Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 24 Apr 2024, 08:13


Autoru Poruka
Estrella
Post  Tema posta: Re: Zanimljivosti iz modnog sveta  |  Poslato: 19 Jul 2012, 13:38
Korisnikov avatar
Vitezova zvezda

Pridružio se: 17 Jun 2012, 20:13
Postovi: 5399

OffLine
ISTORIJSKO OTKRIĆE: Žene pre 600 godina nosile brushaltere


Arheolozi u Austriji naišli su na revolucionarno otkriće koje će promeniti istoriju donjeg veša - žene su pre 600 godina nosile bruseve!


Slika


Univerzitet Inzbruk saopštio je da su u jednom austrijskom zamku arheolozi pronašli četiri lanena brushaltera iz srednjeg veka. Modni stručnjaci kažu da je otkriće veliko iznenađenje, jer se do sada verovalo da se brushalter pojavio pre nešto više od 100 godina kada su žene odbacile korsete. Sada se ispostavlja da je prvo bio izmišljen brushalter, potom je usledio korset, a zatim ponovo drugačije dizajnirani grudnjak.

- Jedan od otkrivenih primeraka veoma podseća na moderan brushalter. To je neverovatno otkriće – kaže Hilari Dejvidson, modni kustos u Londonskom muzeju.

Arheolog Beatriks Nuc koja je i pronašla brushaltere ispitala je svoj nalaz i utvrdila da su predmeti autentični. Ona je održala predavanje o svom otkriću prošle godine ali je javnost za njega čula tek nedavno, u članku Bi-Bi-Si-ja.

- Iako je donji veš pronađen 2008. godine, o tome se nije govorilo u javnosti sve do danas. Nismo mogli da verujemo! Na osnovu onoga što smo znali, ništa slično brushalteru nije postojalo u 15. veku – rekla je Nucova.


Slika


Univerzitet Inzbruk saopštio je da su četiri brushaltera deo od preko 2.700 platnenih fragmenata koji su pronađeni pomešani sa ostacima drveta, slame i kože.

- Četiri lanena predmeta podsećaju na savremene brushaltere sa izraženim korpama, a jedan naročito liči na današnje verzije sa dve široke trake za ramena i trakom koja se vezivala na leđima, koja nije sačuvana ali se osnovu iscepanih ivica pretpostavlja da je postojala – saopštio je Univerzitet.

Donji veš nije bio samo funkcionalan, već je bio ukrašen čipkom i vezom što znači da je napravljen i da se dopadne onoj koja ga nosi, dodaje se u saopštenju.

- I dok se zna šta su žene nosile u tom periodu, njihov donji veš je bila nepoznanica. Tako da je ovo otkriće neka vrsta karike koja nedostaje u istoriji ženskog donjeg veša – objašnjava Dejvidsonova.

Žene su eksperimentisale sa nekom vrstom bruseva još od kraja 1800-ih, a prvi moderni brushalter patentiran je početkom 19. veka. Veruje se da ga je izmislila pripadnica njujorške elite Meri Felps Džejkob, kojoj se nije dopalo kako joj haljina pada preko krutog korseta.


Slika


U zamku Lemberg u Tirolu pronađen je i laneni komad odeće koji podseća na gaćice, ali Nuc kaže da je reč o muškom donjem vešu, jer žene tada ništa nisu nosile ispod sukanja.

- Gaće su smatrane simbolom muške dominacije i snage – otkrila je Nuc.


(Telegraf)

_________________
Slika


Vrh
Passion
Post  Tema posta: Re: Zanimljivosti iz modnog sveta  |  Poslato: 29 Sep 2012, 12:54
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 19 Sep 2012, 21:59
Postovi: 4951

OffLine
Modni zalogaj: Karlie Kloss ponovo u centru pažnje zbog mršavosti
Provokativni editorijal u kome jedna od najtraženijih manekenki današnjice – Karli Klos (Karlie Kloss) pozira golih grudi, tako da joj se sva rebra mogu prebrojati, izazvao je neodobravanje od strane mnogih. Slična situacija je bila i u decembru, kada se Karli pojavila golišava u editorijalu za “Vogue Italia”, gde je na kontroverznoj slici pokazala svoju izuzetno izdefinisanu donju stranu stomaka. Novi editorijal je snimio Greg Kadel (Greg Kadel), koji je zatečen što je ekipa časopisa “Numero” dodala par kilograma na njena rebra kako bi izbegla priče o propagiranju anoreksije, a on je želeo da prikaže Karli baš onakvu kakva je – atletske građe, vitka i lepa. Da li je ovo dobar potez časopisa ili ne, ostaje da prosudite sami.


Slika


Izvor:Wannabe magazin


Vrh
Passion
Post  Tema posta: Re: Zanimljivosti iz modnog sveta  |  Poslato: 29 Sep 2012, 13:09
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 19 Sep 2012, 21:59
Postovi: 4951

OffLine
Modni zalogaj: Da li je ovo najčudniji modni aksesoar?
Poznati modni dizajner, Rik Ovens (Rick Owens), dizajnirao je zanimljiv modni detalj – vunenu kapu koja, poput maske, prekriva pola lica. On je ovaj aksesoar predstavio na nedavno održanoj reviji u Parizu, a manekenke su ga nosile uz upečatljiv karmin na usnama. Interesantna kreacija košta 160 evra, a postavlja se pitanje koliko je ovaj modni dodatak zapravo praktičan. Verujemo da ćemo ubrzo otkriti čim ga vidimo na nekoj od poznatih ličnosti koje su sklone eksperimentisanju sa garderobom.


Slika


Izvor:Wannabe magazine


Vrh
Passion
Post  Tema posta: Re: Zanimljivosti iz modnog sveta  |  Poslato: 29 Sep 2012, 13:27
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 19 Sep 2012, 21:59
Postovi: 4951

OffLine
Istorija dugmića

Prva dugmad su pravljena od kamena, ćilibara i kostiju. Arheološki nalazi su potvrdili da su dugmići od ćilibara stari oko 10.000 godina. U starom Egiptu dugmad su izrađivana od zlatnog lima i glazirane gline. Dalja arheološka iskopavanja su otkrila zlatnu, koštanu i kamenu dugmad iz doba Persije, antičke Grčke i Rimskog carstva. U drevnom Rimu su prvi put napravljeni otvori kroz koje se dugme provlači. Dugmiće sa rupicama su u Evropu doneli krstaši posle osvajačkih pohoda na Istoku.


Slika


U narednim vekovima proizvođači, pre svega u Parizu, usavršavali su njihovu izradu, organizovani u esnafe. Dugme postaje statusni simbol. U srednjem veku bila je prava retkost posedovati ovaj mali detalj. Dugmiće su, pričvršćene na haljine ili odela, nosili plemićka elita i aristokrate. Dragocenost dugmadi se vidi i u tome što je ostavljano kao nasleđe. Evropa je bila opčinjena dugmićima toliko da ih je crkva prozvala ”đavolskom zamkom”. Najtraženiji su pravljeni od metala, slonovače, kornjačinog oklopa, dragog kamenja i stakla. Tako oblikovani dugmići presvlačeni su tkaninom.

Susret francuskog kralja Fransoa I (François Ier) i engleskog kralja Henrija VIII (Henry VIII) iz 1520. godine je istorijski dokaz da je dugme igralo ulogu u određivanju klasne pripadnosti. Fransoa je, naime, nosio odoru sa 13.600 dugmadi, а ni Henri nije bio manje okićen. Još jednog francuskog vladara dovodimo u vezu sa dugmićima, Napoleona Bonapartu (Napoléon Bonaparte). On je pozvao svog krojača i naredio mu da vojnicima zašije dugmad na rukave kako ne bi stalno brisali nos uniformom


Slika


O našoj kulturi dugmića govori zapis iz 18.veka koji oslikava Srbe u vreme Habzburške monarhije. Dugmad su se koristila kao ukras i imala su veliku vrednost. Tako se za dugme od plemenitog metala mogao pojesti ”kraljevski doručak i plemićki ručak ”. U Zapadnoj Evropi dugme više nije bilo privilegija. Proizvodnja postaje masovnija. Pored malih radionica, otvaraju se i velike fabrike. Najčuvenija, zato što je bila prva, je ”Batersi” u Londonu. Sredinom 19. veka dugmad ulaze na vrata ženske mode. Najpopularnija su dugmad od zlata ili pozlaćena, koja su, među bogatima, do tada smatrana vulgarnim. Elita je nosila dugmiće od roga, sedefa, dragog kamenja i stakla. Koristili su dugmad kao nakit. Kada je engleska kraljica Viktorija (Alexandrina Victoria) postala udovica, donet je propis o odeći za žalost na kojoj su dugmad od crnog stakla.

Krajem 19. i u 20. veku upotreba je porasla zahvaljujući novootkrivenim materijalima, krabinog oklopa i veštačkih materijala poput plastike. Kasnije, posle dva svetska rata, velikih kriza i promena, luksuzna izrada biva zamenjena jeftinom. Za vreme Drugog svetskog rata, usled nestašica sirovina, dugmad su izlivana od želatina.

Slika


Vrh
Passion
Post  Tema posta: Re: Zanimljivosti iz modnog sveta  |  Poslato: 09 Okt 2012, 22:58
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 19 Sep 2012, 21:59
Postovi: 4951

OffLine
ŠTIKLE IZ PAKLA:
U ovim cipelama samo po kazni (VIDEO)


Nastavljajući porodičnu tradiciju koja datira još iz 1902. godine,
holandska dizajnerka Rene van den Berg kreirala je cipele koje liče ne ortopedsko pomagalo



Poslednji hit holandske dizajnerke Rene van den Berg je “Scary beautiful” – par cipela za žene koje preokreću očekivanu lokaciju visokih peta.

Sam “ulazak” u ove cipele predstavlja izazov, a hodanje u njima sigurno je avantura koju bi malo ko želeo ponoviti i drugi put, barem sudeći prema priloženom videu u kome jedna devojka demonstrira kako ove cipele funkcionišu.

Iako je evidentno pokušavala celu stvar prikaže posve bezbolnom, devojka je izgledala kao da je na teškim mukama dok je u ovim (šteta je nazvati) cipelama pokušavala preći nekoliko metara prostora.



Vrh
Passion
Post  Tema posta: Re: Zanimljivosti iz modnog sveta  |  Poslato: 10 Okt 2012, 12:51
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 19 Sep 2012, 21:59
Postovi: 4951

OffLine
Modni zalogaj: Video o istoriji parfema “Chanel No.5”

Slika

Samo četiri minute su bile dovoljne da se napravi kratak zanimljiv video o veoma dugačkoj istoriji najpopularnijeg i najprodavanijeg parfema ikada – “Chanel No.5”. U ovom klipu su savršeno spojene priča o njegovom nastanku, razviću i popularnosti od 1921. godine, zajedno sa fotografijama iz reklamnih kampanja sa nekim od najlepših žena sveta, pa sve do informacije da će se prvi put u istoriji ovog parfema kao njegovo zaštitno lice pojaviti, ni manje ni više, nego Bred Pit (Brad Pitt)! Ovaj parfem sadrži više od 80 elemenata koji su kreirali ovaj jedinstveni miris, koji je postao ikona za sebe.




Vrh
Passion
Post  Tema posta: Re: Zanimljivosti iz modnog sveta  |  Poslato: 10 Okt 2012, 16:28
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 19 Sep 2012, 21:59
Postovi: 4951

OffLine
Osvrt na modu osamdesetih


Trajna, fudbalerka, sitne kovrdže, rep sa leve ili desne strane glave, raščupana kosa, asimetrične frizure i šiške… Sve navedene frizure imale su svojih pet minuta, ali konkurenciju je potukla, bez imalo milosti, visoko natapirana kosa! Odu volumenu izrazio je i film “Sprej za kosu” (Hairspray) iz 2007. godine.


Slika


Frizure nisu nastupale na sceni same. Pridružile su im se jaka šminka i način odevanja čije bi se boje najslikovitije mogle opisati florescentnim markerima.

Kada se ovim trendovama priklonilo čedo osamdesetih – preplanuo ten – sasvim je prirodno usledila pojava Valej devojaka (Valley girls). Njihov jedinstveni stil činile su kratke suknje, trake za kosu, pamučne majice na jedno rame, elastični kaiševi, helanke i nezaobilazni grejači (dobili na popularnosti nakon filma “Flashdance”) doziran iritantnim izgovorom i upotrebom slenga. U bukvalnom prevodu to su bile devojke iz Doline, ali su predstavljale srednju klasu devojaka širom Sjedinjenih Država, a i šire.

Neprovereni izvori informacija i teoretičari zavera smatraju da su iz ove vrste evoluirale i mutirale Kardašijanke i Snuki armija.


Slika

It devojka osamdesetih


[Madonin (Madonna) najveći modni uticaj upravo je na modu osamdesetih, a još jedna devojka koja je duh i stil ovog perioda pozitivno prenosila bila je Vitni Hjuston (Whitney Houston) pevajući i igrajući uz šarenilo spota “I Wanna Dance With Somebody”.

Majkl Džekson (Michael Jackson) i spot za pesmu “Thriller” dosta su uticali na mušku modu. Kožne jakne, pilotske i drugih podvrsta, bile su glavni detalj. Mužjaci su bili uvereni da će ih kožnjaci približiti transformaciji u opasnog vukodlaka. Još jedna značajna posledica Džekson manije bile su naočare za sunce, pevačev zaštitni znak. Nosile su se noću isto koliko i danju. Avijatičarske naočare Ray Ban dodatno je popularisao film “Top Gan” (Top Gun)./b]


Slika


[b]Svaki dan ja Ray Banujem
Osamdesetih su krstarile dve struje: novi romantizam i pankerski stil. Novi romantizam je pokret Novog talasa i modni pokret koji je delovao u britanskim i irskim noćnim klubovima. Dejvid Ola (David Holah), Stivi Stjuart ( Stevie Stewart) i Kolin Svift (Colin Swift) najuticajniji su dizajneri ove struje. Na modu pristalica novog romantizma uticao je pankerizam koji se odlikovao buntovničkim odevanjem i istim stavom prema životu, delimično inspirisan sado-mazo odećom gotičke supkulture. Dok su se pankeri bunili protiv života u socijalnim zajednicama, pristalice novog romantizma su slavile glamur i zabavu, obilazeći noćne klubove i dešavanja. Vivijen Vestvud (Vivienne Westwood) je na početku karijere bila usko povezana sa Sex Pistolsima, a dizajnirala je odeću za mnogobrojne bendove među kojima je i Adam and the Ants.


Slika

“Seks i grad” osvrt na osamdesete


Nisu samo muzičari diktirali modu. Glumica Bruk Šilds (Brooke Shields) je, sa tek napunjenih 15 godina, postala zaštitno lice farmerki Calvin Klein 1980. godine. Marketinška kampanja sa sloganom “Želite li da znate šta stoji između mene i mojih farmerki? Ništa!” koju je uradila za Calvin Klein šokirala je javnost u Americi koja je smatrala da seksualna konotacija nije primerena maloletnoj Bruk. “Ne postoji loš publicitet”, zadovoljno je rekao Klajn (Calvin Klein) dok je trljao rukama.

Sklonost eksperimentisanju, smelost i zabava, sloboda izražavanja i potreba za egocentričnošću su ono zbog čega se ovoj deceniji rado okrećemo tražeći inspiraciju. Moda osamdesetih uvek vreba.


Vrh
Passion
Post  Tema posta: Najplaceniji modeli...  |  Poslato: 10 Okt 2012, 23:02
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 19 Sep 2012, 21:59
Postovi: 4951

OffLine
Andrej Pejić po reviji zarađuje više od Žizel Bundšen


Andrej Pejić bi mogao da postane jedan od najplaćenijih svetskih modela ako je verovati pričama da tog manekena po reviji plaćaju čak 10.000 dolara.


Slika


Kada je tek počinjao da se bavi manekenstvom, Pejić je pristajao i na honorar od 50 dolara na dan, ali se situacija radikalno promenila za svega par godina, te je Andrej sada najtraženiji androgini model na svetu.

Njegov bivši agent Metju Anderson, s kojim je Pejić potpisao prvi ugovor još 2008. godine, nedavno je izjavio da Andrej može da zaradi i do 50.000 dolara na samo jednoj nedelji mode u nekom od modnih centara poput Pariza, Milana, Londona...

- Kada bi neko hteo da kontaktira s njim za neki posao, ne bih se uopšte ni trudio da ga pozovem bez 10.000 dolara - izjavio je Anderson.

Cenovnik manekena
Najplaćenije manekenke po reviji dobijaju oko 10.000 dolara, a godišnje na pisti zarade oko 200.000 dolara. Honorar prosečnih modela je svega 250 dolara po reviji. Muški modeli su znatno manje plaćeni i zarađuju 2.500 dolara po reviji. Najbolje su plaćeni oni koji slikaju samo jedan deo tela, ruke, noge, zadnjicu i njihova cena je 150.000 dolara.
Ako se uzme u obzir da Žizel Bundšen, najplaćenija svetska manekenka, po satu zarađuje oko 7.000 dolara, čini se da je Andrej na dobrom putu da je pretekne.

Dobro obavešteni izvori koji poznaju prilike u svetu mode tvrde da Andrej naplaćuje gostovanje na žurkama i drugim javnim događanjima oko 50.000 dolara, kao i da je uglavnom bukiran mesecima unapred, što samo govori o njegovoj traženosti.

Ono što ga drži u žiži javnosti nije samo njegov androgini izgled već i njegove vrlo provokativne izjave poput one da bi zarad ugovora s modnom kućom „Viktorijas sikret“ bio spreman na promenu pola. Andrej je prošle godine bio na 18. mestu na listi top 50 svetskih modela i u muškoj i u ženskoj konkurenciji, a prvi put ga je i muški magazin FHM stavio na svoju tradicionalnu godišnju listu 100 najlepših žena sveta, gde je bio 98.

Sve ovo uticalo je na to da njegova cena poraste. Andreja zastupa čak deset modnih agencija za sva svetska tržišta, a među njima su „Storm“ iz Londona, „DNA Models“ Njujork, „Bravo Models“ Tokio, „LA Models“ Los Anđeles, što znači da mu je posao na svim kontinentima zagarantovan.


Izvor: Blic


Vrh
Passion
Post  Tema posta: Re: Zanimljivosti iz modnog sveta  |  Poslato: 11 Okt 2012, 16:26
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 19 Sep 2012, 21:59
Postovi: 4951

OffLine
Štrikane kravate


Bile su popularne 60-ih i 70-ih godina prošlog veka. Crnu štrikanu kravatu imao je i Šon Koneri, kada je igrao Džejmsa Bonda u filmu "Goldfinger"


Slika


GLOMAZNIJE od svilenih, ali upravo to pletenim, odnosno štrikanim pa i heklanim kravatama daje poseban "šmek".

Uglavnom ih izrađuju od kašmira, vune i ostalih debljih niti, spadaju u "teže" kravate i nose se najviše tokom jesenjih i zimskih meseci.

Bile su popularne 60-ih i 70-ih godina prošlog veka. Crnu štrikanu kravatu imao je i Šon Koneri, kada je igrao Džejmsa Bonda u filmu "Goldfinger". A one kakve se danas viđaju na modnim pistama uglavnom se kombinuju uz opušten stil odevanja, s tom razlikom što su neka pravila promenjena.


Naime, ranije se savetovalo da zbog toga što deluju grublje od satenskih, svilenih i kravata od poliestera, štrikane kravate ne bi trebalo nositi uz košulju koja takođe ima teksturu, niti uz somotske jakne i blejzere ili dezenirane košulje. Pravilo je bilo da se ovakva kravata kombinuje uz jednobojne košulje, koje su za nijansu tamnije ili svetlije od kravate i vunene jakne, jer tako deluju najefektnije.

Danas se, međutim, štrikane kravate mogu videti u kombinaciji sa košuljama na štrafte ili one karo dezena, uz somotske prsluke i blejzere, ali i uz klasična odela.

Ono po čemu su prepoznatljive je njihov završetak, koji nije uobičajeno u obliku trougla, već je potpuno ravan, pa se upravo zbog toga najčešće nose uz otkopčane jakne i blejzere.


Vrh
Passion
Post  Tema posta: Re: Zanimljivosti iz modnog sveta  |  Poslato: 16 Okt 2012, 10:15
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 19 Sep 2012, 21:59
Postovi: 4951

OffLine
Umetničko delo na manžetni


Govorilo se da su ukrasna dugmad za muškarca ono što su minđuše za žene, a danas ih poslovni ljudi smatraju umetničkim delom i načinom da iskažu svoj status i karakter


Slika


Sa veoma malo modnih ukrasa muškarci mogu da razbiju monotoniju u odevanju i pokažu da imaju i izgrađen stil. Nekada su na svoju imućnost ukazivali noseći na manžetnama košulja ukrasnu dugmad od plemenitih metala i ukrašenu dijamantima, brilijantima i raznim dragim kamenjem. Govorilo se da su ukrasna dugmad za muškarca ono što su minđuše za žene – navodno, nikad ih nije dosta i uvek će se naći interesantan par koji čeka baš na nas. Nekada su dugmad za manžetne bila omiljeni komad nakita kojima su se muškarci kitili. Krajem prošlog veka gotovo su iščezla sa košulja, ali poslednjih godina se vraćaju na modnu scenu.


ako ima nagoveštaja da su prva ukrasna dugmad korišćena i u najstarijim civilizacijama, onakva kakvu ih mi poznajemo nisu postojala pre 17. veka. Najstarija za koja se zna su dugmad ručno izrađena 1662. godine za britanskog kralja Čarlsa Drugog. Njegov primer počeli su da slede svi bogati članovi britanskog društva, pa su manžetne ukrašavali dugmadima od zlata i srebra. Kada je u 18. veku pronađena mašina kojom je otpočela masovna proizvodnja emajliranih dugmadi, na košuljama ih je imao i srednji stalež.


Godine 1840. naročito je postala popularna košulja sa takozvanim francuskim manžetnama koja se kopča tako što se dve strane naslone jedna na drugu da bi se kroz njih provukla dugmad. Podrazumeva se da nisu svi imali novca za skupocenu dugmad, pa su kao zamenu za njih koristili onu napravljenu od lažnih dijamanta i legure ofarbane u zlatnu boju. U SAD, 1880. godine, Džordž Kremenc je patentirao mašinu koja je masovno proizvodila ukrasnu dugmad u jednom komadu i odjednom je svaki posao počeo da se zaključuje tako što su se klijentima poklanjala dugmad. Dvadesetih godina prošlog veka otpočelo je zlatno doba ukrasnih dugmadi (kada je Feberže počeo da pravi nakit za rusku carsku porodicu), pa su ih nosile čak i žene. Kulminacija je dostignuta šezdesetih, kada je jedan veliki proizvođač pravio 12 miliona primeraka dugmadi godišnje.

Svaki važan pokret u umetnosti vidljiv je na kreacijama ukrasnih dugmadi - krajem 19. veka bila su u art deko stilu, sredinom 20. veka bila su ekstravagantna, šezdesetih godina ekscentrična zahvaljujući holivudskim zvezdama. Kuće „Kartije“ i „Tifani“ pravile su ih od bisera, kristala, dragog kamenja i uspele su da ih ustoliče kao najvažniji modni detalj. Gotovo su iščezla sedamdesetih godina, kada su tržište preplavile košulje sa industrijski našivenim dugmadima. Na modnu pozornicu vratili su ih Pol Smit i „Guči“. Danas su čudesna, napravljena u najrazličitijim oblicima i to od srebra, žutog ili belog zlata, bisera, oniksa... Neki od najpopularnijih dizajnera koji ih prave su Ijan Flaerti, Sonja Spenser, Marej Vord, Babet Vaserman, Sajmon Karter, Fiona Rai... Postoji na hiljade motiva na ukrasnim dugmadima, od konvencionalnih do onih koji odišu humorom.
Uspešni biznismeni koji moraju sve vreme da nose odela, kažu da im, kada jednom kupe ukrasnu dugmad, to prelazi u naviku. To doživljavaju kao posedovanje malog originalnog umetničkog dela na manžetni i posmatraju kao način da iskažu svoj status i karakter.

Slika

NAJVREDNIJA
U Konveju postoji Muzej ukrasnih dugmadi koji raspolaže sa 700.000 pari. U postavci nema najskupljeg para, jer je 1987. godine prodat na aukciji za 440.000 dolara. Reč je o setu od platine i dijamanata kojeg je Volis Simpson naručila 1935. za voljenog čoveka, britanskog kralja Edvarda Osmog. Ova dugmad su prepoznatljiva po tome što su dijamanti tako poređani da formiraju slova E i W, odnosno incijale imena slavnog istorijskog para.

Poznata su i dugmad sa velikim meduza-motivom koju je jednom prilikom Đani Versaće poklonio Eltonu Džonu. Ove modne ukrase nosili su i Bitlsi, pa Bob Dilan, Džona F. Kenedi, Nikita Hruščov, a imao ih je i Lindberg kada je preleteo Atlantik.

Slika

Danas u najveće ljubitelje ukrasnih dugmadi spadaju princ Čarls i glumac Hju Grant, a na njih nisu imune ni holivudske zvezde, naročito kada se od njih očekuje da na crvenom tepihu pariraju lepšim polovinama i njihovom sjajnom nakitu.


Slika


Izvor: Novosti


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 104 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   


Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker