Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 28 Mar 2024, 22:58


Autoru Poruka
Passion
Post  Tema posta: Re: Filmska kritika  |  Poslato: 15 Jan 2013, 20:46
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 19 Sep 2012, 21:59
Postovi: 4951

OffLine
Argo“ po ukusu kritičara

Priča o krizi talaca u Iranu „Argo“ proglašena je za najbolji film na dodeli nagrada „Kritiks čojs“, a statue su dobili i Džesika Čestejn, Danijel Dej-Luis i Kventin Tarantino.

Slika

Film Argo Bena Afleka proglašen je za najbolji film na dodeli nagrada „Kritiks čojs" (Critic's Choice) u Los Anđelesu.

Slika

Afleku je dodeljena i nagrada za režiju za film o krizi talaca u Iranu koji je juče nominovan za nagrade Oskar američke Akademije filmske umetnosti i nauke u sedam kategorija.

Danijel Dej-Luis je za ulogu u filmu Linkoln proglašen za najboljeg glumca, dok je nagrada za najbolju glumicu pripala Džesiki Čestejn za ulogu u Zero Dark Thirty.

Slika

Danijel Dej-Luis
Nagradu za originalni scenario dobio je Kventin Tarantino za Đangovu osvetu, dok je za kameru nagrađen Klaudio Miranda za film Pijev život.

Nagrade za scenografiju i kostim dodeljene su za film Ana Karenjina.


Džesika Čestejn
Udruženje američkih i kanadskih televizijskih, radio i onlajn kritičara proglasilo je Razbijača Ralfa najboljim animiranim filmom, Searching For Sugarman dobio je nagradu kao najbolji dokumentarac, Silver Linings Playbook je izabran za najbolju komediju, a film Ljubav nagrađen je kao najbolji film na stranom jeziku.

Blic


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Filmska kritika  |  Poslato: 25 Jan 2013, 03:15
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
"Đangova osveta" podelila publiku

Novi film Kventina Tarantina pokrenula novu debatu o estetici ovog autora i podelila publiku. Dimitrije Vojnov: Surovost u društvu reflektuje se kroz nasilje na filmu, obrnuti slučajevi - retki

Slika

OZBILjNO političko pitanje kontrole oružja u Americi, u prvi plan je izbacilo jednog umetnika - Kventina Tarantina, čiji su filmovi označeni kao "propaganda nasilja". Kritičari, mnogo glasniji od onih koji ga brane, tvrde da se autorova estetika temelji na "besciljnoj agresiji". Kao argumente navode filmove -"Ulični psi" (1992), "Petparačke priče", ali i najnoviji "Đangova osveta" - u kojima ima "krvi do kolena". Tvrde da "preteruje u scenama mučenja", kao i da je nasilje u njegovim filmovima "bez smisla".



- Ne pravim "koljačke" filmove, oni imaju poruku, a ona je: zlikovci treba da budu mučeni do smrti, na ekranu, da svi vide - brani se Tarantino.

Posle masakra u Njutaunu, optužbe na račun Tarantinovih filmova poprimile su razmere epidemije. Jer, to više nije rasprava o poetici jednog umetnika, već ozbiljan atak na karijeru nesumnjivo velikog reditelja.

Primedbe su stizale i ranije, gotovo sa premijerama svakog novog filma, ali se promocija "Đangove osvete", poklopila sa masakrom u osnovnoj školi u Konektikatu. Vestern o oslobođenom robu koji kreće u krvavi pohod ne bi li spasao svoju ženu iz ruku surovog vlasnika plantaže, ima sve uobičajene "tarantinovske začine". "Đango" jeste na putu da postane finansijski najisplativiji film ovog autora (do sada zaradio impresivnih 130 miliona dolara), dobitnik je dva Zlatna globusa i ima četiri nominacije za Oskara. Iza kulisa, međutim, pljušte protesti blogera, običnog sveta, novinara i poznatih umetnika.


- Ropstvo se ne može predstaviti kao špageti vestern Serđa Leonea, to je bio holokaust - bio je oštar Tarantinov kolega Spajk Li i poručio: "Neću gledati film, jer bi to bila uvreda za moje pretke".
Američka filmska akademija jasno je rekla šta misli o Tarantinovim dometima dodelivši mu Oskara za scenario "Petparačkih priča", i još četiri nominacije za različite filmove, među kojima je i poslednji "Đangova osveta".

Najčešći argument Tarantinovih pristalica, s druge strane, je nesporna činjenica da je scena nasilja bilo odvajkada, počev od klasičnih poetskih dela, poput Homerove "Ilijade", preko slika velikih majstora, do filmskih priča u kojima su borbe i tuče "deo dekora". Naš filmski kritičar i scenarista Dimitrije Vojnov ocenjuje da je ova sezona u znaku političkih reakcija na mnoge filmove, među kojima prednjače osude ostvarenja Ketrin Bigelou o ubistvu Bin Ladena.

- Oružje je od samih početaka filma važan deo ikonografije. Još je Godar govorio da "film čine pištolj i devojka". E sad, pištolji postaju tema kontroverze u Americi, a filmovi na neki način jesu apologija slobodnog nošenja i korišćenja oružja, i uzimanja pravde u svoje ruke. U tom pogledu Tarantino svakako nije bitan činilac, protivnici oružja bi trebalo da se vrate stotinak godina nazad ako žele da polemišu sa pravim krivcima zašto je oružje postalo nezaobilazni deo bioskopske zabave - smatra Vojnov.



VELIKI UTICAJ

BRITANSKI "Gardijan" objavio je nedavno da je Tarantino jedan od najuticajnijih reditelja današnjice. Mada misli da je ta konstatacija preterana, Dimitrije Vojnov se slaže da ovaj autor ima veliki uticaj, ne samo kao reditelj već i kao popularizator filma: - On je otvorio određene estetske horizonte i uticao na veliki broj filmova. Ali sama njegova dela nastaju pod snažnim uticajem drugih autora, on više kanališe neke uspostavljene tradicije nego što nudi nešto autentično. Možemo reći da je njegov uticaj veliki naročito ako oni na koje utiče veruju da je sam smislio ono što im se kod njega dopalo.

Slika

Tokom dve decenije karijere, Tarantino je nekoliko puta "preživeo" slične napade medija i neistomišljenika, a u početku su mu čak osporavali i umetničku vrednost.

- Ljudi me pitaju čemu toliko nasilja u mojim filmovima, a ja im odgovorim: "Čemu toliki ples u delima Stenlija Donena?" - poručuje Tarantino.

Braneći svoju filmsku estetiku, više puta je ponovio da se njegov stav o nasilju u životu u potpunosti razlikuje od onog u umetnosti:

- Nasilje u filmu je zabavno, u stvarnom životu to je najružnije lice Amerike!

Kritičari, kolege, ali i mnogobrojna publika, uglavnom uočavaju tu razliku.

- Tarantinovo nasilje je karikaturalno, groteskno, ono samo po sebi služi za zabavu i filmofilsku reakciju, a pokušaji "javnosti" da reaguje na to proističe iz toga što Tarantino unosi forme šund filma u art milje, pa onda njegovi radovi štrče - smatra naš filmski znalac Dimtirije Vojnov.

I Rodžer Ebert, jedan od najuglednijih svetskih kritičara, pun je hvale na račun Tarantina, posebno njegovog ostvarenja "Kil Bil".

- Kada sam pogledao oba filma, shvatio sam da je Tarantino napravio maestralnu sagu koja slavi borilačke veštine šaleći se sa žanrom, voleći ga i prevazilazeći ga - poručio je Ebert i uvrstio "Kil Bil" na svoju listu najboljih filmova u poslednjoj deceniji.

Autor "Petparačkih priča" nije jedini koji je optuživan za promociju nasilja. Mnogi filmovi izazvali su revolt i javne osude, među kojima su i neka remek-dela sedme umetnosti, poput "Paklene pomorandže" Stenlija Kjubrika ili "Rođenih ubica" Olivera Stouna.

Slika


- Smatram da direktna veza između nasilja na filmu i onog u životu postoji, jer surovost odnosa u društvu često biva reflektovana kroz nasilje na filmu. Obrnuti slučajevi su retki i pre bi se reklo da filmovi mogu dati ideje ljudima sa predispozicijom prema nasilju kako da to ispolje nego što mogu da pobude na nasilje. Postoje i naučne studije koje potvrđuju da ne postoji direktna veza između gledanja i vršenja nasilja - smatra Vojnov.
Tradicija "napada na Tarantina" nastavljena je tako i sa najnovijom, "Đangovom osvetom". Jedna od citiranijih izjava na internetu je deo kolumne Krisa Kaldvela, urednika u "Fajnenšel tajmsu", koji nije skrivao ogorčenje.

- "Đango" koristi ropstvo kao što bi pornografski film iskoristio seminar medicinskih sestara: kao zabavu za publiku. Glavna zabava u "Đangu" je nasilje, i tu nema spora - tvrdi Kaldvel.

Pitanje je šta će Kaldvel i njemu slični reći ako na adresu Kventina Tarantina, posle Zlatnog globusa, 24. februara stigne još jedan Oskar?


Novosti

_________________
Slika


Vrh
MeGi
Post  Tema posta: Re: Filmska kritika  |  Poslato: 26 Jan 2013, 14:59
Korisnikov avatar
Born to die

Pridružio se: 22 Maj 2012, 18:51
Postovi: 40996

OffLine
Ruska kritika: „Ana Karenjina“ kao dečja slikovnica

Od kada je 1910. godine u Nemačkoj prvi put na filmsko platno preneta, „Ana Karenjina“, klasik ruske književnosti, doživeo je 21 ekranizaciju. Najnovija britanska, sa Kirom Najtli u naslovnoj ulozi, prikazuje se u bioskopima širom sveta. Filmsku verziju dugu 130 minuta radila je plejada britanskih zvezda.


Slika

Od samih kinematografskih početaka Tolstojevo delo inspiriše svet. „Ana Karenjina" šest puta je oživljena u Rusiji, pet puta u Velikoj Britaniji, dva u Nemačkoj i po jedanput u Argentini, Mađarskoj i Indiji.

Pripremila Sandra Perović

Slika
Igrale su je mnoge slavne glumice od Grete Garbo, Vivijen Li, Tatjane Samojlove, Sofi Marso do Kire Najtli. Novo viđenje jedne od najvećih ljubavnih priča, reditelja Džoa Rajta i scenariste Toma Stoparda, čini se interesantnim zbog odstupanja od remek-dela nastalog pre više od 130 godina.


Rešenje po kojem je svet pozorište, a život igra pokazalo se dobrim. Ana Karenjina je prestala da igra, otkrila samu sebe i prekršila moralni kodeks.

„Neverovatan pozorišni stil primenjen je u adaptaciji istorijskog dela. Tu je ljubav u svim aspektima pozitivnim i negativnim. Romansa igra malu ulogu. Prijateljstvo, nervoza, ludilo, ljubomora, samoća - film je prava eksplozija svega toga", smatra Kira Najtli.

I dok ruska kritika na 130-minutnu verziju romana gleda kao na raskošnu, ilustrovanu dečju slikovnicu i modernu ekranizaciju koja je pravi engleski blokbaster, jedino prihvatljivu ukoliko se posmatra kao komedija, a na Kiru Najtli kao premršavu za lik, ostatak sveta film prihvata sa simpatijama.

Nedostižnom idealu teško se približiti. Ipak, Rajtov film koji je simbioza drame, mjuzikla i koreografskih elementa, sniman je na više od 100 setova koji su pomogli razvoj radnje u raznolikim eksterijerima i enterijerima u kojima će, ako ni u čemu drugom, gledaoci i ipak uživati.

RTS

_________________
Od svih super moci mene zapadne da sam dete debil!


Vrh
MeGi
Post  Tema posta: Re: Filmska kritika  |  Poslato: 27 Jan 2013, 20:17
Korisnikov avatar
Born to die

Pridružio se: 22 Maj 2012, 18:51
Postovi: 40996

OffLine
Stiv Voznijak: "Džobs" ne prikazuje istinu, to je sramota

Nakon što je prikazan tizer filma"Džobs", oglasio se i Stiv Voznijak, suosnivač kompanije "Apple", tvrdeći da video na potpuno pogrešan način prikazuje njegov odnos sa Stivom Džobsom, prenosi Hantington post.



Slika

- Nikada nismo imali takav razgovor, ne znam kuda sve to to vodi- napisao je Voznijak u mejlu koji je poslao Gizmodu.

U tizeru koji najavljuje film "Džobs" prikazana je žučna rasprava izmeđa Eštona Kučera koji tumači Stiva Džobsa i Džoša Gada u ulozi Stiva Voznijaka. Rasprava se odvija na parkingu u "Hjulit Pakarda".

- Kako neko zna šta hoće, ako ga nikada nije video? - kaže Džobs Voznijaku koji ne veruje da bi neko želeo da kupi kompjuter.

Prema rečima jednog od osnivača komapnije "Apple" video nimalo ne prikazuje istinu.
- Ličnosti su pogrešne, iako je moj lik realniji- rekao je on.

Voznijak je dodao da nije samo u pitanju pogrešan razgovor već čitav odnos između njega i Džobsa.

- Obojica smo tada bili mladi, naš odnos je bio toliko dručajiji od onoga što je prikazano. Stidim se, ali ako je fim zabavan i duhovit, onda je u redu. Svako ko pročita moju knjigu "iWoz", saznaće sitinu- istakao je Voznijak.

Film "Džobs" koji je zatvorio ovogodišnji Sandens filmski festival u Park Sitiju, u Juti, imaće bioskopku premijeru 19. aprila.

Pored ostvarenja reditelja Džošue Majkla Sterna i scenariste Metjua Vajtlija, još jedan film će biti posvećen velikom vizionaru. Reč je o delu za koji je scenario napisao Aron Sorokin i koje prikazuje ključne momente iz života Stiva Džobsa.

Blic

_________________
Od svih super moci mene zapadne da sam dete debil!


Vrh
MeGi
Post  Tema posta: Re: Filmska kritika  |  Poslato: 22 Mar 2013, 18:09
Korisnikov avatar
Born to die

Pridružio se: 22 Maj 2012, 18:51
Postovi: 40996

OffLine
POPBOKS: "Klip" najbolji domaći film

Kritičari ovog veb-magazina objavili su listu najboljih filmova, albuma, pesama i bendova za 2012. godinu

Slika

Foto: Promo
Kritičari veb-magazina “Popboks” objavili su listu najboljih filmova, albuma, pesama i bendova za 2012. godinu, i to u u sedam kategorija.

Za najbolji bend proglašena je grupa “Straight Mickey and the Boyz”, dok je za najbolji regionalni album odabran “Evo je banje” benda “Goribor”. Kada je reč o najboljoj domaćoj pesmi, ovo priznanje je pripalo singlu “Anđeli” grupe “Rebel Star”. Spot za numeru “Ništa” sastava “Jarboli” izabran je za najboli u kategoriji “Najbolji domaći spot”, dok je priznanje za najbolji strani album pripalo bendu “Father John Misty” za album “Fear fun”.

Kada je reč o kinematografiji, za najbolje domaće ostvarenje izabran je film ”Klip” rediteljke Maje Miloš, dok je film “Le Havre” Akija Kaurismakija izabran za najbolji strani film.

(Telegraf.rs)

_________________
Od svih super moci mene zapadne da sam dete debil!


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Filmska kritika  |  Poslato: 14 Maj 2013, 20:00
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Iron Man 3

Odličan film. Pravi bioskopski, što bi se reklo.

Slika

Iron Man 3 (2013)
Režija: Šejn Blek
Uloge: Robert Dauni Džunior, Gvinet Paltrou
Distributer: Taramaunt


J. (14) i ja smo jedva čekali da u bioskope doputuje Iron Man 3, ali ovonedeljna priča neće biti samo o Gvozdenu, kako nas dvoje volimo da ga zovemo, već i o mestu na kojem nas je dotični dočekao. Prolećni raspust smo, igrom slučaja, proveli u Madridu, glavnom gradu Španije, ali i jednom od najspektakularnijih mesta u Evropi.

Moćni bulevari i trgovi, senzacionalni parkovi, muzeji i spomenici, paelja sa morskim plodovima, skriveni kvartovi, moja sestra K i njen ljubljeni K, knjižare i mesare (muzeji šunke), nasmejani ljudi svuda naokolo. J. bi dodala i Starbucks frapućino, čarobnu četvrt Malasanja, pršutu i rukolu za doručak, svoju sestru N, mini jeguljice (angulas), svoj prvi tako, 'pink frosted sprinkled donut' i šoping zonu, svakako.

Ali to je ipak priča za neku drugu rubriku. Pored svih ovih divota i krasota, čekao nas je i zadatak da vidimo šta to nude španski bioskopi. No, kada smo eliminisali sale koje vrte filmove sinhronizovane na španski, nije nam mnogo toga ostalo. U stvari, repertoar je odjednom postao skoro isti kao ovaj naš beogradski, tako da smo J. i ja bez mnogo dileme rešili da ne čekamo povratak kući, već da što pre pogledamo film koji smo ionako željno iščekivali. Dakle, El Hombre de Hierro. Numero 3.

Znate šta novine i zvanična statistika kažu – Španija je u krizi i to ozbiljnoj. Recesija, nezaposlenost, prezaduženost, prokleta Angela Merkel, evro, grčki scenario, pohlepne banke, beskućnici – sve su to reči koje se najčešće pominju kada na onim prednjim novinskim stranama čitate o Španiji. Čovek bi se još i sažalio na tužnu sudbinu nekada moćne imperije. E sad, ne bih se baš bavio analizom španske ekonomije, ali neke stvari baš i ne odgovaraju toj slici. Uzmimo, na primer, bioskope. Rekoh već, repertoar je isti. Kod nas – karte skupe, a dvorane prazne.

U Madridu, ulaznice bolesno skupe, a sale krcate. Mislim da nikad u životu nisam platio ovako skupe karte – u bioskopu Yelmo Cines Ideal (sala 9, malo fucnuta, ali slika i zvuk odličan 5), u ulici Doktora Korteza 6, da se zna, platio sam 9 evra kartu za novog Iron Man-a. Dve karte + trošak koji je J. napravila sa egzotičnim španskim limunadama i grickalicama = Dan žalosti u mom novčaniku. Ali nisam stipsa, stvarno, ne žalim na potrošenom novcu, ali kriza? Hej, dajte nama malo takve krize.

I dobro, sad pošto sam se isplakao na sopstvenoj tužnoj sudbini, red je da nesto prozborim i o novom Iron Man-u.

Odličan film. Pravi bioskopski, što bi se reklo. Lično, više volim Šejna Bleka scenaristu (''Last Boy Scout'') nego reditelja (''Kiss, Kiss, Bang, Bang''), ali ovog puta su i jedan i drugi odlicni. Šejn scenarista briljantan u dijalozima, Šejn reditelj sve do finalnog okršaja skoro perfektan. Tek na kraju, stvari postaju pomalo konfuzne i nelogične, ne ni preterano originalne (opet se sve odigrava na nekim skelama, visoko na nekoj platformi), u polumraku (bez potrebe, jer su spec. efekti funkcionisali besprekorno).

Slika

Film počinje flešbekom koji se odigrava čak i pre prvog filma. Stark plejboj žuri da provede noć sa Majom Hensen koja je na rubu pronalaska regenerativnog sistema poznatog i kao Ekstremis.

U liftu sreće Kilijana, još jednog naučnika sa interesantnim idejama i projektima, ali on mu nije tako privlačan kao Maja. Kilijan mu to nikada neće zaboraviti. U sadašnjosti koja pripada post-Avengers svetu, Stark ima napade panike i probleme da održi vezu sa Peper Pots.

Sve to, kao i događaji iz ''The Avengers'' filma, naterali su ga da napravi vojsku Iron Man-a, ali i da ih inovira daljinskom kontrolom kojom može da prizove deo po deo oklopa. To je divan trenutak filma, ali i vrlo bitan momenat za dalje događaje. Ali ovde je vreme da stanem. Naravno, vratiće se Kilijan, ali tu je i misteriozni negativac Mandarin. Tu su i svi ostali likovi iz prethodnih filmova.

J. je bila oduševljena, nije ustuknula čak ni kad sam je suočio sa nekim pitanjima na koja nije imala odgovore. Imala je i sama jedno pitanje koje je tokom filma postavila bar 3 puta – u prvom Marvelovom filmu nakon Osvetnika, logično je bilo da se svako zapita gde je sada Kapetan Amerika da pomogne Iron-Man-u ili zašto Tor ne dođe da čekićem odalami po glavi Mandarina ili gde je, pobogu, Hulk. (Kad smo već kod Hulka, budite strpljivi i ostanite u sali do kraja odjavne špice.) Bez obzira na sve, ona je iskreno i bez ikakvih predrasuda uživala u ovom odličnom filmu. A i ja sam, zaista.

Robert Dauni je neodoljiv kao plejboj/izumitelj Stark, Gvinet Paltrou takođe u do sada najzahtevnijoj Iron Man ulozi, Don Čidl zaslužuje mnogo više prostora čak i u budućim Avengers filmovima, negativci novi, ali sjajni, naročito urnebesni Mandarin. I tako dalje.

Epilog je priča za sebe i blistavi trenutak Šejna Bleka. On počinje sa vatrometom iz snova (videćete kako i zašto), a završava se monologom koji kao Njegoš da je sročio. Ne, nije u stihu, ali je o čojstvu i junaštvu, kako i priliči filmu o ovakvom superheroju. Poslednja rečenica na odjavnoj špici kaže da će se Toni Stark vratiti. Tačka. J. i ja ga čekamo sa nestrpljenjem.


Mondo

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Filmska kritika  |  Poslato: 02 Jun 2013, 00:04
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Kritičari "ispljuvali" treći "Mamurluk"

Poslednji deo trilogije o mamurnom "čoporu" razočarao kritičare.

Slika

Bredli Kuper, Zak Galifijanakis, Ed Helms i Džastin Barta, zajedno sa Kenom Džeongom, pokušavaju da Galifijanakisovog lika odvedu u psihijatrijsku bolnicu, ali se upliću u krizu sa taocima zbog koje završavaju u zatvoru u Tihuani, da bi se na kraju vratili u Las Vegas, gde se odvijala radnja prvog filma.

"Varajeti" piše da film, jednostavno, nije komedija.

"Ovaj film ne bi ni trebalo smatrati komedijom, više loše napisanom akcijom", napisao je Endrju Barker iz "Varajetija".

"Holivud riporter" kritikovao je i korišćenje scena ubijanja životinja "za popunjavanje praznina u filmu".

"Žirafi je odsečena glava, kokoška je na kokainu i psi umiru na sve strane. Ovo je samo jedan od znakova da će film biti očajan. Tužno je što će vam te jezive scene, zapravo, biti jedine koje će izazvati bilo kakvu reakciju u ovom mlakom 'finalu' trilogije", napisao je kritičar Stiven Farber.

Kristofer Tuki iz "Dejli mejla" kaže da "Mamurluk 3" izgleda "kao da su ga pisali i režirali Marsovci koji ne znaju šta je zemaljski humor".

"Njujork tajms" navodi da je "čopor" u filmu "mator, bez oštrih očnjaka, sav ofucan".

"Doviđenja i zbogom", pozdravlja se sa trilogijom Stiven Holden.

"Entertejnment vikli" piše da je treći "Mamurluk" vredan ocene četiri od pet, ali da je zaista "blag" u odnosu na prethodna dva.

Hoćete li mu vi dati šansu?


mondo

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Filmska kritika  |  Poslato: 22 Avg 2013, 11:29
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Veliki holivudski promašaji

Neuspeh "Usamljenog rendžera" podstakao priče o filmovima koji su izneverili očekivanja. Među propalim investicijama i novi "Alamo", "Džon Karter", "Sahara". "Avanture Pluto Neša" Edija Marfija - debakl decenije

Slika

OD svetske premijere, 3. jula, vestern "Usamljeni rendžer", sa Džonijem Depom i Armijem Hamerom u glavnim ulogama, postao je "vruća tema Holivuda". Umesto očekivanog hit ostvarenja Gora Verbinskog, mediji ga nazivaju "promašajem decenije". Mada je film još aktuelan u bioskopima i beleži zaradu od oko 120 miliona dolara, dobri poznavaoci holivudskih prilika tvrde da će kuća "Dizni" na kraju zabeležiti gubitak od najmanje 200 miliona dolara. Jer, osim preskupe produkcije (oko 215 miliona), gotovo ista količina novca uložena je u marketinšku kampanju.


Finansijski krah "Usamljenog rendžera" podstakao je filmske znalce i novinare da zavire u istoriju pokretne slike i podsete na ranije filmske promašaje. Iako se njihova mišljenja često podudaraji, kriterijumi u procenjivanju nisu jedinstveni. Tokom poslednjih decenija značajno su se promenila pravila poslovanja u filmskoj industriji. Produkcije savremenih blokbastera rastu do neverovatnih iznosa, zahvaljujući 3D verzijama, spektakularnim akcionim scenama i pozamašnim honorarima glumaca i reditelja. Troškove neretko dupliraju globalne marketinške kampanje, ali velike filmske kuće te podatke uglavnom kriju. Neki filmovi koji se nisu proslavili na američkim bioskopskim blagajnama, zaradili su u inostranstvu, ali i prodajom DVD i televizijskih prava. Ipak, mnogima ni to nije pomoglo.

Među promašajima novijeg datuma izdvaja se "Diznijevo" ostvarenje iz 2011. godine "Marsu su potrebne mame". Ovaj animirani 3D film koštao je 150 miliona dolara, a zarada je samo 38 miliona. Gledaoci i kritičari su mu zamerali sve: od glupog naslova, preko "plastičnih" crtanih junaka, do nedostatka radnje.

Slika

Čini se da u "Dizniju" ne uče na svojim greškama, jer su samo godinu dana kasnije zabeležili još jedan veliki promašaj - "Džon Karter"! Mada je širom sveta zaradio 282 miliona dolara, to je jedva pokrilo troškove snimanja i postprodukcije. Analitičari tvrde da ako se uračuna novac potrošen na agresivnu i neuobičajenu dugotrajnu reklamnu kampanju širom sveta, "Džonu Karteru" je falilo najmanje još 300 miliona zarade. Kompanija "Dizni" je u zvaničnom saopštenju priznala gubitak od "samo" 200 miliona.

Edi Marfi je nekoliko puta stizao sa vrha do dna holivudske lestvice, ali njegova uloga u filmu "Avanture Pluto Neša" (2002) smatra se promašajem decenije. U ovu SF komediju uloženo je za to vreme impresivnih 100 miliona dolara, a zaradio je jedva šest. Premijera je odlagana više od godinu dana, a kada se film konačno pojavio u bioskopima publika i kritika su ga dočekali "na nož".

I avanturistička komedija "Sahara" (2005) nalazi se na svim listama promašaja. Ono što je izdvaja od drugih je činjenica da je dospela na prvo mesto po gledanosti, ali samo prvog vikenda prikazivanja. Holivudski stručnjaci kažu da je "Sahara" dokaz snage "reklame od usta do usta". U ovom slučaju, antireklame, jer su gledaoci i kritičari zasuli ekipu lošim recenzijama. Produkcijski i marketinški troškovi su nezvanično stigli do 200 miliona dolara, a zarada tek do 70 miliona. Samo jedna scena avionske nesreće koštala je dva miliona, a na kraju nije ni ušla u konačnu verziju filma.

Potreban je poseban "talenat" da se napravi ostvarenje koje će upropastiti, ne samo autorsku ekipu, već i ceo filmski studio. A baš to se desilo filmu "Ostrvo gusara" (1995) Renija Harlana, sa Đinom Dejvis i Metjuom Modinom u glavnim ulogama. Razmirice tadašnjeg bračnog para Harlan-Dejvis uticale su da se film priprema bez nadzora reditelja, koji se, pored privatnih problema, mučio i sa izborom glavnog glumca. Spisak onih koji su odbili ulogu Vilijama Šoa, roba zaljubljenog u gusarsku ćerku Morgan, bio je podugačak - Tom Kruz, Majkl Kiton, Kijanu Rivs, Čarli Šin. Rezultat je bio bankrot studija "Karolko". Imajući u vidu inflaciju i podatak da je snimljen davne 1995, ovaj film i danas drži neslavan rekord u "Ginisovoj knjizi" kao najveći filmski gubitaš, sa budžetom od sto i zaradom od svega deset miliona.

Za razliku od "Ostrva gusara", istorijska avantura "Trinaesti ratnik" (1999) imala je gotovo sve preduslove za uspeh. Film je snimljen prema romanu Majkla Krajtona čiji je "Park iz doba Jure" bio veliki hit, režirao ga je Džon Mektirnan, zaslužan za "Umri muški" i "Predatora", a glavnu je ulogu tumačio Antonio Banderas, tada na vrhuncu slave. Ništa nije pomoglo, od uloženih 160 miliona, studio je vratio samo 60.

Liste promašaja najrazličitijih autora imaju još nešto zajedničko - film "Alamo"! Ovo ostvarenje iz 2004. ponovilo je istoriju istoimene priče iz 1964. kada je reditelj i glumac Džon Vejn izgubio veliki novac uložen u film. Noviji "Alamo" bio je, ipak, veći gubitaš sa skorom od sto miliona dolara u minusu. Mada zvuči neverovatno, ovo je na kraju bila dobra vest. Jer, da se pitao nagrađivani reditelj i producent Ron Hauard gubitak bi bio bar duplo veći. Naime, Hauard je trebalo da režira ovu istorijsku priču, ali kada je zatražio budžet od 200 miliona, studio "Dizni" je unajmio Džona Li Henkoka i prepolovio troškove. Hauard je svojim novcem delimično finansirao film, zato je i potpisan kao producent, ali je sa troškovima reklame, odugovlačenjem snimanja i zaradom od svega 20 miliona, "Alamo" i danas na listama najvećih gubitaša.

Spisak filmskih promašaja ne završava se ovde, jer ga je lako dopuniti naslovima "Žena-mačka", "Posejdon", "Divlji, divlji Zapad" i mnogim drugim. Filmska istorija puna je ostvarenja koja su gubila novac, ali današnji budžeti često prevazilaze granice "normalnog". Kada stotine miliona propadaju, a antireklama se, zahvaljujući društvenim mrežama, širi svetom, "pad" je danas mnogo bolniji


Novosti

_________________
Slika


Vrh
lOOla
Post  Tema posta: Re: Filmska kritika  |  Poslato: 01 Dec 2013, 22:56
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 06 Dec 2012, 21:05
Postovi: 1388

OffLine
Proverite koliko je “Keri” zaista strašna


Novo čitanje kultnog horor romana “Keri” Stivena Kinga trenutno se prikazuje i u našim bioskopima, a sada i vi možete da proverite koliko je zaista strašna nova Keri.


Slika


Tinejdžerka Keri već četiri decenije uliva strah svim ljubitlejima horora, bilo da je reč o hororu koji nas čeka na stranicama knjige, bilo da je u pitanju horor koji vreba iz bioskopskog mraka. Naime, samo dve godine pošto je King objavio svoj roman “Keri” 1974, urađena je prva filmska adaptacija koju je uz pomoć talentovane Sisi Spejsek u glavnoj ulozi režirao čuveni Brajan de Palma.


Slika

phpBB [media]


Nova adaptacija Kingovog književnog predloška premijerno ove jeseni stigla je u bioskope širom sveta. Ipak, film u režiji Kimberli Pirs, sa Kloi Grejs Morec i Džulijan Mur u glavnim ulogama nije dobio pozitivne ocene kritike, a i očekivana zarada na blagajnama je izostala.

“Nemoguće je ne uočiti kako Pirs pada na prvom ispitu, poznavanju ljudskog straha i mehanizama zastrašivanja. Skoro dvadeset prvih minuta filma obiluju tempiranom atmosferom, scenama u kojima čekamo da neko skoči iza ugla ili da nađemo nešto zapanjujuće na vrhu stepenica. Međutim, ništa se zapravo ne dešava, pa gledaoci tako bivaju sasvim naviknuti na tu atmosferu, toliko da kada se ‘nešto strašno’ zaista desi, osećanje straha, valjda ono najvažnije u slučaju horor filma, izostaje”, stoji u našoj recenziji filma “Zbog čega je ‘Keri’ toliko strašna?”


phpBB [media]



preuzeto sa b92


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Filmska kritika  |  Poslato: 01 Dec 2014, 22:03
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
''Mali Budo'' film jeftinih štosova

Budo nije naivni Džo Bak (Džon Vojt) koji iz Teksasa stiže u Njujork u Šlezingerovom "Ponoćnom kauboju"

Slika

Budo nije ni naivni Džo Bak (Džon Vojt) koji iz Teksasa stiže u Njujork u Šlezingerovom "Ponoćnom kauboju", niti smušeni Klod Bukovski (Džon Sevidž) koji je iz Oklahome zalutao na poljane Central parka u "Kosi". Budo malo više podseća na Borata koji se iz kazahstanskog gliba obreo u Americi.


Za razliku od tog Koenovog kretena koji na ivici ukusa nosi paradigmatičnu kritiku globalističkog haosa i civilizacijskih sudara, Mali Budo nema tu snagu karikaturalne satire.

Autori filma "Mali Budo" grade priču i humor na kičmenom motivu - Crnogorca koji se pred krvnim osvetnicima sklanja u Beograd pošto je njegov otac hirurg Drago, za operacionim stolom "ubio" sina lokalnog mafijaša.

Pritom, Budo (Petar Strugar) ne dolazi iz Međeđe u Beograd, kao Mima Karadžić kad siđe na primorje pa ošine po guslama... Budo stiže iz centra Podgorice, a ponaša se pogubljeno do iritiranja. I najčešće ne izaziva smeh već nelagodu.

Fascinacija praznim teniskim terenom, sa kog ga jedva odvajaju i neukusno balavljenje na razgaćene devojke po beogradskim splavovima samo na površnom nivou korespondiraju sa tipskom crtom crnogorskog junoše. Uglavnom prenaglašeno, klišeizirano i banalizovano...

A u Beogradu, kroz koji Budu provodi Mišo Kujović (Sergej Trifunović) da bi ga najpre izručio osvetnicima, a potom sačuvao od njih (iako je izostala jasna motivacija za taj preokret), sve je kao u Demongradu. Nastavnice kurve koje snimaju divlji seks sa svojim žrtvama pa ih ucenjuju. Lekari - korumpirani skotovi sa perverznim devijacijama, policajci zaštitnici siledžija...

Rasplet koji bi trebalo da zaliči na vešto isprepletani holivudski spektakl, pretvara se u naivnu igrariju gde se, u filmskom finalu, sreću svi likovi na VMA, neuverljivo i bez lucidnih rešenja. Naprotiv, sve je dozvoljeno. Pa i to da likovi ulaze u operacionu salu da operišu, isključuju aparate, maltretiraju pacijente, preoblače se u lekare... I sve to kroz sliku renomiranog VMA kao legla korupcije, diletantizma, nehigijene, seksualnih frustracija.

Izopačena rabota dostiže krešendo u završnoj sceni u kojoj Budin otac pokušava seksualno da zlostavi njegovu devojku.

Mnogo toga je u "Malom Budi" svedeno na jeftin štos i tenutni šok - od naziva koji asocira na Bertolučijevu filmsku priču sa Istoka, pa do besomučne poludebilne replike - "Koji si ti meni kralj", koja je postala neka vrsta generacijskog refrena (!?).

Svakako da ekipa "Malog Bude" zaslužuje čestitke za oko 350.000 gledalaca koji su za protekla dva meseca pogledali ostvarenje. Pitanje je da li sam film te čestitke zaslužuje.


Novosti,Predrag Vasiljević

_________________
Slika Slika


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 101 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   


Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker