Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 28 Mar 2024, 20:49


Autoru Poruka
Estrella
Post  Tema posta: Re: Filmska kritika  |  Poslato: 19 Jul 2012, 16:06
Korisnikov avatar
Vitezova zvezda

Pridružio se: 17 Jun 2012, 20:13
Postovi: 5399

OffLine
Fanove Betmena ljute loše kritike


Reditelj Kristofer Nolan stao je u odbranu obožavalaca koji su bili iritirani negativnim kritikama njegovog poslednjeg filma o Betmenu - "Uspon mračnog viteza".


Slika


I dok je završni deo Nolanove trilogije mahom dobio pozitivne kritike, nekoliko kritičara uključujući i kritičara agencije AP dalo mu je negativnu ocenu. Odgovori obožavalaca na te kritike bili su toliko otrovni da je sajt "RottenTomatoes" koji prenosi kritike filmova morao da u ponedeljak uveče suspenduje komentare korisnika.

Nolan je na londonskoj premijeri "Uspona mračnog viteza" stao u odbranu obožavalaca rekavši da su oni vezani za Betmena i da im je iskreno stalo do njega.

"Mislim da su obožavaoci strasno vezani za ove likove. Betmen postoji više od 70 godina i postoji razlog za to. On ima veliku harizmu i mislim da ljudi reaguju na nju", rekao je Nolan a prenosi AP.

Nolan se takođe osvrnuo na komentare konzervativnog američkog radijskog voditelja Raša Limbauga koji je rekao da je negativac u filmu - Bejn - pokušaj da se ocrni republikanski kandidat Mit Romni i njegova nekadašnja kompanija "Bejn kapital"

"Nisam siguran kako da reagujem na nešto tako bizarno. Zaista nemam odgovor na to", rekao je on. Libaug je tvrdio da će zbog fonetske sličnosti imena negativca u filmu Bejna (Bane) i kompanije Bejn (Bain) ljudi podsvesno imati negativne asocijacije na Romnija.

Morgan Friman, koji u filmu igra Lusijusa Foksa, rekao je da su te tvrdnje "smešne". "Kris je napisao fiktivnu priču bez ikakvih političkih aluzija", rekao je Friman. Bejn u grafičkim novelama o Betmenu postoji već godinama.

"Uspon mračnog viteza" u srpske bioskope stiže 24. jula.




B92

_________________
Slika


Vrh
Estrella
Post  Tema posta: Re: Filmska kritika  |  Poslato: 02 Avg 2012, 15:19
Korisnikov avatar
Vitezova zvezda

Pridružio se: 17 Jun 2012, 20:13
Postovi: 5399

OffLine
"Vrtoglavica" najbolji film ikada


Alfred Hičkok je napokon uspeo da nadmaši Orsona Velsa kada je njegova "Vrtoglavica" proglašena za najbolji film ikada, po mišljenju kritičara lista "Sight & Sound".


Slika


"Vrtoglavica" sa Džejmsom Stjuartom i Kim Novak iz 1958. godine je tako skinula sa trona, posle 50 godina, Velsovog "Građanina Kejna", navodi list koji objavljuje Britanski filmski institut i koji svake decenije sprovodi anketu među kritičarima.

"Građanin Kejn" sada se nalazi na drugom mestu 10 najboljih filmova. Na listi su se našao i novitet: Džige Vertov dokumentarac "Čovek sa filmskom kamerom" koji je na osmom mestu.

Na trećem je "Tokijska priča" Jasušire Ozua, potom slede Žan Renoarova "Pravila Igre", "Svitanje" F.V. Murnaua, "Odiseja u svemiru 2001" Stenlija Kjubrika, "Tragači" Džona Forda, Karl Drejerovo "Stradanje Jovanke Orleanke" koje je na devetom mestu i "Osam i po" Federika Felinija na desetom mestu.

U glasanju je učestvovalo 846 kritičara, članova Akademije i filmskih distributera, a Hičkokov film se lagano "peo" ka vrhu tokom poslednjih 30 godina - “Vrtoglavica” je bila u početku 7. pa četvrta 1992. godine, druga 2002. i sada je na prvom mestu.




TOP 10 Najboljih filmova svih vremena
1 "Vertigo" (Hitchcock, 1958)
2 "Citizen Kane" (Welles, 1941)
3 "Tokyo Story" (Yasujiro Ozu, 1953)
4 "La Règle du jeu" (Jean Renoir, 1939)
5 "Sunrise: a Song for Two Humans" (F.W. Murnau, 1927)
6 "2001: A Space Odyssey" (Stanley Kubrick, 1968)
7 "The Searchers" (John Ford, 1956)
8 "Man with a Movie Camera" (Vertov, 1929)
9 "The Passion of Joan of Arc" (Dreyer, 1927)
10 "8 ½" (Federico Fellini, 1963)


B92

_________________
Slika


Vrh
Estrella
Post  Tema posta: Re: Filmska kritika  |  Poslato: 14 Avg 2012, 17:42
Korisnikov avatar
Vitezova zvezda

Pridružio se: 17 Jun 2012, 20:13
Postovi: 5399

OffLine
Meril Strip u "komediji na vijagri"


Američki kritičari pozitivno su ocenili novu komediju Meril Strip, „Hope Springs” o intimnosti između starijih ljudi, najavivši rađanje „vijagromedije”.


Slika


Na papiru, zaplet deluje više nego nezanimljivo. Par čiji je brak posle 31 godine staža izgubio na draži odlučuje da otputuje u gradić Great Hope Springs u državi Mejn na terapiju nazvanu „olimpijada intimnosti”.

Washington Post ga je nazvao „malim čudom od filma”:

„U holivudskoj tradiciji naviknutoj da seks tretira kao nešto škakljivo, tabu, neuverljivo idealizovano ili krajnje pornografsko, konačno je neko napravio film koji se seksom bavi na najrizičniji mogući način: kao fizički izraz intimnosti između dve nesavršene ali svima prepoznatljivee odrasle osobe".

Drugi kritičari su pozdravili svež pristup temi u „holivudu koji se užasava starosti”, a metro.us je čak najavio rađanje „vijagromedije”.

Huffington Post kaže da ćete možda povremeno da osetite nelagodu, ali da je reč o „dragocenom malom filmu”.

Na skali Rotten Tomatoes „Hope Springs” ima 79% pozitivnih ocena.

„Ono što je lako moglo da se pretvori u napetu farsu ili, još gore, pornić za matorce, postao je urnebesno smešan film koji nudi pravo uživanje”, piše Rolling Stone.

Meril Strip (63) i Tomi Li Džouns (65) po prvi put su zajedno na filmu. Režija je poverena Dejvidu Frankelu (Đavo nosi Pradu) a scenario je napisala Vanesa Tejlor (Igre prestola).

Stripova je rekla da je prihvatila ovako zahtevnu ulogu jer je tema „nešto o čemu niko ne želi da priča”.

„Kako postajemo sve zlovoljniji, okrutniji ili bezosećajniji, možda i ne gubimo želju za intimnošću ali svakako ne umemo da o tome pričamo. U mnogim popularnim filmovima nedostaje te iskrene saosećajnosti”, kazala je Stripova.




B92

_________________
Slika


Vrh
Estrella
Post  Tema posta: Re: Filmska kritika  |  Poslato: 17 Avg 2012, 22:33
Korisnikov avatar
Vitezova zvezda

Pridružio se: 17 Jun 2012, 20:13
Postovi: 5399

OffLine
Voljeni vođa


Film „Diktator”, režija Lari Čarls, scenario i uloga Saša Baron Koen, trajanje 84 minuta, proizvodnja SAD, 2012.


Slika


U filmu „Borat: kulturno uzdizanje u Americi u korist slavne nacije Kazahstana” gledali smo ga kao novinara Borata koji krstari Amerikom mameći svoje sagovornike u klopku sopstvenih predrasuda. U filmu „Bruno” bio je austrijski gej stilista u mirovnoj misiji, voditelj modne emisije koja ruši sve rekorde gledanosti u svim zemljama nemačkog govornog područja osim u Nemačkoj, feminizirani i depilirani plavušan koji ima pred sobom jedan jedini cilj – da postane najslavniji Austrijanac posle Hitlera. Sada je Britanac Saša Baron Koen – kembrički doktor istorije, politički najnekorektniji komičar današnjice, pred bioskopskom publikom kao general-admiral Aladin, ljubljeni vođa afričke države Vadija. U „Diktatoru”, do sada najsubverzivnijem filmu dvojca Lari Čarls – Baron.

I opet tu ima svega i svačega: i politički krajnje nekorektnog ismejavanja i parodije i Baronovih hiperboličkih šala i „fazona” često na ivici dobrog ukusa, i vulgarnosti i prostota, neumerenosti, ali i inteligentno koncipiranog humora usmerenog na izazovno podrivanje američkih konvencija, primitivizma i snobizma, licemerja, američke nadobudnosti i samodovoljnosti. I opet je to urnebesna komedija, koja je uprkos svom složenom sadržaju lako svarljiva i širokim narodnim masama. Međutim, ono što „Diktatoru” daje prednost u odnosu na prethodna dva Čarls–Baron filma („Bruno” je u ovoj trilogiji najslabiji), jeste činjenica da je on narativno, značenjski, ali i stilski najkozistentniji. Konsekventan i zaokružen. Zdravo satiričan. Filmski najzreliji.

„Inovacija” je i u tome što su Čarls i Baron u „Diktatoru” odustali od izražajnih sredstava kvazidokumentarno-amaterskog art filma, koja su krasila i „Borata” i „Bruna”, već su se prepustili čarima holivudsko-studijskog sistema. I to je dalo dobre rezultate. I u sadržaju i u formi.

Baronov junak, vadijski diktator Aladin je punokrvan lik, očigledno osmišljen kao zbirna reinkarnacija Sadama, Gadafija i Kim DŽong Ila (večitom severnokorejskom vođi Baron posvećuje film) i, što je posebno zanimljivo, skrojen kao kontra svim uobičajenim portretima do sada znanih „velikih diktatora” na velikom platnu. Baronov diktator nije zapadnjački stereotip, sinonim za kršenje ljudskih prava. On je samo siroti narcisoidni infantilac, bradat od rođenja, koji organizuje sopstvene olimpijske igre kako bi na njima stalno pobeđivao. Afrički ljubljeni vođa koji sticajem okolnosti dospeva u Njujork među običan svet gde prolazi brzi kurs društvene adaptacije, suočavajući se sa hodanjem po žici među oblakoderima (asocijacija na Oskarom nagrađen Maršov film „Čovek na žici”), prolazeći kroz sulude pustolovine u vagini (asocijacija na Almodovarov „Pričaj s njom”) i kroz razne zavrzlame koje u svest gledaoca prizivaju i asocijacije na Čaplinov film „Veliki diktator”.

I tako, sve do krucijalne scene sa kraja filma kada Baronov prezreni diktator u svom strasnom govoru ispred zdanja UN, stavlja znak jednakosti između diktature i američke demokratije i u desetak rečenica daje jednu od najpreciznijih analiza stanja u Americi. Hrabrije nego što to u svojim filmovima čini Majkl Mor. Jer, po Aladinu (Koenu), ono što Amerikanci nazivaju demokratijom u stvari je diktatura. I tako Čarls–Baronov „Diktator” poprima sve karakteristike i politički satirične komedije. Trenutno na krajnje neinspirativnom repertoaru domaćih bioskopa, ovaj film je pravo osveženje.


Dubravka Lakić / Politika

_________________
Slika


Vrh
Estrella
Post  Tema posta: Re: Filmska kritika  |  Poslato: 23 Avg 2012, 15:08
Korisnikov avatar
Vitezova zvezda

Pridružio se: 17 Jun 2012, 20:13
Postovi: 5399

OffLine
Muškarci koji mrže žene (US version)


Navikli smo se na ovakve situacije da Evropa ponudi na tacni Americi sjajnu priču, ali da se toga dohvati jedan Dejvid Finčer, to baš i nije uobičajeno...


Slika


The Girl With The Dragon Tattoo (2011)
Režija: Dejvid Finčer
Uloge: Danijel Krejg, Runi Mara, Kristofer Plamer
Distributer: Tak

Navikli smo se već na ovaj princip – uspešan ili barem kvalitetan evropski film dobija ekspresan holivudski tretman. Rezultati su obično poražavajući, ali postoje i slučajevi da je američki rimejk bolji od originala. Ovog puta, ipak malo iznenađenje – originalni film stiže iz Švedske, snimljen je 2009, u Americi prikazan 2010, a rimejk već stigao i u naše bioskope. I to, ni manje ni više, od Dejvida Finčera. O švedskom originalu ste mogli da čitate baš na ovom mestu, ali kad smo M. i ja krenuli ka bioskopu, oboje smo bili pomalo namršteni i zabrinuti; logično, jasno smo se sećali svih mučnih aspekata priče i strepeli da će Finčer samo povećati stepen gadosti koje su nam Šveđani već servirali.

Naš tim je ovog puta imao i značajno pojačanje u vidu N, koja je baš iz Finčerove domovine stigla da se provede u svojoj prapostojbini. Jadna devojka, mislio sam se ja, kakav je ovo uostalom Božićni film na koji krećemo sa ovolikom strepnjom?

Od Božića samo sneg, ni traga ni glasa od Rudolfa crvenog nosića ili sličnih snežnih motiva poznatih sa novogodišnjih čestitki. Na udaljeno ostrvo na kojem vlada ledena blokada stiže Mikael Blomkvist (Krejg), novinar osramoćen skandalom u kojem je ne samo izgubio svu ušteđevinu i spor sa lokalnim tajkunom, već i novinarsku čast.

Iznenadna ponuda da se pozabavi hronikom jedne od najcenjenijih i najbogatijih švedskih porodica stiže mu kao idealna prilika da nestane iz javnosti i tako počinje razotkrivanje misterije stare više decenija, misterije nestanka devojke Harijet, ali i još nekoliko surovih ubistava koja su se događala u prošlosti. Odjednom, kao da se slučajevi preklapaju, ali tek kada Blomkvistu stigne pomoć od bizarne delikventkinje, ali i svemogućeg hakera Lizbet Salander. Zajedno, ovaj čudni i naizgled nespojivi tandem dolazi na domak razrešenja, samo da bi ih gnev Vangerovih saterao u ugao iz kojeg kao da nema izlaza.

Rekoh već, navikli smo se na ovakve situacije da Evropa ponudi na tacni Americi sjajnu priču, ali da se toga dohvati jedan Dejvid Finčer, to baš i nije uobičajeno. Nikako nisam mogao da dokučim šta ga je to motivisalo da napravi rimejk filma koji je već bio sasvim dobar i sasvim svež. Filma koji je i u originalu izgledao kao da ga je režirao neki Finčer, sa puno jezovite atmosfere, neočekivanih obrta u priči i mučnih scena na granici gledljivosti. No, iznenađenje me je tek čekalo na samom početku projekcije – likovi nose ista, skandinavska imena kao i u originalu, sve se odvija na istom mestu, pa čak i američki glumci pričaju sa tvrdim, švedskim akcentom. Sve je na startu izgledalo isto, osim što je Blomkvista igrao Džejms Bond.

Što se ispostavilo kao fenomenalno rešenje, jer je Krejg pravi, autentični Blomkvist, poražen ali nepokoren, odlučan da se osveti i iskupi za sve što ga je snašlo. Svejedno, do 15-ak minuta pre kraja, to je možda i jedina razlika u odnosu na original (poređenja su neizbežna kod ovakvih slučajeva), kada odjednom postajemo svedoci dodatnih scena koje pojašnjavaju lik Lizbet Salander, problematičnu lezbejku koju je prvobitno spektakularno odigrala Numi Rapas.


Slika


Originalno, čak je i nju Finčer želeo da angažuje na ovom rimejku, ali se u posledn jem trenutku ipak odlučio za takođe odličnu Runi Maru. Možda, uostalom, ova uloga i nije bila tako teška, trebalo je samo dosledno pratiti ovaj jedinstveni lik. Do kraja filma ostaje samo jedan element koji unapređuje švedski original i u kojem se prepoznaje pravi Finčer – potpuno savršeno ispričana komplikovana i zamorna priča, element koji je ovaj reditelj tako superiorno demonstrirao u svom do sada ubedljivo najboljem filmu, ''Društvenoj mreži''. Dodajem ime scenariste – Stiven Zalijan, ni manje ni više.

Stošezdeset minuta bukvalno proleti, a da skoro rasprodata dvorana Koloseja nije ni trepnula. Iako osim sporadičnih ultraduhovitih detalja (uvodna pesma ''Immigrant song'' sastava Led Zeppelin zvuči kao da Trent NIN Reznor producira Karen O iz Yeah Yeah Yeahs, što i jeste slučaj, jedan od statista nosi Nine Inch Mails majcu, Lizbet takođe ponosno nosi majcu sa natpisom Fuck You, You Fucking Fuck i sl) sve ostalo pripada kategoriji ''boleština'' Finčerovog tipa na koje smo čak i bili pripremljeni.

Ipak, ni to nije sprečilo M. da zatvorenih očiju isprati one najgore scene, posebno upečatljiv susret Lizbet i njenog socijalnog staratelja. N. je, bez predznanja koje smo mi stekli gledanjem Ardenovog filma, ipak imala malih problema sa svim tim silnim švedskim imenima i prezimenima, ali je ipak bez problema i sama ispratila ovu uzbudljivu sagu na ivici svog sedišta.

Na kraju, i pored moje skepse, ''Muškarci koji mrze žene'' je dosta moćan triler koji bi trebalo da pogledaju čak i oni koji su već upoznati bilo sa knjigom ili originalnim filmom. U bioskopu, naravno, jer nema te plazme koja će zameniti ogromno, snegom i kricima ispunjeno platno sa kojeg vas gleda jedna Lizbet Salander. Jača i od Bonda. To se zove Girrrl power!


Miško Bilbija / Mondo

_________________
Slika


Vrh
Estrella
Post  Tema posta: Re: Filmska kritika  |  Poslato: 03 Sep 2012, 14:46
Korisnikov avatar
Vitezova zvezda

Pridružio se: 17 Jun 2012, 20:13
Postovi: 5399

OffLine
Hrabra Merida – prvo, pa žensko!


U čemu je čar nove animirane bajke o princezi koja ne voli bajke?


Slika


Nedavno je američki magazine “Time” objavio zanimljiv članak u kojem se pita zašto već duže vreme nije snimljena nijedna ekranizacija stripa u kojem glavnu ulogu igra žena. Tačnije, nije snimljena nijedna dobra ekranizacija tog tipa.

Istog dana, samo sa druge strane Atlantika, britanski “Guardian” pitao se zašto se na filmskom platnu sve ređe viđaju ženski likovi koji sa ponosom mogu biti uzori devojčicama.

Odgovor na oba teksta stiže u okviru riđokose Meride, junakinje novog filma “Hrabra Merida” (Brave) koji potpisuju “Disney” i “Pixar”.

Merida razbija stereotipe na više načina, pre svega kada je reč u odnosu na ostale genijalne animirane poslastice koje godinama stižu iz studija “Pixar”. Naime, ovo je njihov prvi film u kojem je glavni lik žena, tačnije devojčica, kao i prvi film smešten u neko istorijsko razdoblje.

Ali, da li je i u čemu “Hrabra Merida” suštinski drugačija od prethodnih animiranih filmova koje smo decenijama voleli?


Slika


Ukratko, Merida je najstarije dete kralja Fergusa i kraljice Elinor, drčna i buntovna princeza zaljubljena u avanture, princeza koja ne voli i ne veruje u bajke sa tipičnim srećnim krajem, već radije uživa u streljaštvu i divljim, strašnim legendama. Kada dođe trenutak za venčanje, Merida odlučuje da uzme stvar u svoje ruke, suprotstavi se kraljici-majci, i dovodi svoju porodicu, ali i celo kraljevstvo u opasnost.

“Hrabra Merida” najpre donosi novine u iščitavanju porodice i porodičnih uloga, i to je najjača karika ovog ostvarenja. Odnos između Meride i njenih roditelja na najednostavniji i najiskreniji način odslikava odnos dece sa roditeljima čiji se pogledi na budućnost mimoilaze.

I ova porodica plave krvi pokazuje kako odnosi funkcionišu kada jedan roditelj zauzme ulogu dobrog, a drugi lošeg policajca. Kralj, heroj kraljevstva i porodični šarlatan i kraljica koja zapravo drži sve konce u rukama odlično su portretisani i kroz sasvim prirodne, i svima veoma bliske reakcije na ponašanje svoje ćerke, dočaravaju sve muke roditeljstva.

Iako ovo nije prva kraljevska porodica u animiranim filmovima, jedna je od retkih koja pokazuje kako zaista funkcionišu porodični odnosi i koliko je složen proces vaspitavanja dece. Roditelji u ovom slučaju nisu samo statisti koji se pojavljuju na početku i kraju filma, kako to obično biva. Iako je Merida princeza, ona ne traži svog princa, pa tako ni srećan kraj ne znači da će Merida sa plavokosim vitezom odjahati u zalazak sunca.


Slika


Kako to obično biva, svi problem nastaju iz loše komunikacije pa je naročito zanimljiv deo u kojem se Merida i njena majka moraju osloniti jedna na drugu, iako nisu u mogućnosti da (bukvalno) nađu zajednički jezik. Dramatičnosti takođe ne manjka, pa na vrhuncu filma, kada se obe nađu u životnoj opasnosti, publika će itekako saosećati sa junakinjama, shvatajući koliko možemo da učimo jedni od drugih ukoliko se međusobno slušamo.

Smešten u raskošne vrleti Škotske, oslanjajući se na škotsku tradicionalnu muziku i legende, film i u tom aspektu briljira, ali istovremeno na trenutke pada u problematične momente. To se pre svega odnosi na stereotipno prikazivanje škotskog divljačkog temperamenta i tradicije.

Sve ovo ne znači da će “Hrabra Merida” biti film o roditeljstvu i odrastanju koji deca neće voleti. Naprotiv, sve teme obrađene su na deci prijemčiv način uz odslikavanje brojnih situacija kroz koje smo bezmalo svi prolazili tokom detinjstva.

Osim toga, ovo je u osnovi komedija, pa tako smeha a ni akcije ne nedostaje. Nastavljajući tradiciju “Pixarovih” filmova, i ovo ostvarenje nudi inteligentne obrte i pametno osmišljene likove koji vas neće nasmejati isključivo banalnim potezima.

Dakle, odgovarajući na pitanja postavljena u “Time-u” i “Guardian-u”: Merida može biti uzor ne samo devojčicama, već svoj deci i roditeljima. Možda nije iz sveta stripa ali to svakako ne umanjuje njen potencijal heroine na koju (animirani) svet već duže vreme čeka.




Režija: Mark Andrews i Brenda Chapman/Jana Maričić

Uloge: Kelly Mackdonald, Emma Thompson, Billy Connolly, Julie Walters,... (Milena Moravčević, Vesna Stanković, Gorica Popović, Nenad Ćirić Ćira, Slobodan Beštić, Dragan Vujić Vujke, Branislav Platiša, i specijalni gost Ognjen Amidžić)

Žanr: Animirana komedija

Studio: Disney/Pixar

Uz “Hrabru Meridu” posetioci bioskopa dobiće i projekciju simpatičnog kratkometražnog filma “La Luna” koji je ove godine nominovan i za Oskara. Sedam bajkovitih minuta koje potpisuje Enrico Casarosa.


B92 / MLADEN SAVKOVIĆ

_________________
Slika


Vrh
Dade
Post  Tema posta: Re: Filmska kritika  |  Poslato: 10 Sep 2012, 14:15
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 29 Avg 2012, 20:36
Postovi: 615

OffLine
"Cloud Atlas" - Prvi utisci


Kultni roman "Cloud Atlas" dugo je smatran neprikladnim za ekranizaciju - a posle premijere u Torontu, mnogi kritičari i gledaoci slažu se da je filmska verzija to dokazala.


Slika


Adaptacija filozofske knjige Dejvida Mičela premijerno je prikazana na Međunarodnom filmskom festivalu u Torontu i oštro je podelila publiku u kojoj mnogi smatraju da komplikovane priče i ambiciozna struktura nisu uvek dopirali do onih koji nisu pročitali roman.

Sa budžetom preko 100 miliona dolara i "zvezdanom" postavom na čelu sa Tomom Henksom, Hale Beri i Hjuom Grantom koji igraju više likova, film "Cloud Atlas" je pod velikim pritiskom da bude bioskopski hit, ali i hit kod kritičara budući da sezona dodela nagrada počinje.

Zajednički rediteljski projekat Toma Tikvera (Trči Lola trči) i Endija i Lane Vačovski (Matriks), film čini šest priča koje se protežu od 1840ih do danas i postapokaliptične budućnosti.

Film istražuje kako akcije imaju posledice u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti i ideju da čovečanstvo ne može, a da se ne ponavlja, prenosi Rojters.

I dok Mičelova knjiga prati šest odvojenih, ali ipak povezanih priča hronološkim redom, film je prilično iseckao priče i skače iz prošlosti u budućnost.

Britansli list "Gardijan" filmu je dao dve zvezdice uz komentar da "sadrži sve karakteristike velike ludosti i da će oni koji nisu čitali knjigu ostati zbunjeni".

"Pa ipak, teško je u potpunosti osuditi ambiciju reditelja. Ovo je brz i inteligentno smišljen film, a neka odlična izvođenja mogu se videti kroz maske", naveo je list.

"Varajeti" je naveo da je film "intenzivna, trosatna mentalna vežba nagrađena velikom emotivnom isplatom", dok ga je sajt "Indivajr" nazvao "smelim, neurednim i neproporcionalno neinventivnim".

Glumci u filmu prolaze kroz nekoliko velikih fizičkih transformacija za svoje uloge. Henks je sumnjivi lekar iz 1840ih, nuklearni naučnih iz 1970ih i običan stanovnik u budućnosti. Hjugo Viving (Matriks, Gospodar prstenova) od plaćenog ubice iz 1970ih postaje stroga medicinska sestra u domu za stare u sadašnjosti.

"Holivud riporter" pohvalio je glumu i montažu u filmu, ali je rekao da u filmu postoji "toliko likova i priča koje su nabacane da nijedna ne zadovoljava u potpunosti".

Magazin "Slant" bio je još žešći nazvavši film "jedinstvenom i katastrofom bez paralela".

I pored izazovnog sadržaja, Henks je rekao da uopšte nije razmišljao da li da prihvati ulogu/uloge.

"To je kao zagrljaj koji postaje sve čvršći", rekao je on novinarima. "Kada sam bio pri kraju scenarija bio sam potpuno upleten u sve borbe likova i razumeo sam da su to likovi koji moraju da biraju između surovosti i dobrote i da će ta odluka da promeni svet".

"I bilo je vredno svega, makar samo da vidim Hjua Granta kao kanibala", dodao je Henks uz osmeh..




B92


Vrh
Passion
Post  Tema posta: Re: Filmska kritika  |  Poslato: 13 Dec 2012, 12:17
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 19 Sep 2012, 21:59
Postovi: 4951

OffLine
Srpski novinari i kritičari o filmu "Pijev život 3D":
Remek-delo, čudesno, napeto, neponovljivo...



Na nedavno održanoj zatvorenoj projekciji, poznati filmski stvaraoci i istaknuti novinari imali su prilike da ekskluzivno pogledaju novo ostvarenje oskarovca Anga Lija „Pijev život 3D“. Spektakularni film slavnog reditelja već je osvojio kritičare i medije širom sveta, a o njemu su se izjasnili i gledaoci iz Srbije.

Slika

Scena iz filma "Pijev život"
Ova magična avantura koja govori o velikim idejama – veri, nadi i borbi za opstanak, zasnovana na istoimenom romanu poznatog kanadskog pisca Jana Martela, i prati epsko putovanje mladića iz Indije, Pija.

Nakon brodoloma tankera koji je između ostalog, prevozio i divlje životinje, Pi uspeva da se popne na čamac u kome se nalaze bengalski tigar i zebra.

Film prati nekoliko meseci tokom kojih se Pi bori za opstanak na okeanu, suočen sa divljom životinjom i nepreglednim vodenim prostranstvom.

„Pijev život 3D“ premijerno će biti prikazan 18. decembra u domaćim bioskopima.

“Posle filma “Pijev život”, shvatićete zašto je Ang Li jedan od najdarovitijih reditelja. Njegova mašta može svašta!”, napisao je Ivan Aranđelović iz "Politike".

“Topao i intiman film koji dokazuje da nisu sve priče ispričane. Remek-delo koje u centar pažnje vraća priču i lepotu", kaže Milan Vukelić iz "Blica".

“Sasvim nova i neočekivana kombinacija filma avanture i umetničkog filma”, rekao je reditelj Srđan Koljević.

“Ang Li, magijom savršene umetničke fotografije, ponovo priča o nekonvencionalnoj ljubavi. Ovaj put između čoveka i životinje. Neponovljivo!", kaže glumica Vanja Milačić.

Mladen Savković sa sajta B92 kaže: "Napetost na ivici noža, gledaoci na ivici sedišta. Konačno 3D koji ima smisla!"

“Čudesno i napeto – oluja emocija koja te ne pušta”, kaže Miroslav Pavlović, sa "Universal Cinema+".

Blic


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Filmska kritika  |  Poslato: 15 Dec 2012, 21:47
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Polimac o Hobitu: Tri preduga sata

Slika



Kada na vrata Bilba Bagginsa, malog hobita pred kojim je velika pustolovina, zakuca prvi patuljak i ne obazirući se na domaćinovu nedoumicu uđe mu u kuću, situacija je razmjerno zabavna. Patuljak zna nešto što Bilbo ne zna, a to uvijek može zaintrigirati gledatelja. Nedugo zatim na vratima se oglasi i drugi patuljak i sve se ponavlja.

Sada se više tako ne zabavljamo, a i pribojavamo se što će uslijediti, jer znamo da ima ukupno 13 patuljaka, koji će pod patronatom čarobnjaka Gandalfa povesti Bilba da povrati njihovu domovinu, otuđenu od strane golemog zmaja, ludog za zlatnicima i svakojakom vrstom blaga. Srećom, naredni put se pojave dvojica patuljaka odjednom, što znači da ih je preostalo još devet, ali su nam se redatelj Peter Jackson i njegovi suscenaristi smilovali pa ih je odmah zatim nahrupilo još osam. Posljednji, trinaesti je Thorin Hrastoštit, koji bane na kraju, kako se i priliči vođi s kraljevskom staturom.

Ovakvo razvlačenje filmskog vremena rijetko kad se vidi u hollywoodskim blockbusterima. Ipak, treba shvatiti Jacksona: nije lako rastegnuti radnju na skoro tri sata, kada je ovo tek prvi dio trilogije zasnovane na knjižici J.R.R. Tolkiena od - recimo - 250 stranica. Zato smo prvo počašćeni prologom u kojem se elaborira kako su patuljci potjerani iz domovine, slijedi zatim drugi (potpuno besmisleni) prolog u kojem upoznajemo postarijeg Bilba iz “Gospodara prstenova” i njegovog nećaka Froda (vrlo kratka pojava Elijaha Wooda), junaka tog neosporno izvrsnog serijala. Tek tada započinje prava radnja, koja se odigrava 60 godine prije zbivanja u “Gospodaru prstenova”.

Natezanje Bilba i patuljaka (hoće li i neće s njima u akciju) traje bar pola sata i svaki ekonomičan redatelj tu bi sekvencu skratio na desetak minuta.

Čim Bilbo, patuljci i Gandalf krenu na put, situacije na ekranu nešto su napetije, ali ne može se reći da vas pretjerano zaokupljaju. Zašto? Najprije je potrebno suočiti se s opet jednom potpuno suvišnom scenom (ali razmjerno zgodnom), u kojoj čarobnjaka Radogasta Smeđeg i njegove šumske ljubimce opsjedaju golemi pauci, no to nije toliki problem koliko činjenica da nitko od protagonista ne ostavlja osobit dojam: izuzev njihova vođe Thorina, patuljci su razmjerno bezlična grupica (tek sad shvatite kakav je majstor bio Disney kada je u svojoj “Snjeguljici” u samo osamdesetak minuta sjajno profilirao sedmoricu patuljaka), Bilbo je zakeralo i oklijevalo koje nam počinje ići na živce, a Gandalf se služi istim fintama koje smo već dobro upoznali u “Gospodaru prstenova”. Kakva je razlika između ovog prvog filma i one trilogije?!

Tamo je bilo svega - i junaštva, i čvrstog prijateljstva, i kušnje koja rastače ljude najčvršćeg kova, pa i romance. Nema zbora da u “Hobitu - neočekivanom putovanju” ima uzbuđenja, borbe s trolovima, goblinima i orkama, ali sve nas to nekako manje dira jer nismo osobito vezani za protagoniste.



Jackson je pribjegavao raznim trikovima: proveo je kroz prvi dio neke od likova iz “Gospodara prstenova”, kako bi upozorio gledatelja da mu ne izlaže posve novu priču, usmjerio je film prema mlađoj publici, no sve to odaje dojam svojevrsne bezglavosti.

Jackson je neosporno virtuozan akcijski redatelj, što je najočitije kada se radnja zahukta u završnoj trećini, međutim, koncept mu nije blistav. Čime li će se baviti u drugom dijelu, a čime u trećem? Dio publike koja je očekivala još intrigantnije nastavke “Gospodara prstenova” vjerojatno će za njih izgubiti zanimanje, ali onih drugih će biti dostatno da se “Hobiti” u naredne dvije godine proglase novim filmskim fenomenom. Razinu prethodnog serijala, međutim, neće dostići.


jutarnjihr

_________________
Slika


Vrh
Passion
Post  Tema posta: Re: Filmska kritika  |  Poslato: 30 Dec 2012, 14:48
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 19 Sep 2012, 21:59
Postovi: 4951

OffLine
"Sumrak" je najgori

Korisnici filmofilskog sajta "Rifftrax" za najgori film proglasili "Sumrak".

Slika

Sajt koji objavljuje duhovite opise i komentare filmova od strane tri komičara za najgori film je proglasio sve filmove sage "Sumrak".
Za ljubavnu priču vampira, obične devojke i vukodlaka glasalo je čak 500.000 korisnika tog sajta, piše "Didžital spaj".
"Ovako bismo kratko opisali ovaj film - bla bla, gledanje u nebo. Bla bla, ležanje u polju. Bla bla, vukodlaci i vampiri. Bla", navodi se u opisu "Sumraka".
Na drugom mestu je ostvarenje "Betmen i Robin", a slede ga "Žena mačka", "Spajdermen 3", "Super Mario bros", "Bojno polje: Zemlja" i "Poslednji vladar vetrova".

Pogledajte kako su komičari "rastrgli" glumce iz "Sumraka".


(MONDO)


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 89 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   
cron

Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker