje. Travnjak se zaliva do dubine od 15 cm (8-10 l vode/m2). Reper da je travnjak dobro zaliven su male barice koje počinju da se stvaraju na površini. Novozasejane travnjake zalivati sve dok površina ne ozeleni, odnosno dok trava ne poraste do 15 cm, a kasnije ga zalivati po potrebi.
Zalivanje žive ograde neophodno je tokom sušnog dela sezone. Biljke su smeštene bliže jedna drugoj nego što je to slučaj u drugim delovima bašte i njihovo korenje ima veću "konkurenciju" za vodom. Najefikasniji način zalivanja je postavljanje creva "kap po kap" duž ograde, zalivanje do dubine od oko 15 cm i ponavljanje kad se zemlja osuši. Pokrivanje korena sa 5 cm malča (početkom leta) znatno će smanjiti potrebu za vodom.


Vecernje novosti

_________________
Slika


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: VRT - odmor za oči i dušu  |  Poslato: 09 Avg 2012, 02:31
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Cveće koje voli sunce

Ukoliko imate baštu ili terasu koja je izložena suncu, za ulepšavanje predlažemo da zasadite neku od cvetnica koje vole sunce.

Slika
Gazanija

Kalibraha (Million bells) je ljupka biljka sa brojnim cvetićima, pa u visećoj korpi izgleda kao cvetna lopta. Na sunčanom mestu, uz redovno zalivanje i prihranu, listovi se gotovo neće videti od cvetova svih duginih boja.

Vanilin žbun (Heliotropium) je biljka koja cveta od sredine maja do kraja oktobra, cvetovi su od ljubičaste do tamnoplave boje, sitni i sakupljeni u krupne štitaste cvasti koje mirišu na vanilu. Biljka može da izraste od 30 do 60 centimetara i dobro podnosi visoke temperature. Kako cvetovi brzo propadaju na kiši preporučuje se da se gaji na terasi koja ima nadstrešnicu. Tokom vrelih dana redovno je zalivajte, jer biljka ne sme da ostane bez vode. Vanilin žbun se prihranjuje jednom nedeljno đubrivom za balkonske cvetnice. Precvetale cvetove redovno odstranjujte jer ćete tako ubrzati formiranja novih. Biljka može da prezimi na temperaturi od 5 do 10 stepeni.

Slika


Scaveola (Fan plants) je puzavica gustog rasta koja može da dostigne dužinu oko dva metra. Cveta tokom celog leta, bez pauze. Odgovara joj svetlo mesto, preporučuje se sadnja u tresetnu zemlju, koju je neophodno održavati umereno vlažnom. Prihranjuje se đubrivom sa niskim sadržajem fosfora. Može da se gaji kako u bašti tako i u visećoj korpi.



Sena (Cassia) je žbunasta biljka sa veoma dekorativnim žutim cvetovima sakupljenim u grozdaste cvasti. Cveta od juna do avgusta. Odgovara joj sunčano mesto i blago kiselo zemljište, prihranjuje se jednom nedeljno. Na proleće biljku treba orezati da bi imala lepšu formu. U zimskim mesecima biljka često ostaje bez lišća zbog slabog osvetljenja. Sena se može gajiti i kao kućna ukrasna biljka, a tokom leta na terasi ili balkonu.

Gazanija ima izdužene listove, savijene po ivici. Listovi su zeleni s lica, a s naličja dlakavi, gotovo beli. Cvetovi gazanije sakupljeni su u glavice koje se nalaze na drškama, kraćim od listova. Cvetovi su beli, žuti, narandžasti, bakarno- crveni, roze ili ljubičasti sa prelivima duž latica, tako da nijedan cvet nije isti. U sredini cveta nalazi se tamni prsten. Cveta od proleća do kasne jeseni. Cvetovi gazanije otvaraju se samo po sunčanom danu, a kada sunce zađe cvetovi se zatvaraju, zbog čega biljku nazivaju i "sunčica". Zaliva se na tri-četiri dana, ali ne preobilno. Prirodna voštana prevlaka na listu odlično je štiti od brzog sušenja, kao i od bolesti. Prihranjuje se mineralnim đubrivom za cvetnice.

Slika

Gailardija (Cocarda) raste kao kompaktan žbun visine od 30 do 90 cm. Cvetovi su žuto-crvene boje, prečnika 10 cm i podsećaju na cvet margarete. Gailardija najbolje uspeva na sunčanim mestima i dobro propusnom humusnom zemljištu. Prihranjuje se osmokotnim đubrivom za cvetajuće biljke. Ukoliko redovno uklanjate precvetale cvetove, biljka će cvetati sve do jeseni.



Hajdučka trava (Ahilea) - Prema legendi, rane pergamskog kralja Telefusa mogao je izlečiti samo onaj ko ih je naneo. Ahil. Koji je ranio kralja, rane je zacelio hajdučkom travom, pa je otuda biljka dobila naziv Ahilea. Osnovna vrsta ima bele cvetove, dok ukrasni oblici imaju najčešće žute i ružičaste cvetove sakupljene u štitastu cvast. Hajdučka trava cveta tokom juna i jula.


Novosti


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: VRT - odmor za oči i dušu  |  Poslato: 09 Avg 2012, 02:35
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Zalivanje travnjaka i cveća

Najčešće greške baštovana početnika su zalivanje vrta u neadekvatno vreme, kao i prihvatanje teorije da biljke treba zalivati sve dok površina zemljišta naizgled ne potamni

Slika
Najpovoljnije vreme za zalivanje je u ranim jutarnjim satima, tako da biljke tokom celog dana budu snabdevene dovoljnom količinom vode

Pravilno zalivanje nije nauka, ali za mnoge početnike predstavlja problem. Biljke nemaju iste potrebe za vodom, a različiti tipovi zemljišta na kojem se gaje imaju različitu moć apsorpcije i zadržavanja vode. Naravno, ova teorija je pogrešna, jer se voda zadrži samo na površini zemljišta i ne dođe uopšte u zonu korena, tako da je biljke ne mogu koristiti.

Najpovoljnije vreme za zalivanje je u ranim jutarnjim satima, tako da biljke tokom celog dana budu snabdevene dovoljnom količinom vode. Ukoliko niste u mogućnosti tokom jutra, biljke u vrtu možete zaliti i uveče. Pravilo je da biljke treba zalivati ređe, ali obilno. Optimalna količina vode je 20 litara po kvadratnom metru. Gubitak vode iz zemljišta možete delimično sprečiti održavanjem površinskog sloja zemljišta u rastresitom stanju (okopavanjem) i pokrivanjem slojem malča.

Slika

Zalivanje travnjaka - Novozasađene površine trebalo bi ravnomerno da zalivate tokom dana dva puta, rano ujutru i kasno uveče, najbolje prskalicama. Travnjak se zaliva na dubinu od 15 cm (8-10 l vode/m2 ). Siguran znak da je travnjak dobro zaliven su barice koje počinju da se stvaraju na površini. Novozasejane travnjake zalivajte sve dok površina ne ozeleni, odnosno dok trava ne poraste do 15 cm, a kasnije ga zalivajte po potrebi.
Zalivanje ruža - Ruže su biljke sa dubokim korenjem i cvetaće i u sušnim uslovima, ali da bi izgledale lepo i bujno potrebno im je dosta vode. Zemlja oko korena trebalo bi da bude vlažna, ali ne samo na površini nego i u dubini, tako da je ruže bolje zalivati ređe sa većom količinom vode. Zemljište mora da bude dobro drenirano da bi se osigurao protok vode u dubinu i izbeglo njeno zadržavanje na površini. Izbegavajte zalivanje jakim mlazom, jer se tako zemlja sabija, a to dovodi do erozije i pojave oboljenja. Ukoliko je moguće, ruže zalivajte crevom u podnožje biljke, ili koristite sistem kap po kap umesto rasprskivača koji vlaže celu biljku. Zalivanjem preko listova povećavate mogućnost pojave oboljenja.

Slika

Zalivanje drveća - Kada utvrdite da na dubini od 25 do 30 cm (dubina jednog ašova) nema dovoljno vode, mlade i tek posađene biljke zalijte obilnije. Kontrola vlažnosti obavlja se uzimanjem uzorka zemlje sa navedene dubine. Ukoliko se zemlja rasipa u šaci kada je stegnemo, a zatim otvorimo, potrebno je u zonu korenovog sistema dodati vodu u količini dovoljnoj da ona prodre do navedene dubine. Ako zemlja u šaci ostaje slepljena, znači da zemljište ima dovoljno vode. Kod mladih stabala zalivanje u prve dve godine je učestalije, ali uslovljeno je i trenutnom količinom padavina. Kada se stablo dobro zakoreni i učvrsti, potrebe drveta za vodom se smanjuju. Što su stabla drveća starija, zalivanje je ređe. Zalivanje se obavlja ručno, poluautomatski i automatski, rano ujutru ili kasno uveče.

Slika

Zalivanje četinara - Što se tiče zalivanja četinarskih vrsta treba voditi računa da zemlja bude uvek vlažna, ali nikako previše. Preporučuje se češće polivanje sa manjom količinom vode. Kod četinara, kao i kod ostalih biljaka, problem predstavljaju i vrućine, ali samo one ekstremne, preko 39 stepeni. Zalivanje se obavlja u ranim jutarnjim ili kasnim večernjim satima, posle 21.00. Ovo važi za sadnice četinara koje su tek posađene, i ovako se tretiraju dve-tri godine, jer je ovaj period dovoljan da se formira korenov sistem. Posle ovog perioda četinari mogu duže vreme da izdrže bez vode, pa ih je dovoljno zalivati jedanput u četiri-pet dana.
Zalivanje žive ograde - Živa ograda se zaliva samo tokom sušnog dela sezone. Najefikasniji način zalivanja je postavljanje creva "kap po kap" duž ograde (zalivati do dubine od oko 15 cm i ponavljati kad se zemlja osuši). Pokrivanje korena sa 5 cm malča znatno će smanjiti potrebu za vodom.


Novosti


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: VRT - odmor za oči i dušu  |  Poslato: 18 Avg 2012, 21:45
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Baštenska dekoracija

Biljke u vašem vrtu izgledaće još lepše ako prostor obogatite različitim baštenskim ukrasima: klupama, stazicama, dekorativnim posudama, kućicama za ptice, figurama...

Slika

Ulepšajte vrt baštenskim ukrasima: kućicama za ptice, figurama, klupama, stazicama, dekorativnim posudama... Ukoliko ste ljubitelj baštenskih figura možete da izaberete klasične vrtne anđelčiće ili figurice patuljka, kornjače, žabe, patke. Poklonici feng šuija mogu se opredeliti za figure ptica, koje simbolizuju slobodu, obnovu i novi početak.

Kada birate figuru ptice obratite pažnju na simboliku koju svaka ptica nosi, a figuru stavite u južni deo bašte. Idealno bi bilo da u ovom delu vrta postavite i kućice za ptice, a možete da je napravite od drveta, obojite crvenom ili zelenom bojom i okačite na drveni stub.


U svetu je trenutno veoma popularna hipertufa, tehnika kojom na vrlo jednostavan način možete sami da napravite razne posude za biljke, ploče za stazu, figurice i druge dekoracije za vrt. Da biste sami napravili posudu potreban vam je cement, pesak, treset, perlit, lepak za pločice, materijal za dekoraciju (obojeni kamenčići, staklo, listovi, grančice...), malo starog najlona, gvozdena četka, rukavice i maska za lice, ako radite u zatvorenom prostoru.

Smesa za manju posudu trebalo bi da se sastoji od tri dela peska, tri dela portland cementa i četiri dela treseta i vode. Vodu sipajte onoliko koliko je potrebno da se dobije mešavina koja se može oblikovati. Ukoliko želite da ojačate posudu, u smesu možete da ubacite stare komade plastike ili metala.

Slika

Za pravljenje ploča za stazu napravite sledeću mešavinu: jedan deo portland cementa, dva

dela treseta, jedan deo peska, šaku pojačivača (metalna vlakna), vodu i po želji boju za cement.
Kao kalup mogu da vam posluže različiti predmeti, zavisno od oblika koji želite da dobijete. Možete da koristite i dve posude, manju i veću. Manju posudu utisnite u smesu koja se nalazi u velikoj posudi i tako oblikujte žardinjeru. Posudu možete da okrenete i naopako i preko toga sipate smesu. Debljina smese ne bi trebalo da bude tanja od 3 cm, a što je posuda veća zidovi bi trebalo da budu deblji.

Proces sušenja traje tri dana, na promaji u hladovini i uz povremeno kvašenje. Ako želite da posuda sa spoljne strane izgleda grubo pređite metalnom četkom, nacrtajte ili utisnite šaru koju želite. Pre nego što zasadite biljke posudu prelijte sa 10 odsto sirćeta i 90 odsto vode.


Novosti


Vrh
Estrella
Post  Tema posta: Re: VRT - odmor za oči i dušu  |  Poslato: 28 Avg 2012, 13:11
Korisnikov avatar
Vitezova zvezda

Pridružio se: 17 Jun 2012, 20:13
Postovi: 5399

OffLine
Helenijum


Ako postoji i jedna druga perena koja pred kraj leta može da oživi baštu, to je helenijum


Slika


Ako postoji i jedna druga perena koja pred kraj leta može da oživi baštu, to je helenijum.
Zato, ukoliko imate dovoljno mesta na nekom osunčanom delu bašte gde zemlja nije previše suva, kombinujte rane i kasne sorte helenijuma koji će cvetati od jula do oktobra i tako vašu baštu pretvoriti u pravi vatromet boja - u najrazličitijim nijansama svetložute, narandžaste i rubin tamnocrvene.

Postojbina helenijuma je Severna Amerika. Biljka ima uspravne, razgranate stabljike i listove lancetastog oblika koji su nazubljeni po obodu.

U sredini gnezdastog cveta kupasto se izdiže plodnica smeđe boje, a latice se prema vrhu šire.


Slika


Što se nege tiče, ove višegodišnje cvetnice veoma su lake za održavanje. Odgovara im osunčano mesto i dobro propusno humusno zemljište.
Ukoliko zemljište nije bogato hranljivim materijama, pre sadnje trebalo bi da dodate kompost. Helenijum traži redovno zalivanje, a u nedostatku zemljišne vlage cvetovi nisu tako bujni.

Precvetale cvetove treba odmeh uklanjati da bi se podstaklo stvaranje novih izdanaka. Biljku obavezno orežite na jesen, odnosno krajem oktobra, tako što ćete ostaviti stabljike dužine šake.


Slika


Helenijum se sadi u mešovite leje sa srednje visokim vrstama u pozadini, ili kao dominantna biljka. Ukoliko imate mesta da posadite samo jednu sortu, na termin cvetanja možete da utičete tako što ćete u rano leto skratiti nekoliko izdanaka i pupoljci će se kasnije razviti.
Stručnjaci za ukrasne biljke stvorili su bezbroj hibrida koji se gaje u baštama, među kojima se ističe "rubin patuljak" (Rubinywerg) koji može da izraste do 70 cm. Ima tamnocrvene cvetove, koji ukrašavaju biljku od jula do kraja septembra. Sorta "Loysder Wieck" interesantna je zbog uvijenih latica, a "Indianer Sommer", "Goldrausch" i "Rauchtopas" su divovi među helenijumima jer mogu da narastu do jednog i po metra.


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Estrella
Post  Tema posta: Re: VRT - odmor za oči i dušu  |  Poslato: 28 Avg 2012, 13:13
Korisnikov avatar
Vitezova zvezda

Pridružio se: 17 Jun 2012, 20:13
Postovi: 5399

OffLine
Razmnožavanje ruža


Za reznice se biraju dobro razvijeni izbojci srednje debljine i dužine od 15 do 20 cm


Slika


Reznice ruža za razmnožavanje mogu se uzeti od sredine jula do oktobra.

Za reznice se biraju dobro razvijeni izbojci srednje debljine i dužine od 15 do 20 cm, a koriste se samo delovi iz sredine izbojaka.

Donji deo reznice seče se pod kosim uglom od 45 stepeni (u predelu uspavanog pupoljka), a gornji horizontalno iznad okca (oko 3 mm). Sa reznice uklonite donji par listova. U saksiju sa zemljom za ruže ili u bašti napravite udubljenje i do polovine zabodite reznicu u zemlju.


Slika


Posudu sa reznicom treba držati na mestu koje nije izloženo jakom suncu. Svaku reznicu poklopite plastičnom flašom na kojoj je odsečeno dno. Tokom vrelih dana povremeno sklonite zatvarač boce.
Ako je zemlja počela da se suši, otvorite gornji deo flaše i zalijte, ali pazite da ne pokvasite grančice. Posle 4 do 6 nedelja reznica će se ožiliti. Reznice redovno zalivajte da zemlja bude umereno vlažna.

Ako se na mladoj biljci formiraju pupoljci, obavezno ih uklonite, da bi mlada ruža spremno dočekala zimu.


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Dade
Post  Tema posta: Re: VRT - odmor za oči i dušu  |  Poslato: 09 Sep 2012, 13:57
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 29 Avg 2012, 20:36
Postovi: 615

OffLine
Baštenske staze


Izgled kućnog vrta zavisi da li su staze prilagođene terenu, odnosno da su i po kiši i po snegu upotrebljive


Slika
Baštenske staze mogu da budu izrađene od cigle, šljunka, betona, kaldrme, kamena, granita, bazalta, malča...


Izgradnji staza potrebno je posvetiti posebnu pažnju, jer izgled kućnog vrta zavisi pre svega od toga da li su staze prilagođene terenu, odnosno da su i po kiši i po snegu upotrebljive.
Glavna staza je ona koja vodi ka kući i ona kojom se kreću kola. Za prilaz kući staza bi trebalo da bude široka od 1,2 do 1,8 metara, dok je za kretanje kola potrebna širina od 2,30 do 3 metra. Za uzanu stazu između leja, po travnjaku ili oko jezerceta dovoljna je širina od 0,60 m do jednog metra.

Izbor materijala - Baštenske staze mogu da budu izrađene od cigle, šljunka, betona, kaldrme, kamena, granita, bazalta, malča. Važno je da se materijal dobro kombinuje sa stilom kuće i bašte. Prilikom izbora materijala vodite računa da budu ne samo praktični nego i dekorativni, ali i ne zaboravite da bi često korišćene staze trebalo da budu popločane materijalom koji nije klizav. Za popločavanje puta kojim se kreću vozila koristite ploče od prirodnog kamena, betona ili klinker, odnosno granitne kockice od 6 cm. Za stazice u bašti kojima se kreću pešaci koristite prirodni kamen ili šljunak.


Slika


Popločavanje širih staza obavlja se pomoću betonskih vodonepropusnih ploča ili ploča od veštačkih materijala. Ploče od kamena peščara nisu predviđene za senovite delove bašte, jer se na glatkoj površini brzo skuplja mahovina.

Staza od šljunka ispuniće brojne zahteve, jer se na njihovoj površini ne zaustavlja voda, korov gotovo uopšte ne može da se pojavi, ugodna je za hodanje, a čak i u senovitim delovima bašte nikada ne postaje klizava. Staze od cigle odlično se uklapaju u baštu romantičnog stila. Sa maštovito složenim pločama stazice i puteljci postaće mala umetnička dela. Iznenedićete se koliko su raznolike mogućnosti za kombinovanje šarenog kamenja. Ukoliko u njega ubacite poprečne pruge vizuelno možete da skratite stazu, dok sa uzdužnim prugama možete da je produžitea a ukoliko istaknete bočni rub stazu možete vizuelno da suzite.


Slika


Ove kombinacije zaista dekorativno deluju naročito u zimskim mesecima. Takođe, lepo izgledaju kombinacije velikih i malih kocki. Površine prekrivene drvetom (daskom i gredicama) mogu da budu veoma dekorativne, ali preporuka je da se one koriste samo na osunčanim površinama. Daske i gredice za staze i puteve trebalo bi da budu izrađene od arišovog drveta. Ispod njih obavezno postavite sloj oblutaka koji ima funkciju odvođenja vode.

Izrada - Obezbedite stabilnu i glatku podlogu, skidanjem gornjeg sloja zemljišta. Stabilna i glatka podloga sa slojem šuta potrebna je samo prilikom gradnje prilaza koji bi trebalo da izdrže veliku težinu, a sastoji se od 3 do 5 cm peska, 15 do 20 cm mešavine minerala (šut) i 10 do 15 cm šljunka. Za stazice je dovoljna podloga od peska 3-5 cm i peskovitog šljunka 10 cm. Svaki sloj potrebno je da dobro utabate. Pre nego što stavite ploče gornji sloj izravnajte pomoću drvene ili metalne ploče. Debljina gornjeg sloja staze ili puteljka trebalo bi da iznosi od 6 do 8 cm za površine kojima će se kretati automobili, a kod baštenskih stazica 5 cm. Između ploča napraviti fuge pomoću sitnog šljunka ili peska, da se ploče ne bi deformisale i lomile i da biste sprečili izbijanja korova.


Novosti


Vrh
Dade
Post  Tema posta: Re: VRT - odmor za oči i dušu  |  Poslato: 13 Sep 2012, 14:25
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 29 Avg 2012, 20:36
Postovi: 615

OffLine
Kako napraviti japanski vrt


Japanski vrt je pokušaj prikazivanja prirode u najprirodnijem obliku


Slika
Kamenje ili šljunak za dekorisanje japanske bašte vrlo su bitan element


Japanski vrt je pokušaj prikazivanja prirode u najprirodnijem obliku i počiva na principu jednostavnosti, tajnovitosti i detalja.

Rukovodeći se ovim načelima prilikom formiranja japanskog vrta možete da stvorite oazu mira i spokoja, mesto pogodno za opuštanje od svakodnevnog stresa. Japanski vrtovi kao uzor uzimaju pejzaže iz prirode i podržavaju ih u minijaturnom izdanju: ukrasno kamenje imitira stene i planine, jezerca i ravne šljunkovite površine zamenjuju jezera i mora, a biljke po obliku i veličini treba da se uklapaju u taj specifičan pejzaž. Za razliku od evropskog pristupa u dekorisanju bašte, japanski način dizajniranja ne uključuje mnogo cveća, već više pažnje poklanja raznim oblicima lišća i kamenja. Veoma važnu ulogu u dekorisanju igra voda u vidu fontana, ribnjaka, potočića.

Elementi japanskog vrta su: uokviren pogled, zanimljive teksture, voda, azijske biljke, kamenje, ili šljunak.


Slika


Uokviren pogled je potreba da se uokvire vidici, odnosno da se ne izlaže sve odjednom. Da bi se postigao taj osećaj tajanstvenosti, vrt se dekoriše krivudavim stazama i visokim žbunjem, tako da iza svake okuke čeka iznenađenje - fontana, jezerce sa ribicama...

Zanimljive teksture znače da bi stazice i vrtovi sa fontanom trebalo da budu napravljeni od prirodnog kamena. Idealno bi bilo da kamen za izradu fontana bude prošaran mahovinom, a mostići, stazice, figure, fontane od pažljivo odabranih materijala sa posebnim teksturama.

Voda deluje smirujuće. Zastupljena je u svim japanskim vrtovima u različitim oblicima, od malih jezeraca sa ribicama, vodenih biljka i bambusa do žuborećih potočića i prekrasnih fontana.

Aziske biljke koje se koriste u japanskim vrtovima treba da imaju dug životni vek. Pri izboru biljaka nije toliko važno šarenilo koliko tekstura lišća. Paprat, ukrasne trave i lisnodekorativne perene (hosta, ili bergenija) igraju važnu ulogu. Kao zimzelenu zaštitu od pogleda u pozadini treba zasaditi bambus, a u središtu leje, nasuprot navedenim biljkama, lepo oblikovana stabla kao što su tisa, bor, ili japanski ileks (ilex crenata).

Tome pristaje baštenski bonsai, kada se sa saksijom zasadi u zemlju i redovno orezuje. Između tog zelenila ne bi smele da izostanu cvetne biljke, jer se pomoću njih simbolizuju godišnja doba. Favoriti za proleće su japanska trešnja kao i kamelije i japanske azaleje, koje se mogu oblikovati u niske cvetne pejzaže sa brežuljcima. Na leto cvetaju iris, tradeskancija i liriope (Liriope muscari) u beloj i plavoj boji. U pozno leto japanske anemone imaju premijerni nastup. Tada im je konkurencija samo još šareno jesenje lišće niskog japanskog javora. U ribnjake stavite lotosov cvet i ne zaboravite na mahovinu.


Slika


Kamenje ili šljunak za dekorisanje japanske bašte vrlo su bitan element. Tradicinalno se koristi nekoliko većih okruglih, glatkih kako bi doneli unutrašnji mir, ali i hrapavi i oštri poput minijaturnih planinskih vrhova, koji su središnja tema većine japanskih vrtova. Izaberite kamenje srazmerno veličini vrta, a prednost dajte neobičnom. Stazicu napravite tako da bude delimično na svetlosti, a delimično u senci. U skrivenom delu vrta možete postaviti, npr. japansku svetiljku.

Lepota je u jednostavnosti, pa pre nego što počnete sa formiranjem vrta, napravite preciznu skicu kako bi želeli da izgleda.
Prvo se postavljaju veliki elementi kao što su kamenje, ili bor. Ukoliko ovaj element nije solista, već se postavlja u manjoj grupi u leji, onda se treba držati asimetričnog rasporeda i neparnog broja (pre svega 3 i 5).
Druge sastavne delove leje treba rasporediti na većem rastojanju od glavnog elementa.
To važi i za tipične detalje kao što su lampe, posude s vodom i razne figure koje treba da se uklope u harmoničan aranžman.


Novosti


Vrh
Dade
Post  Tema posta: Re: VRT - odmor za oči i dušu  |  Poslato: 18 Sep 2012, 14:55
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 29 Avg 2012, 20:36
Postovi: 615

OffLine
Izaberite drvo za hladovinu


Vodite računa o obimu i obliku krošnje drveta, kao i veličini prostora kojim raspolažete

Ukoliko imate baštu ili dvorište ispred zgrade, najbolje je da zasadite neko drvo koje će ne samo da oplemeni prostor nego i da vam omogući hladovinu koja svakome prija tokom vrelih dana.

Prilikom izbora vrste vodite računa o obimu i obliku krošnje drveta, kao i veličini prostora kojim raspolažete. Drveće sa krošnjom u obliku kišobrana ili kugle štiti širi prostor od sunčeve svetlosti. U većim baštama možete da zasadite visoko drveće, a u manjim patuljsto-loptaste forme.

Za velike bašte i duboku hladovinu preporučuju se:


Crveni divlji kesten je dekorativna vrsta koja stvara duboku hladovinu.


Slika


Krase je ružičasto-žuti cvetovi sakupljeni u dugačke, uspravne cvasti koje se pojavljuju tokom maja, a tokom jeseni formiraju se krupni plodovi. Stablo je snažno i može da izraste do 15 m, dok je krošnja prečnika oko 10 m. Raste veoma sporo, oko 30 cm godišnje. Dobro raste na svim tipovima zemljišta, ipak najviše mu odgovaraju plodna.


Likvidambar je listopadno drvo široke razgranate krošnje koja doseže gotovo do zemlje.


Slika


Ima lepe, krupne, svetlozelene listove, koji u ranu jesen menjaju boju od žute, preko narandžaste i koralnocrvene do gotovo crne.

Plodne glavice u obliku kuglice formiraju se na dugim, tankim peteljkama, sazrevaju u oktobru i ostaju na granama tokom cele zime.

U našem podneblju likvidambar ne treba saditi u područjima sa ekstremno hladnim zimama (podnosi temperaturu do –20 stepeni).

Odgovaraju mu dublja i vlažna zemljišta. Otporan je na gradske uslove, naročito dim i prašinu.

U malim gradskim baštama najbolje je da zasadite patuljasto-loptaste forme drveća:


Loptasti bagrem ima gustu krošnju širine oko 3 m, bele cvetove sakupljene u cvasti dužine oko 20 cm koji se pojavljuju tokom maja i juna.


Slika


Loptasti bagrem je izuzetno otporna vrsta koja dobro podnosi niske temperature i do -30 stepeni.

Uspeva na svakom zemljištu (osim plavnom) i na osunčanim ili polusenovitim položajima.Dobro podnosi sušu i gradske uslove.

Veoma je otporan na bolesti i štetočine, dobro podnosi sušu i gradske uslove.


Patuljasta katalpa je interesantna forma, pravilne okrugle krošnje, visine od 3,5 do 5 m.


Slika


Posebnu dekorativnost daju joj svetlozeleni listovi prečnika do 20 cm.

Trubasti, belo-ružičasti krupni cvetovi sakupljeni u uspravne cvasti javljaju se u maju i junu, iz kojih se u septembru razvijaju dugačke, tanke mahune koje tokom cele zime ukrašavaju drvo.

Katalpi odgovara dobro osunčan položaj i duboko (srednje teško), dobro drenirano i umereno vlažno zemljište.

Starije biljke otporne su na niske temperature, dok je mlade biljke tokom prvih nekoliko godina potrebno zaštititi od mrazeva u proleće.


Globosum je prelepo listopadno drvo, guste i kuglaste krošnje.


Slika


Može da dostigne visinu od 6 m i širinu oko 5 m. Kora drveta je sivosmeđa i glatka, a u starosti se ljuspa i izgleda veoma atraktivno.

Listovi su u proleće crvenkasti, kasnije postaju tamnozeleni i sjajni, a u jesen poprimaju intenzivnu žutu boju.

Odgovaraju mu sunčani ili polusenoviti položaji i plodnije zemljište.

Dobro podnosi gradske uslove i sušu. Vodite računa o mestu na kojem ga sadite, jer ima izuzetno snažan površinski korenov sistem koji može da ošteti popločane i asfaltirane površine.

Takođe, ispod njegove guste krošnje trava i većina ukrasnih biljaka teško mogu da se održe.


Loptasta trešnja je izuzetno lepa kuglasta forma visine oko 5 m i guste krošnje širine oko 3 m.


Slika


Biljku krase lepi beli cvetovi koji se javljaju u aprilu, pre listanja.

Izuzetno je otporna vrsta, odgovara joj sunčan ili polusenovit položaj.


Novosti


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 146 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   


Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker