Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 29 Mar 2024, 01:17


Autoru Poruka
Astra
Post  Tema posta: EMIR KUSTURICA  |  Poslato: 24 Apr 2012, 12:48
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Emir Kusturica

Rođen: 24. Novembar 1954, Sarajevo, Bosna i Hercegovina

Slika

Velikan evropske i svetske kinematografije, Emir Kusturica, spada u red najcenjenijih reditelja nezavisnog filma. Dvostruki dobitnik Zlatne palme, od samog početka karijere intrigira javnost, koja podjednako osporava i hvali njegov autorski rad.

Za svoj prvi igrani film Sjećaš li se Dolly Bell, nagrađen je Zlatnim lavom u Veneciji. Usledili su trijumfi sa ostvarenjima Otac na službenom putu, Dom za vešanje, Underground, Crna mačka, beli mačor, koji su ga vinuli u sam vrh sedme umetnosti.

Iako je prijatelj brojnih zvezda svetskog džet seta, proslavljeni reditelj izbegava pompezna dešavanja. Autentičnu mirnu oazu izgradio je na Mokroj gori gde uživa sa suprugom Majom, sa kojom ima sina Stribora i ćerku Dunju.


Story

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Emir Kusturica  |  Poslato: 24 Apr 2012, 12:49
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Emir Kusturica - biografija

Slika

1954 - 1971

Emir je rođen kao sin jedinac u patrijarhalnoj bosanskoj porodici. Otac Murat radi kao službenik u Ministarstvu informisanja BiH. Od ranog detinjstva važi za izuzetno radoznalog dečaka, koji nije preterano voleo školu. Sa filmom se prvi put sreo preko očevog prijatelja, reditelja Hajrudina Krvavca, koji mu daje malu ulogu u filmu Valter brani Sarajevo.

1972 - 1978

Da bi zaštitili sina jedinca, koji nije izlazio iz bioskopa, od uticaja lošeg društva u Sarajevu, roditelji Emira šalju na čuvenu filmsku Akademiju u Pragu. Njegov studentski film Gernika, snimljen prema noveli Antonija Isakovića, osvaja prvu nagradu na Festivalu studentskog filma u Karlovim Varima. Na fakultetu režira i dva kratka filma: Jedan deo istine i Jesen.

1979

Po završetku studija, Kusturica započinje profesionalnu karijeru na televiziji Sarajevo. Prvo ostvarenje Nevjeste dolaze zabranjeno je zbog eksplicitnog bavljenja seksualnim tabuima. Sa narednim TV filmom Bife Titanik, zasnovanom na priči nobelovca Ive Andrića, osvaja nagradu za režiju na Televizijskom festivalu u Portorožu. U isto vreme predaje režiju na Akademiji scenskih umetnosti u Sarajevu.

Slika

Slika
Emir Kusturica sa sinom Striborom - foto: Story arhiva


Story

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Emir Kusturica  |  Poslato: 24 Apr 2012, 12:50
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Slika
Džim Džarmuš i Emir Kusturica - foto: Zoran Kovačević


1981

Mladi Kusturica na velikom platnu debituje sa filmom Sjećaš li se Dolly Bell?, po scenariju Abdulaha Sidrana. Glavne uloge igraju Slavko Štimac i Ljiljana Blagojević, a njegov rediteljski prvenac uzima se za početak nove bosanske škole filma. Za ovo ostvarenje osvaja Zlatnog lava u Veneciji i nagrade FIPRECI, AGIS i CIDLAC na Festivalu jugoslovenskog filma u Puli.

Slika
Emir Kusturica i Đule Van Gog - foto: Story arhiva

Slika
Emir Kusturica i Lazar Ristovki - foto: Story arhiva

1985

Briljantni rediteljski talenat pokazuje i u sledećem filmu Otac na službenom putu. Ovaj film Kusturici donosi Zlatnu palmu u Kanu i nominaciju za Oskara. U Puli osvaja i Zlatnu arenu za režiju i nagradu Jelen, a međunarodna kritika dodeljuje mu Grand prix za najbolji film. Nakon velikog uspeha, Emir ostavlja kameru na neko vreme i sa Neletom Karajlićem svira u čuvenom sarajevskom bendu Zabranjeno pušenje.

1989

Inicijalna kapisla za novo rediteljsko remek-delo Dom za vešanje bio je novinski članak o Romima koji se bave trgovinom ljudima. Snimanje filma završeno je u Njujorku, pošto Kusturica dobija poziv češkog reditelja Miloša Formana da ga zameni na Kolumbija Univerzitetu. U Kanu je ponovo nagrađen za režiju, a dobija i specijalnu nagradu Roberto Roselini.

Slika
Emir Kusturica, Nele Karajlić i No Smoking Orchestra - foto: Luka Šarac


Story

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Emir Kusturica  |  Poslato: 24 Apr 2012, 12:51
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Slika
Jelena Janković i Emir Kusturica - foto: privatna arhiva

1993

Tokom boravka u Americi, jedan od njegovih studenata, Dejvid Etkins, pokazuje mu scenario iz kojeg nastaje Kusturičin prvi film na engleskom jeziku, Arizona Dream. Glavne uloge tumače Fej Danavej, Džoni Dep i Džeri Luis, a nagrađen je Srebrnim medvedom i Posebnom nagradom žirija na festivalu u Berlinu. Iako nastao u teškom razdoblju za autora, u vreme raspada Jugoslavije, film ga izbacuje u sam vrh svetskog filma.

Slika
Maja i Emir Kusturica sa Ljiljanom Blagojević - foto: Story arhiva

1995

Nakon što mu je otac preminuo od srčanog udara, a porodica zbog ratnih dešavanja izbegla u Crnu Goru, Kusturica donosi odluku da se vrati u zemlju. Počinje rad na najambicioznijem projektu do sada, filmu Underground po scenariju Dušana Kovačevića. Ova burleska, sa proverenim glumačkim majstorima Lazarom Ristovskim i Mikijem Manojlovićem, donosi mu drugu Zlatnu palmu u Kanu. U to vreme strani mediji i opozicija ga kritikuju zbog blagonaklonog stava prema politici Slobodana Miloševića.

Slika

1998

Zaokret u rediteljskom opusu dolazi sa filmom Crna mačka, beli mačor, u kome se opet bavi Romima, ali sa vedrijim temama i happy endom. Kusturica potpisuje scenario zajedno sa Gordanom Mihićem, a muziku rade Nele Karajlić, Vojislav Aralica i Dejan Sparavalo. Na Venecijanskom festivalu film osvaja Srebrnog lava. Veliki reditelj pridružuje se dr Neletu Karajliću u reimenovanom bendu Emir Kusturica & No Smoking Orchestra.

Slika
Miki Manojlović i Emir Kusturica na snimanju filma Crna mačka beli mačor - foto: Košutnjak film


Story

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Emir Kusturica  |  Poslato: 24 Apr 2012, 12:51
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Slika
Nikita Mihalkov i Emir Kusturica - foto: Nemanja Jovanović

2001

U filmu Patrika Lekonta Udovica iz Sen Pjera Kusturica se pojavljuje kao glumac, a naredne godine snima i film The good Thief u režiji Neil Jordan. Za dokumentani film o putovanjima i koncertima Zabranjenog pušenja Priče super osmice, nagrađen je na međunarodnim festivalima u Sankt Petersburgu i Čikagu. Sa bendom izdaje album Unza Unza Time.

Slika
Nikita Mihalkov i Emir Kusturica - foto: Story arhiva

2004

Novi film čuvenog Profesora, Život je čudo, na Kanskom festivalu osvaja filmsku nagradu francuskog obrazovnog sistema, a naredne godine i nagradu Cezar za najbolji film u Evropskoj uniji.

Po Kusturičinoj zamisli za potrebe snimanja filma, izgrađeno je etno selo Drvengrad na Mokroj gori, gde se plodonosni autor i nastanio.


Slika
Selma Hajek, Nele Karajlić i Emir Kusturica - foto: Dragan Teodorović Zeko

2005

Srpski reditelj predsedava žirijem u Kanu, a na festivalu u Kopenhagenu dobija nagradu za doprinos evropskoj kinematografiji.

Za projekat na Mećavniku dodeljena mu je evropska nagrada za arhitekturu Filip Rotje.

Posle niza izjava o svom srpskom poreklu, koje su potresale domaću i stranu javnost, Kusturica se na Đurđevdan i zvanično preobratio u pravoslavlje, krštenjem u manastiru Savina kraj Herceg Novog.

Sa legendarnim Maradonom učestvuje na skupu protiv američkog predsednika Džordža Buša u Mar del Plati, uoči samita zemalja južne i severne Amerike.


Story

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Emir Kusturica  |  Poslato: 24 Apr 2012, 12:52
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
2006

Kao jedno od najznačajnijih rediteljskih imena otvara 34. FEST u Beogradu, sa divom francuskog i evropskog filma Anom Karinom. Na Mokroj gori nastavlja sa izgradnjom jedinstvenog turističkog centra u tradicionalnom duhu i sa etno motivima.

Slika
Dijego Armando Maradona i Emir Kusturica - foto: Dragan Teodorović Zeko

2007

Na Kanskom festivalu premijerno je prikazan njegov novi film Zavet. Muziku potpisuje sin Stribor, a producent je supruga Maja Kusturica.

Krajem juna u pariskoj operi Bastilja sa velikim uspehom prikazana je njegova pank opera Vreme cigana, zasnovana na motivima filma Dom za vešanje.

Čuveni reditelj otkriva za Story da je etno utvrđenje na Mokroj gori poklon trogodišnjem unuku Janku i budućim pokolenjima.

Iste godine režira spot za naslovnu pesmu novog albuma francuskog muzičara Manua Čaoa, Rainin' In Paradize.


2008

Početkom godine Kusturica organizuje prvi međunarodni filmski i muzički festival Kustendorf na Mokroj Gori, a specijalni gost je čuveni ruski reditelj Nikita Mihalkov.

Kao reditelj i scenarista proslavljeni umetnik potpisuje dokumentarni film o usponu i padu fudbalske legende, Dijega Maradone, koji je premijerno prikazan u Kanu.

U filmu Zbogom, francuskog reditelja i scenariste Kristijana Kariona, Kusturica igra ruskog agenta.

Sa bendom No Smoking Orhcestra nastupa širom sveta, a na poziv predsednika Uga Čaveza gostuju u Karakasu povodom proslave Dana državnosti Venecuele.


2009

Autentični filmski mag dovodi na Kustendorf proslavljenog američkog reditelja Džima Džarmuša.

U intervjuu za Story briljantni reditelj otkriva da je supruga Maja njegova najveća podrška i glavna figura koja porodicu drži na okupu.

Slika
plakat za film o Maradoni - foto: Story arhiva


Story

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Emir Kusturica  |  Poslato: 24 Apr 2012, 12:52
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Emir Kusturica - zanimljivosti iz biografije

Slika

Kusturica je dobitnik najvišeg francuskog priznanja Ordena viteza reda umetnosti i književnosti

Proslavljeni reditelj je uz Anu Ivanović, Jelenu Janković i Sašu Đorđevića UNICEF-ov ambasador za Srbiju

Strast prema muzici iskazuje svirajući širom sveta u bendu Emir Kusturica i No Smoking Orchestra

Majstor sedme umetnosti počasni je građanin Buenos Ajresa

Prijatelj je sa najvećim antiglobalistima današnjice, među kojima su Ugo Čavez, Evo Morales, Maradona, Manu Čao

Na Mećavniku je patentirao prirodne sokove čiju ambalažu pored njegovog, krase i likovi Če Gevare, Maradone i Jelene Janković


Story

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Emir Kusturica  |  Poslato: 24 Apr 2012, 12:54
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Kako da odbijem samog sebe?!

Proslavljeni režiser Emir Kusturica kaže da gostuje u drugom delu filma Poslednji krug u Monci iz poštovanja prema svoja tri velika prijatelja: Dušanu Preleviću, Bori Đorđeviću i Oliveru Mandiću

Slika

Svako kad-tad naleti na ponudu koju ne sme, ne može ili ne želi da odbije. Emiru Kusturici to se dogodilo sredinom januara, kada mu je stigao poziv da se pojavi u jednoj sceni nastavka Poslednjeg kruga u Monci.

- Kako sam mogao da odbijem da u drugom delu kultnog filma, na poziv prijatelja, glumim samo jedan dan, u samo jednoj sceni i to samog sebe?! Pritom, treba da odgovorim na pitanje Dragana Nikolića: Je li, Kusto, da li taj Maradona stvarno zna da igra fudbal? Još nismo smislili šta će biti moj odgovor - zagonetno objašnjava proslavljeni režiser kako je došlo do toga da se pojavi u Monci 2.

Kusturica ne bi bio Kusturica kada ne bi sve svoje akcije, pa i profesionalne, potkrepio ličnim razlozima. Tako je i ovog puta u zemunski restoran Perper, u kojem je započeto snimanje Monce 2, stigao motivisan odnosima koji su prvenstveno bitni njemu samom:

- Ovom malom ulogom, u stvari, uokvirio sam prijateljsku ideju da iskažem moje poštovanje prema Preleviću, kao i prema ovoj dvojici ludaka sa kojima gostujem u prvoj sceni - s osmehom kaže, pokazujući na Boru Đorđevića i Olivera Mandića, dok su sva trojica stajali okruženi mnogobrojnim novinarima.

Beograd je te večeri bio mokar, jer je kiša lila kao iz kabla. Emiru je, međutim, od mokrog Beograd mnogo prijatnija Mokra Gora, naselje između Užica i Višegrada u kojem živi već godinu i po dana.

- To i nije za poređenje, jer Mokra Gora praktično i nema konkurenciju. Sa čime god da je poredim, uvek ću reći da mi Mokra Gora više prija. Pa i u odnosu na Beograd. Ali, to ne znači da imam loše mišljenje o Beogradu. Naprotiv, mislim da je jedan od najzanimljivijih gradova na planeti.

Da bi potkrepio ove reči, dvostruki pobednik Kanskog festivala potegao je čak i Veliku jabuku:

- Beograd, koji ja poznajem, je prebogat doživljajima i utiscima, po kojima mogu da ga računam među najznačajnije gradove sveta. Po prostoru, ali i po načinu na koji ljudi doživljavaju život, svrstavam ga u red onih gradova kao što je, recimo, Njujork. Beograd nije tako internacionalan kao Njujork, to je jasno, ali ima sve karakteristike ogromnog grada koji može da apsorbuje svašta.

Kusturičino mišljenje o srpskoj prestonici zasnovano je ne samo na utiscima, nego i na geografskim i demografskim podacima:

- To je, kako ja zovem, vrsta razvaline arhitekture. Imate ogroman prostor, između dve reke, kao i dovoljno veliki broj ljudi koji u njega dolaze i iz njega odlaze. To je bogatstvo i raskoš kojim Beograd može da se pohvali i koje ga čini velikim gradom.

Kusturica je već snimio jedan film čija se radnja dešava u Beogradu: širom sveta nagrađivano Podzemlje. Ipak, podnaslov tog dela glasio je Bila jednom jedna zemlja, što znači da Beograd nije bio u prvom planu. Slavni režiser kaže da je veoma moguće da u bliskoj budućnosti dopuni svoju, već bogatu, biografiju nekim ostvarenjem koje će se baviti savremenim junacima, odraslim na beogradskim ulicama.

- Tačno je da do sada nisam snimao autentične beogradske teme. Ali, nije isključeno da u budućnosti uradim i neki takav film. Zašto ne bih prebacio na platno neku beogradsku temu? Zašto da ne iskoristim to mnoštvo likova i priča, koje se nudi u Beogradu?!

Postoji mogućnost da režiser koji trenutno završava film o Dijegu Armandu Maradoni, jednom od najvećih fudbalera svih vremena, ostane pri sportskim temama i kada se bude bavio gradom na Savi i Dunavu. Jer, kada ga u belom svetu pitaju da im ispriča nešto o Beogradu, Kusturici uvek najpre padne na pamet jedna strana Topčiderskog brda:

- Partizan! To mi je uvek prva asocijacija na Beograd!


Story arhiva

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Emir Kusturica  |  Poslato: 24 Apr 2012, 12:55
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Tri palme na otoku sreće

Na užičkoj Plaži, pored reke Đetinje, u prostorijama gradskog Fudbalskog saveza, Emir Kusturica i njegova malobrojna ekipa snimaju film Zavet (Promise Me This), koji će sledeće godine biti jedan od najozbiljnijih kandidata za Zlatnu palmu u Kanu

Slika


U oronulom dvorištu, sa starom metalnom kapijom na kojoj piše Krivokapić Tifun, čizmar, smešten je neobičan autobus, zapravo kuća na točkovima. Oko nje vri kao u košnici, snima se scena filma Zavet, u kojoj se dečak Cane, glavni junak priče, sreće sa svojim pobratimom divovskog rasta Topuzom. Oko glavnih aktera scene, malog Uroša Milovanovića i Stribora Kusturice, ima dvadesetak ljudi i samo je znalcima jasno šta oni tačno rade. Emir Kusturica se ne vidi, ali se čuje. On sedi nekoliko metara dalje, s druge strane kuće, i pažljivo na monitoru prati šta se dešava. Kada je zadovoljan ne ustručava se da pohvali ekipu, a kada nije - prvo psuje, pa ako ni posle toga ne dobije ono što je tražio, ustaje i dolazi na lice mesta.

Iako se filmska industrija uglavnom smatra glamuroznom, snimanje filma je dug i mukotrpan posao, sa mnogo čekanja i ponavljanja istih scena. Ono što će na filmu trajati minut-dva, na setu može da potraje i satima. Ako je reditelj dobitnik najprestižnijih svetskih nagrada, on je automatski i zahtevniji, a posao izvođača glumačkih poslova teži.

- Na snimanju je mnogo toga teško – kaže Stribor Kusturica. - Emir je izuzetno zahtevan i nema kompromisa kako sa samim sobom, tako ni sa glumcima i celom ekipom. Na taj način je i došao do rezultata. Teško je sve, a mora i da se čeka. Taj smor je teži od umora koji nastaje kad nas tera da često ponavljamo scene.

Uroš Milovanović ima najmanje glumačkog iskustva, a najteži zadatak. Priča Zaveta vrti se oko njega, a kako će uraditi posao videće, kako sam kaže, ceo svet i zato se na snimanju nimalo ne štedi.

- Ovaj mali pada bolje od svih glumaca sa kojima sam ikada radio – komentariše Kusturica jednu Uroševu akrobaciju.

Najteže je, kaže Uroš, bilo dok su snimali deo s kravom koju Cane vodi u grad da je proda.

- Nisam pre imao kontakte s kravama, a od ove sam zadobio jake povrede. Zgazila me, nešto se zaglavilo pa me je vukla, ubola me rogom, ogrebala po licu... Sada kada sam se nje rešio ništa mi fizički nije naporno – kaže mali glumac, iako je samo nekoliko minuta ranije imao bliski susret sa Stiborovom glavom i na čelu zaradio vidljivu čvorugu.

- On nema tremu i plaši se samo scena koje snima na vrhu krana. Ogrebotine na licu, koje na prvi pogled liče na filmsku šminku, zaradio je nedavno.

- Trebalo je da se kotrljam u kesi, ali to nisam mogao, pa su me pustili niz dasku. Sve je bilo super na probi, ali su na snimanju sklonili dasku, pa sam se razbio, kaže mali glumac.

Kada nešto pogreši, Uroš se ne nervira već ponavlja sve dok Profa, kako Emira zovu saradnici, ne kaže da je dobro. Izabran je na audiciji među 1 600 dečaka koji su priželjkivali ovu ulogu, a pre Zaveta igrao je u dokumentarnom filmu Plavi Cigani.

- Kada sam snimao Plave Cigane, posle tri-četiri kadra znao sam da ću biti glumac. Hoću da upišem jezičku gimnaziju, a posle toga Akademiju za glumu- dečački samouvereno iznosi svoje planove Uroš, za koga njegovi filmski partneri kažu da je jako fin momak i perspektivan glumac, kao i da na neki način podseća na Slavka Štimca dok je bio mali.

Kusturica se i u novom filmu drži svoje odluke da pravi tople filmove. Zavet je priča o dedi koji šalje unuka u grad da proda kravu, nađe ženu i kupi uspomenu, ali i saga o ljubavi i prijateljstvu. I deda i unuk će se do kraja filma zaljubiti, a mali Cane će upoznati Topuza i Runju, braću blizance koji će mu postati zaštitinici i pomoći da ostvari zadatak koji mu je deda poverio. Kao i u većini Kusturičinih ostvarenja i u ovom igra mali broj profesionalnih glumaca, a najveći posao završavaju amateri, za koje Dragan-Kiki Zurovac kaže da više nisu naturščici, jer su već glumili u filmu Život je čudo. Kusturica je ulogu dede poverio Aleksandru Berčeku, a tu su i neizostavni Miki Manojlović i Ljiljana Blagojević. Uroševa partnerka je devetnaestogodišnja Marija Petronijević iz sela Visibabe kraj Požege, koja je kao i on izabrana na audiciji, a Zavet joj je prvi film.
Važan deo filma biće muzika, koja je obeležila i prethodna Kusturičina ostvarenja. Nakon Zorana Simjanovića, Gorana Bregovića, Neleta Karajlića i Dejana Sparavala, kao autor muzike biće potpisan Kusturičin sin Stribor. On s ocem svira u bendu No Smoking Orchestra, a pored toga ima još jedan, koji za sada nema ime. Emir ih je čuo na Mećavniku, gde su uvežbavali pesme za prvi album, i odlučio da im poveri Zavet.

- Naša muzika je mešavina različitih stilova – kaže Stribor. - Svi muzičari iz benda imaju dosta iskustva iz kafane, sa svadbi i ciganskih balova. Najveći uticaj na nas ima specifična vrsta narodne muzike, koja nije mnogo poznata, pogotovo van romske zajednice.

Pokušavajući da tačno opiše šta će se čuti u filmu, Stribor objašnjava:

- Ima tu i elektornike i drveta. Dok u narodnoj muzici imamo ili tužne ili vesele pesme, u stilu koji smo stvorili melanholija se izmešala s veselim tonovima. U svirku smo ubacili sve ono što smo slušali i svirali: rege, latinoameričku muziku, džez, onaj lepi muzički kič... Tako smo, na neki način, oplemenili kafansku muziku, koja nije izgubila svoj sirovi temelj i dim u kojem se izvodi.

Snimanje Zaveta će se posle Užica nastaviti na Mokroj gori, gde je za potrebe filma napravljeno čitavo selo, sa crkvom i školom. Sve bi trebalo da bude gotovo do oktobra, a nakon toga sledi postprodukcija u Beogradu i Francuskoj. Planirano je da premijera bude na sledećem Kanskom festivalu, pa se veći deo ekipe nada Zlatnoj palmi. Ako mu bude dodeljena, Kusturica bi postao prvi reditelj na svetu koji je osvojio tri glavne kanske nagrade i pretrčao bi francusku braću Darden, Danca Bilija Augusta i Japanca Šoeija Iamamuru, koji imaju dve Zlatne palme.

Izvor: Story broj 37, 6. jun 2006.


Story

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Emir Kusturica  |  Poslato: 24 Apr 2012, 12:56
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Zbog budućnosti svoje dece vratio sam se pravoslavlju

Slavni reditelj Emir Kusturica samo za Story priča o tome zašto je u Mećavniku svio dom, otkriva zašto nikada neće otići u rodno Sarajevo, zbog čega je postao pravoslavac, ali i da je njegova supruga Maja centralna figura koja porodicu drži na okupu

Slika

Slika

Slavni srpski reditelj Emir Kusturica priznat i čuven širom sveta odavno ne dozvoljava da njegov svet pažljivo građen u Mećavniku na Mokroj gori narušavaju moderni spoljni uticaji. Pošto je spremno odbio sve prilike da ostane u svetskim metropolama i živi poput većine zvezda iz sveta filma, Kusturica je pronašao idealnu oazu odakle crpi snagu i ideje za izvanredna ostvarenja. Pored brojnih priznanja za svoj rad, Emir je od 2007. godine i nosilac francuskog Ordena viteza reda umetnosti i književnosti koji su pored njega dobili još samo Danilo Kiš i Vladimir Veličković. Sa grupom No smoking orchestra već deceniju održava koncerte širom sveta, o kojima pišu i inostrani mediji. Iako se druži sa pripadnicima svetskog džet seta, Kusturica izbegava pompezna dešavanja i najradije se odmara u prirodi svog toplog doma, okružen voljenom suprugom Majom, sinom Striborom i ćerkom Dunjom. Posebnu emociju u njegov život uneo je unuk Janko, za kojeg slavni deda uvek ima najviše vremena.
Story: Da li ste zadovoljni kako je protekao nedavno završeni Drugi međunarodni filmski i muzički festival Kustendorf film festival, čiji ste osnivač?
- Da, jer je to pre svega festival koji ima veliki potencijal. Održava se na pravom mestu gde mladi ljudi pokreću ideje i iznose njihovo viđenje kinemomatografije i to dok još nisu zatrovani prevelikim obavezama koje tržište nalaže, što festival čini zanimljivijim i boljim. On je napravljen da bi film bio zabava, ali i mnogo više od toga.
Story: Tokom poslednjih meseci u Srbiji ste održali pet koncerata sa bendom No smoking orchestra. Kako je došlo do toga, budući da godinama niste nastupali pred domaćom publikom?
- Srbija je ušla u fazu demokratije, u kojoj bi trebalo da je samoj sebi najvažnija. Ja sam čovek koji je manje-više odrastao uz sve ono što vole Beograđani, ali bez obzira na sve smatram da se neprirodno odnosimo prema nasleđu. Uporno zaboravljamo činjenicu da smo deo sveta onoliko koliko sa svojim participiramo, a ne koliko imitiramo, a takav pristup često provincijalizuje našu zemlju. No smoking orchestra aktivira naše muzičko nasleđe. Na zatvaranju festivala svi smo bili u prilici da gledamo folklorna društva na sceni i osetimo koliku snagu i energiju oni manifestuju. Mislim da je naš bend potrajao upravo zato što smo svetu ponudili ono što do tada nisu čuli. Reč je o energiji koji se miksuje sa rokenrolom i organski deluje na publiku. Bez obzira gde se pojavili uvek imamo utisak da donosimo ljudima nešto što manje znaju, a što im je veoma važno da prepoznaju.
Story: Neretko se spekuliše da vas bolje prihvataju u inostranstvu nego u Srbiji. Stiče se utisak da srpska publika insistira isključivo na poznatim pesmama Zabranjenog pušenja?
- Dobro je što publika želi da sluša stare pesme, ali to je malo dosadno. Oni time traže svoju identifikaciju iz prošlosti, a posle toliko godina i brojnih promena, prirodno je da sviramo i nove pesme. Bend je napravio značajnu operu Dom za vešanje koja se izvodi u Parizu, pored toga deset godina sviramo na svetskim scenama i utoliko mu Beograd dođe kao jedna od stanica na mapi gostovanja. Nismo grupa stvorena za osvajanje radio stanica i ne moramo da služimo tržištu i namećemo se hitovima.
Story: Zbog čega Dr Neleta Karajlića smatrate najvećim misliocem današnjice?
- On je opasan, a i francuske novine su za njega napisale da su naspram njega Igi Pop i Mik Džeger paraplegičari. Na neki način to je i tačno jer ne poznajem čoveka koji tako može da porazi i nadvlada publiku u igri i svaki put to iznova ponovi pred nekoliko hiljada ljudi. Mislim da je i pređašnja i sadašnja verzija Zabranjenog pušenja to što jeste zahvaljujući njegovoj energiji.
Story: Obojica ste veoma jake ličnosti. Kako međusobno funkcionišete?
- Super i mislim da dogovor koji postoji između nas leži na jednoj vrsti kolektivnog obrasca koji svima nama odgovara. To je recept koji nam omogućava da nesmetano komuniciramo sa ostatkom sveta.
Story: Nele je nedavno za Story rekao da ste ipak vi šef benda?
- Možda imam vatreniji autoritet od njega i već čitavu deceniju lakše na okupu držim jedanaest ljudi što nije jednostavno. Značajnije je to što odlično komuniciramo i radimo ono što volimo. Srećni momenti koji proizilaze iz toga proizvode u čoveku dejstvo pomoću kog prevazilazimo nezadovoljstvo ili ljutnju. Zbog toga, nismo bend koji se sastao da bi se raspao, a naši članovi se nisu propili, niti se navukli na drogu i propali. Predstavljamo etno-muzikološko-političku formaciju i antiglobalistički recept koji je mnogo snažan.
Story: Da li i dalje pijete isključivo pivo posle svirki?
- Da, pivo je dobro zbog vitamina B i zbog pozitivnog delovanja na bubrege.
Story: Nedavno ste se u francuskom filmu Farewell okušali u ulozi glumca. Kako je biti sa druge strane kamere?
- To mi se desilo prvi put u životu i bilo je zanimljivo to što sam igrao na francuskom. U filmu se radi o špijunskoj aferi i mislim da će publici biti zanimljiv i uzbudljiv.
Story: Pojedine vaše kolege tvrde da vam Srbija nikada nije oprostila svetsku slavu?
- Svi koji to kažu lažu jer je dovoljno proveriti sajtove i forume i videti da je samo jedna mala grupa ljudi protiv mene. Siguran sam da su i oni proizvod rada raznih političkih službi koje žele da stvore lažnu sliku o meni.
Story: Bosanski časopis Dani 1993. godine objavio je da u Beogradu živi vaš dvojnik Pantelija S. Milisavljević, a da ste vi zapravo sve vreme rata bili u Sarajevu. Ima li u tome istine?
- Ti ljudi su želeli da naprave pometnju kako bi predupredili ono što će se nekoliko godina kasnije desiti. Kada mi je umrla majka krstio sam se i uzeo ime Nemanja. Nisam želeo da doživim situaciju koju sam pročitao u Panču Vilji, gde je jedan Škotlanđanin koga su osudili na smrt na pitanje zašto tako duboko kopa svoj grob odgovorio da to čini jer ne želi da ga lešinari raznose. Na Balkanu je i za umrlima trka zato što je ideološka, religijska i etnička pripadnost pomešana na maloj teritoriji. Da se to ne bi desilo i meni, odlučio sam da primim pravoslavlje. Nisam znao da će moje krštenje izazvati buku, ali bio sam glup i trebalo je to da pretpostavim. Kada sam shvatio da ne mogu ostati neutralan, zbog bolje budućnosti svoje dece, odlučio sam da se vratim pravoslavlju iz kojeg potiče moja porodica. Nisam ja nikakav veliki pravoslavac, niti Srbin, nego Hercegovac.
Story: Da li ste nakon rata u Bosni i Hercegovini išli u Sarajevo?
- Nisam, niti ću to uraditi! Kako da idem tamo gde neka fukara može da me dohvati i u ime neke ludačke ideje razbije mi glavu. Ne plašim se, ali nemam potrebu da idem kod tih ljudi. Prošlo je sedamnaest godina i ne bih sebi priuštio da idem među one čije mišljenje ne delim.
Story: Zbog čega vas inspirišu Romi?
- O njima sam snimio samo dva filma, a ispade da ih stalno ubacujem u svoje projekte. Recimo, kada sam bio student pravio sam priču o Jevrejima i uopšteno o poniženim narodima. Kod mene je pravdoljubivost jedna od centralnih tačaka karaktera i kada se borim za to da Kosovo ne može biti oteto, ja to ne kažem kao Srbin, već kao neko kome je pravda na prvom mestu.
Story: Delujete pomalo nepristupačno, a vaši prijatelji tvrde da ste zabavan čovek. Da li je odbojan stav vaš odbrambeni mehanizam?
- Ljudi imaju takav utisak zbog mog izgleda koji je posledica teškog buđenja. Uglavnom sam umoran pa delujem namršteno i neraspoloženo. Pojedinci misle i da sam alkoholičar što nije tačno.
Story: Koliko imate vremena za privatni život, pošto mnogo radite i više vremena provodite u avionu nego na zemlji?
- Nažalost, ne mnogo. Sve ovo što radim zahteva dobru organizaciju i čvrst koncept. Uvek se setim kako sam kao mladić gledao fudbalske utakmice naše reprezentacije koja je stalno gubila jer nije imala dovoljno istrajnosti, snage i želje. Moja htenja su javna, pa je na neki način i moj intimni život u tom pogledu nepostojeći. Svaki normalan čovek uzme odmor u trajanju od mesec, dva, ali meni se to ne dešava jer sam potpuno upregnut tokom celog života, što mi i ne smeta. Zadovoljstvo koje mi pričinjavaju uspesi članova moje porodice jeste ono što mi je dovoljno.
Story: Sa vama u bendu svira i vaš sin Stribor. Imate li potpuno profesionalan odnos ili je on prožet i privatnim?
- Mi smo na prvom mestu drugovi i zajedno delimo život već duže vreme. Mislim da je on svojom čudnom invencijom i divnom snagom koju je uložio u muziku za film Zavet pokazao ne samo da je reproduktivan umetnik, nego i ozbiljan autor. Najdraže od svega mi je to što sam imao priliku da prisustvujem formiranju njegovog talenta. Sada nadoknađujem period kada nisam bio uz njega dok sam intenzivno radio filmove.
Story: O vašoj ćerki Dunji javnost malo zna. Čime se ona bavi?
- Moja ćerka studira dramaturgiju kod reditelja Siniše Kovačevića, veoma je obrazovana i osetljiva devojka i siguran sam da će u budućnosti napravi nešto veliko. Samo je pitanje vremena kada će iskoristi svoju intuiciju i dar i pronaći ogledalo u kome će reflektovati svoje zamisli.
Story: Pre četiri godine ostvarili ste se i u ulozi dede.
- Striborov sin Janko divan je i briljantan dečak. On je naš najbolji izraz, dobro se tuče u vrtiću i što je najvažnije ljudi ga vole. Za njega uvek imam vremena, ali ga sada baš dugo nisam posećivao zbog priprema oko festivala. Uskoro ćemo ponovo moći da se družimo i igramo.
Story: Koliko vam je u poslu bitno mišljenje supruge Maje?
- Maja je centralna emocija naše familije, ona je zapravo vezivno tkivo. Njena bezgranična emocionalnost i nesvakidašnja inteligencija od davnih sedamdesetih pa do danas stub je naše porodice. Moja supruga završila je književnost, ali kada sam se vratio iz Francuske na najbolji način se pokazala kao producent i zahvaljujući svojoj umešnosti učinila ono što je u filmu najteže - da sačuva novac i usmeri ga na platno. Upravo tako mi je pomogla da završim poslednja tri filma.
Story: Niste čovek koji poštuje pravila koje društvo nalaže. Jeste li takvi i u kući?
- Nemamo nikakva pravila. Postoji jedan prirodan autoritet koji se poštuje, ali manje-više sve se nekako podrazumeva. Uz razgovor uvek primirimo ponekad ostrašćenu prepirku. Kod nas ne postoji hijerarhija koja je uspostavljena formalno, nego se sve dešava prirodno.
Story: Zbog čega ste svoj dom izgradili baš na Mokroj gori?
- Takvo mesto je teško naći jer ga okružuju planine poput nekih čuvara. Dugo sam tražio prostor gde ću se skrasiti i pošto nemam potrebu da živim u gradu, ovo je predstavljalo idealan izbor. Bio sam srećan kada su ljudi kao što su Vojislav Koštunica i Boris Tadić iskoristili svoje autoritete i Zakonom o zaštiti životne sredine zaštitili Mećavnik od onih koji su želeli da od njega naprave ekološku katastrofu.
Story: Da li je zapravo Drvengrad država u državi?
- Jedina ozbiljna realizacija koja postoji u državi jeste da se poštuju pravila, a to je u Srbiji uvek čudno. Na papiru piše kako bi Drvengrad trebalo da funkcioniše i šta predstavlja. Na Mećavniku se propisi poštuju što izaziva gnev kod pojedinaca. Priče o tome kako ne žele da prodaju svoju dedovinu samo je paravan jer oni u stvari hoće da je prodaju za što veći novac.
Story: Nesporno je vaše prijateljstvo s Armandom Dijegom Maradonom o kome ste snimili i dokumentarni film. Kako ste se zbližili?
- Zajedno sa svojom filmskom ekipom otišao sam na njegova vrata i sećam se da je to bila jedna veoma dirljiva scena. Osim toga, postoji vidljiv uticaj onog što Maradona i ja mislimo, kako se odnosimo prema silama, ali i sloboda kojom se izražavamo.
Story: Koliko se razlikuje saradnja sa stranim glumačkim zvezdama u odnosu na onu sa domaćim umetnicima?
- Saradnja sa domaćim glumcima je nekada bolja od one sa strancima. Na žalost, mi smo neintegrisani u svetskom sistemu, ali je budućnost otvorenija. Naši ljudi treba da budu što više okrenuti ka svetu, ali i da ostanu svoji.
Story: Za sledeću godinu najavili ste dolazak Džonija Depa na Mokru goru. Kakvi su realni izgledi da dođe do toga?
- Čuli smo se drugim povodom i on mi je predložio da dođe, ali moraćemo dobro da ga čuvamo od ženske populacije. Zajedno smo snimili film Arizona drim, a on je dolazio u Beograd na FEST 1992. kada niko nije želeo da poseti Srbiju. On je svoj život proveo na filmu, radio je sa proslavljenim rediteljima, odigrao mnogo nekomercijalnih filmova, iako je jedan od zaposlenijih umetnika današnjice.
Story: Da li je tačno da umete da vozite helikopter?
- Jeste, već imam oko sto časova letenja iza sebe.

Izvor: Story broj 174, 20. januar 2009.


Story

_________________
Slika


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 103 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   


Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker