Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 29 Mar 2024, 00:59


Autoru Poruka
Senka
Post  Tema posta: Re: Zanimljivosti o biljkama i cvijeću  |  Poslato: 04 Feb 2017, 01:38
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Priča o Delfinijumu

Slika

Delfinijum je dobio svoje ime u antičkoj Grčkoj zbog sličnosti svojih pupoljuka sa glavom delfina. Grčke legende nam kazuju da je jednom davno među antičkim helenima živeo talentovani mladi čovek. On je po sećanju napravio skulpturu svoje voljene i udahnuvši dušu u nju skulptura je oživela. Međutim bogovi su ga pretvorili u delfina zbog takve nečuvene drskosti. Delfin je plivao do obale svake noći do koje je dolazila i devojka koju je on podigao iz mrtvih, međutim njih dvoje se nisu mogli sresti. Jednom je delfin uočio problem; u svojim ustima je držao nežni cvet koji je sijao azurnom svetlošću. Delfin se graciozno približio obali i stavio je cvet pred noge njegove voljene. Cvet je bio sličan delfinovoj glavi.

Vrste i sorte ovoga cveća su zadivljujuće. Cveće može biti plavo, tamnoplavo, azurno, ljubičasto, lila , belo i u kombinaciji sa crnom, belom, sivom i krem bojom daje ovim biljkama neodoljivi šarm. Ovaj cvet koji voli sunce ne podnosi bilo koju vrstu senke, premda u vrelim danima preferira malo hladovine i boji se da ne bude opečen vrelim sunčevim zracima.


izvor:net

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Zanimljivosti o biljkama i cvijeću  |  Poslato: 06 Feb 2017, 17:24
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Priča o Gladioli

Slika

Rod gladiola je veliki i obuhvata preko 250 divljih vrsta. Sve one nalaze se prirodno rasprostranjene isključivo u Evropi, Africi i Aziji, dok u Americi i Australiji još nisu pronađene divlje vrste gladiola.


Divlje vrste gladiola bile su poznate još u starom veku. Njihov značaj u to vreme vezivao se za sasvim druga svojstva i osobine gladiole. Tako Theophrast (372 - 287. god. pre naše ere, Grčki filozof i botaničar) navodi da su se kao korov između žita nalazile gladiole (Gladiolus Segetum) čiji su se gomolji jeli ispečeni sa brašnom.

Drugi podatak zabeležio je Plinius Stariji (23 - 79. posle n.e., rimski pisac) koji u svom delu Istorija Prirode navodi da se lukovice vade iz zemlje, suše i koriste za lečenje.

U srednjem veku gomolje gladiola nosili su robovi i bezemljaši kao amajliju koja ih štiti od povreda i čini ih nepobedivim. O proizvodnji gladiola može se govoriti tek od početka 19 veka kada je engleski baštovan Colville uspeo vešistrukim ukrštanjem da proizvede rano cvetajuće hibride koji se još i danas pod nazivom G. X Colvillei Horst, sa uspehom gaje.

Zatim belgijski baštovan L. Van Houtte iz grada Genta uvodi 1841 godine krupno cvetne gladiole Gladioulus X Gandavensis, čime počinje i naglo širenje gladiola.

1885 god uvezena je iz Afrike Gladiola Primlus, žute boje, koja je ukrštanje sa gladiolom X Gandavensis i sa Gladiolom X Lemoinei dala jednu sasvim novu grupu tzv. Primulinus sa novim bojama kao što su žuta i narandžasta. U daljem razvoju sortiment gladiola prolazi kroz razne faze i nije mogao biti pošteđen ni raznih modnih hirova. Tako su krajem 19 i početkom 20 veka naročito bile tražene sorte sa reckavim obodom cveta.

Ne tako davno firma Konynenburg & Mark iz Noordwyka u Holandiji proizvela je novu grupu tzv. Butterfly Gladiola koje se odlikuju obilnim cvetanjem i sitnim dobro oformljenim cvetovima velike trajnosti. Posebno su pogodne za rano pospešivanje u staklenicima.

U naše vreme najviše se radi na daljoj selekciji krupno cvetnih gladiola kojih sada već ima više hiljada sorti.


saneta

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Zanimljivosti o biljkama i cvijeću  |  Poslato: 06 Feb 2017, 17:27
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Priča o Jorgovanu

Slika


Antička Grčka legenda kazuje da je mladi Pan bog šuma i polja jednom sreo prelepu nimfu Syringa, jednog prelepog jutra. On se divio njenoj gracioznosti i lepoti i odlučio je da priča sa njom. Medjutim ona se uplašila i pobegla. Pan je probao da je sustigne ali je iznenada natrčao na mirišljavi grm jorgovana i tada su mu odjednom krenule suze iz očiju. Nakon toga je počeo da luta po šumama i da čini dobra dela svima, a ime Syringa je postalo latinsko ime za jorgovan.

Druga legenda kazuje da su jorgovani nastali kada je proleće oteralo sneg sa polja i podiglo sunce višlje ka nebu. Tada se sunce srelo sa dugom i prošlo zajedno preko neba. Proleće je sakupilo nešto sunčevih zraka i pomešalo ih sa malo duginih boja i počelo da ih prosipa po zemlji. Kada je proleće stiglo do severa ostale su joj još samo bela i ljubičasta boja. U tom trenu su ispod proleća bile skandinavske zemlje. Tada je proleće bacilo boje jorgovana na malo grmlje koje je bilo prekriveno malim cvetovima. Proleću je preostala još samo bela boja i ono ga je razasulo po zemlji. Na mestima gde je bela boja pala na grmlje izrasli su beli jorgovani. Jorgovani su dobili svoje ime po grčkoj reči "syrinx" što znači frula zato što su od drveta jorgovana čobani pravili frulice. Ali u Rusiji se takođe zove i "sinel" što potiče od reči plavo zato što ta aktivna boja definiše kolorit biljke.


sa neta

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Zanimljivosti o biljkama i cvijeću  |  Poslato: 06 Feb 2017, 17:31
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Priča o Karanfilu

Slika

Karanfil, crveni cvet, saputnik ljubavi i radosti. Po staroj legendi kada su živeli bogovi, među njima boginja Artemida koja se sa Zevsom i Latonijem vraćala sa zabave i videla svirača koji svirajući na flauti ne obraća pažnju da zvukovi flaute plaše i rasteruju sve životinje u okrugu. Ljuta boginja je razapela strelu i ustrelila prelepog svirača. Veoma brzo ljutnju boginje smenila je milost i pokajanje. Ona je zamolila boga Zevsa da mrtvog mladića pretvori u crveni cvet, zato se taj cvet još zove i cvet Zevsa, mudrog i moćnog boga koji je mladića načinio besmrtnim.


Napoleon prvi je 15. maja 1802 dobio orden prvog reda. On je izabrao cvet karanfila kao simbol lente za to više francusko odlikovanje. Interesantno je da u vreme francuske revolucije 1793 godine nevine žrtve revolucionarnog terora idući na streljanje ukrašavale su sebe ovim cvetom da bi pokazali kako oni umirući za svog dragog kralja neustrašivo gledajući u oči smrti. Tada je po čitavoj Francuskoj taj cvet nazvan trenutak užasa-oružje užasa.

U Engleskoj se on pojavio tek u šestaestom veku i odmah na početku svog pojavljivanja zavladale su simpatije carstva i u to vreme kraljice Elizabete i svih engleskih aristokrata. Svi su ih sadili u vrtovima, parkovima i toplim lejama. Sama kraljica Elizabeta se nije razdvajala od njega i svuda se pojavljivala sa njim, na državnim priredbama, balovima, takođe i u uskom krugu dvorskih dama.

Ako je u Francuskoj i Engleskoj ovaj cvet bio ljubimac viših slojeva u Belgiji je on bio ljubimac običnog naroda i postao je simbol blagonaklonog domaćeg roditeljstva, roditeljske ljubavi i roditeljskih priča. A u Holandiji mnogi holandski umetnici sreću ozarena ženska lica noseći bukete karanfila u rukama. Na jednoj svečanosti u ferarskom saboru sa buketom tih cvetova određen je dan svih svetih.

U Italiji je cvet karanfila proglašen talismanom ljubavi. U Bolonji karanfil se naziva cvetom apostola Svetog Patra i 29. juna na dan njegove smrti karanfilom se ukrašavaju crkve u svim gradovima. U savremenoj istoriji cvet karanfila je takođe ostvario svoj neizbežan ugled.

Izvesno je da je 25. april u Portugaliji jedan od najvažnijih praznika u državi. Tada je 1974 godine bio svrgnut fašistički režim i ta revolucija se zove revolucija crvenih karanfila. Tu revoluciju karakteriše odsustvo nasilja u korist vlasti liberalno demokratske partije. Tada je na ulice Lisabona izašlo stanovništvo grada sa crvenim cvetovima karanfila u rukama. Crveni cvet karanfila je postao simbol revolucije. Tada su vojnici te cvetove poređali po kundacima svog oružja.


sa neta

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Zanimljivosti o biljkama i cvijeću  |  Poslato: 06 Feb 2017, 17:37
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Priča o Ladoležu

Slika

Ladolež sa predivnim plavim cvetovima koji se otvaraju ujutro, okreću njihove lepe plave glave prema suncu, oni uzdižu i ukrašavaju skoro sve što posadite blizu njih. Za njih je misteriozno to što oni zatvaraju njihova lica u kasno popodne i naizgled idu da spavaju do sledećeg jutra.

Postoji jedna legenda o njima koja kaže; Bila jednom jedna prelepa princeza koja je volela da sedi među cvećem u njenoj bašti. Ona je bila veoma nežna i zbog toga je uvek trebala da se vrati u palatu pre nego što dan postane previše vreo i zbog toga ona nije nikada videla izvesne varijetete njenog baštenskog cveća koje se nije otvaralo sve dok ga sunce ne obasja. Ovo je nju učinilo izuzetno tužnom, jer kao što je poznato princeze imaju vrlo prefinjena srca i osećanja, i tako jednoga dana kada se vratila u palatu ona je počela da plače. Njene suze su padale po podu dok je ona hodala i svaka koja je dodirnula zemlju magično se pretvorila u malo seme. Nekoliko nedelja kasnije, kada je princeza šetala po njenoj bašti, rano jednog jutra, bila je veoma iznenađena kada je spazila prelepi novi cvet koji raste i uspinje se preko baštenskog zida uvijajući svoje ljupke vitice oko drveća i lukova. Njeno srce je bilo ispunjeno srećom i od tada je ime "jutarnja lepota" dato tom ljupkom cveću koje je poniklo od suza princezinih lepih plavih očiju, a opet joj je dalo toliko puno radosti u njenim jutarnjim šetnjama.


sa neta

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Zanimljivosti o biljkama i cvijeću  |  Poslato: 06 Feb 2017, 17:41
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Priča o Ljiljanu

Slika

Ljiljan je posvećen boginji Heri, Zevsovoj ženi. Legenda kaže da kada je Zevs začeo Herkulesa sa smrtnom ženom Alkemom, on je poželeo da njegov sin u većem delu bude božanstven. Da bi ovo sproveo on je doveo bebu kod Here nakon što ju je drogama uspavao. On je postavio bebu na njene grudi i tako je Herkules dojen. Hera se probudila užasnuta i iznenađena i odgurnula bebu od sebe. Pritom se malo njenog mleka prosulo po nebesima i oformilo mlečni put. Nekoliko kapljica je palo na zemlju i od tih kapljica su iznikli prvi ljiljani.


Rimska legenda kazuje da kada je Venera izronila iz morske pene ona je videla ljiljan i postala ispunjena ljubomornom zavišću jer je bila svedok njegove lepote. Videvši ga kao rivala njenoj sopstvenoj lepoti ona je prouzrokovala veliki i monstruozni tučak da iskoči iz ljiljanovog snežno belog centra. Ovaj mit se računa da je zaslužan za asociranje ljiljana sa Venerom i Satirom koji su personifikacija žestoke požude.

Rani ljiljani su pronađeni u vrtovima Amnisosa, na ostrvu Krit, koji datiraju iz Minojskog perioda, oko 1580 p.n.e. Ljiljani su bili Minojsko sveto cveće, posebni atribut Velike Minojske Boginje Britomartis ili Diktine koja ima njeno poreklo iz neolitskog perioda. Ona je održavala njenu nadmoć, superiornost na Kritu, sve do misteriozne kataklizme koja se dogodila Minojskoj civilizaciji sredinom 16 veka p.n.e. kada je njen kult rapidno asimiliran u Grčku religiju i ona je postala prekursor Grčke boginje Artemide.

To je takođe bio popularan cvet u Antičkoj jevrejskoj civilizaciji. Pomenut je u starom zavetu kao i u novom. Sa napretkom hrišćanstva, ljiljan je postao simbol čednosti i vrline. Ljiljan je postao blisko asociran sa Devicom Marijom, jedna od mnogih primera gde jedan atribut paganskog božanstva (Afrodita, Hera) je adaptiran od strane Hristove majke. Premda je njegova asocijacija sa devičanstvom postala simbol devičanskih mučenika i brojnih svetaca. I u Hrišćanstvu i u popularnim paganskim tradicijama ljiljan je bio simbol plodnosti. Sveti Antoni od Padove, zaštitnik braka, je takođe zaštitnik rađanja. U grčkim bračnim ceremonijama sveštenik je stavljao preko mladine glave krunu od ljiljana ukrašenu pšeničnim klasjem, kao simbol čistote i izobilja.

Zbog svoje veličine i retke lepote, ljiljan je oduvek bio cenjen cvet. U staroj Grčkoj bio je posvećen vrhovnoj boginji Heri, kraljici neba, zaštitnici braka i potomstva. Mit kaže da su liljani nastali iz kapljica njenog mleka koje su pale na zemlju. Iako ih ima različitih boja, najomiljeniji je beli ljiljan. On je simbol uzvišenosti i čistoće i veruje se da postoji još od početka ledenog doba. Često se povezuje s verskim svetkovinama i mnogi su ga veliki slikari ovekovečili na svojim platnima kao motiv Naveštenja uz Devicu Mariju (Sandro Botticelli, Dante Gabriel Rossetti). Ljiljan je i rajski cvet - simbol beskrajne lepote, sreće, besmrtnosti i spasa. Vrlo često se koristi na venčanjima jer simbolizuje odabiranje voljenog bića. Tako u «Pesmi nad pesmama» zaručnik upoređuje lepotu svoje izabranice s ljiljanom i kaže: 'Što je ljiljan među trnjem to je prijateljica moja među devojkama'.


sa neta

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Zanimljivosti o biljkama i cvijeću  |  Poslato: 06 Feb 2017, 17:45
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Priča o Makovima

Slika

Samo šačica svakodnevnog baštenskog cveća nekada toliko cenjenog u medicini danas se može pronaći u apotekama. Među njima mak je jedan od najvažnijih. Postoje mnogi medikamenti koji služe za ublažavanje bolova, koji su napravljeni od maka. Morfijum i kodein su dva srodna narkotika koji se prave od maka.

U rano doba kao što je neolitski period čovek je postao svestan kvaliteta skrivenih u semenu čaura krhkog cveta maka. Tragovi makova su pronađeni u egipatskim grobnicama koje datiraju od pre tri hiljade godina. Postoji recept za lek od maka koji se prepisuje deci da bi se zaustavio njihov plač. To je bilo poznato Asirijancima i u mitologiji Grčke. Antički Grci su smatrali da su makovi znak plodnosti. Za zrnevlje maka se smatralo da donosi zdravlje i snagu pa su grčkim atletama davane mešavine maka, meda i vina. Demetra, kako legenda kazuje, je stvorila mak kao lek za ranjenu dušu , da bi mogla da spava nakon gubitka njene kćerke Persefone. Braća blizanci Hipnos i Tanatos ( san i smrt) su bili predstavljani sa krunama od makova ili kao da nose mak u njihovim rukama. Očigledno da su stari Grci bili svesni činjenice da san indukovan opijumom može voditi u smrt. Plinije je u jednom dahu dao detaljan opis kako da se sakupi sirov opijum a u sledećem je naglasio upozorenje da "uzet u velikim količinama izaziva san koji vodi u smrt".

Rimljani su u Englesku doneli mak. Njihova mitologija je povezivala biljku maka sa Somnusom, bogom sna. Grci su pratili sličnu liniju, povezujući ga sa Himnusom bogom odmora i zaborava. Hrišćanstvo daje njegovom simbolizmu novi značaj. Urezano u klupe nekih srednjevekovnih crkvi predstavlja verovanje da mi počivamo u iščekivanju sudnjeg dana. Cinici su imali običaj da dodaju na to da takođe to znači i dremež " koji počinje kada sveštenik drži propoved". Možda ovo objašnjava zašto izrezbareni makovi nisu bili prisutni na svim klupama srednjevekovnih crkvi. Opasnost od opijuma nažalost nije sprečila mnoge nadrilekare iz stare Engleske da prave njihove medikamente i iskorištavanje prednosti opijuma zarad sticanja sopstvenog bogatstva. Elizabet Kent je u njenom delu "Flora Domestica" napisala da korišćenje ovih stimulansa i narkotika, naročito od strane male dece, a bez posebne opreznosti treba zabraniti. Tokom industrijske revolucije Godfrijev "liker" je bio veoma popularan. Ljudi koji su dobijali otkaz zbog haotičnih uslova u inflatornoj industriji su dolazili jeftinije do opijuma nege do hrane. Kasnije je zakonom o hrani i lekovima ovaj opasni narkotik izbačen iz redovne farmakologije. U ta vremena malene doze opijuma su se dodavale u bilo šta da bi donela čudesna olakšanja bolesnima. Bezbroj prevaranata je videlo priliku za brzom i velikom zaradom. Oni su iskoristili u potpunosti dobre strane opijuma da bi zaradili svoja bogatstva. Početkom 19 veka tinktura opijuma koja se zove laudanum mogla se kupiti u slobodnoj prodaji i koristila se onako kako se aspirin koristi danas. Veliki broj poeta i pisaca su bili opijumski zavisnici.

Opijum je bio glavni razlog za rat Engleske sa Kinom 1839 god. Kompanija "Istočna Indija" se suočila sa problemom. Vekovima se opium gajio u Indiji a obrađivao u Bengalu. Ali Kompanija "Istočna Indija" je shvatila da će svojstva opijuma koji izaziva zavisnost zasigurno uništiti njihovu nekvalifikovanu radnu snagu u Indiji, pa prema tome zašto ga umesto toga ne bi prodavali Kinezima? Međutim Kina to nije želela. Istočno Indijska kompanija ogradila se od svega tako što je putem aukcije prodala useve opijuma nezavisnim trgovcima koji su unajmili brodove i jurili sa njima u Kanton koji je bio jedina luka u kojoj su bili primani "barbarski" brodovi. Ova ilegalna trgovina je bila podržana od strane lokalnih kineskih trgovaca koji su bili monopolistička grupa bez podrške od strane kineske vlasti, za rad sa strancima. Oni su potrošili puno novca u svrhu podmićivanja državnih službenika i na taj način su uspeli da uvuku svoje zemljake u najdestruktivniju od svih navika. Njihova koperacija je omogućila trgovinu opijumom. Oni su stvorili ogromne mreže slične organizovanom kriminalu u nekim od velikih gradova zapadne hemisfere. I dok je trgovina opijumom naglo rasla takođe su se i problemi u poslovanju sa Kinom uvećavali. Propisi i zakoni pogaženi od strane trgovaca se nisu više mogli tolerisati i Engleska je postala rešenje. Engleska je poslala nekolicinu ljudi iskusnu u ratovima da prate neke od brodova koji su putovali za Kanton. Kinezi su pucali na ove brodove. Engleski plaćenici su uzvratili vatrom i rat je počeo, trajao je tri godine. Za mirovnim stolom Kina je predala Hong Kong Engleskoj i otvorila je 25 luka za trgovinu sa zapadom. A opijum nikada nije bio spomenut u mirovnom sporazumu i ilegalna trgovina se produžila sve do 1908 god. To je jedna ružna priča. Nisu svi englezi odobravali engleske akcije protiv Kine.


sa neta

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Zanimljivosti o biljkama i cvijeću  |  Poslato: 06 Feb 2017, 17:52
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Priča o Margaretama

Slika

Margarete "Voli me - ne voli me" Prelepe zlatne ukrasne šnale za kosu, od kojih se svaka završavala ornamentom u obliku margarete, pronađene su kada su vršena iskopavanja Minojske palate. Veruje se da su više od 4000 god. stare. Takođe je pronađena 500 god. mlađa tabla za igru ukrašena bordurom u obliku žutih i belih margareta. Brojne margarete su pronađene na keramici u Egiptu kao i posvuda drugde na Srednjem Istoku.


Margareta ima jedno "oko" baš kao što njeno englesko ime "day's eye" ("oko dana") i kazuje, a primitivni iscelitelji su izvukli očigledan zaključak da je njihova namena izlečenje očnih problema. Asirijanci su bili među isceliteljima i pronađeni su mnogi recepti na kojima su margarete prepisane za izlečenje očnih bolesti. Asirijanci su takođe verovali da ako zgnječite margarete i pomešate ih sa uljem možete mešavinu staviti na sedu kosu da bi ona ponovo postala tamna. U anglosaksonska vremena margarete su se takođe koristile kao lekovi ali je nadalje bilo potrebno recitovanje magičnih čarolija da bi ih učinile stvarno efektivnima. Kao dodatak preporučivana je i sveta vodica. To je jedan od primera hrišćanskih običaja dodatih primitivnim medicinskim praksama. U 13 veku korišćene su za rane, groznicu i giht.

Postoji jedna šarmantna priča o Rhiwallon of Myddvai koji je bio sin siromašnog čobana i Lady of Llyn-y-Van-Vach. Ova lokalna dama od Jezera je bila predivna devojka koja je nakon različitih pojavljivanja i nestajanja u jezeru koje je bilo njen dom, konačno ga napustila i skućila se sa njenim mužem čobaninom kome je donela veliko izobilje. Njen otac je međutim postavio uslov da ona mora da se vrati u jezero ako je udari tri puta ali bez besa. Njen muž je bio veoma brižljiv međutim tokom niza godina šaljivi pljesak rukavicama i dva druga jednako šaljiva gesta učinili su da je on ostao bez svoje voljene. U međuvremenu ona je njmu rodila tri sina od koga je Rhiwallon bio najstariji. Dečacima je rečeno za njihovu majku i oni su običavali da lutaju pored jezera u nadi da će je videti. Jednog dana ona se pojavila pred Rhiwallon-om i rekla mu da je njegova sudbina da služi čovečanstvu tako što će odagnati bol i lečiti bolesti. Ona mu je pokazala različite biljke i objasnila mu njihove lekovite vrline. Taj sin je postao lekar lorda Rhyss-a. Rhyss mu je dao zamak zvan Myddvai i on je putovao kroz celu zemlju lečeći ljude i gradeći svoju reputaciju. On je bio jedan od prvih ranih doktora koji su zagovarali higijenu kao dobar način da se izbegnu bolesti. Njegov stav u vezi higijene je najverovatnije i doprineo tom njegovom velikom uspehu. Njegov sin je pošao njegovim stopama u profesiji i 12 maja 1842 god. Rice Williams M.D. je umro u osamdesetčetvrtoj godini, kao poslednji ali ne i najmanje eminentni doktor potomak misteriozne Lady of Llyn-y-Van-Vach. 600 god. medicinske prakse u jednoj familiji. Izvrstan rekord. Veoma korisna doktorima Myddvai-ja, margareta je imala jednu drugu vrlinu od velikog značaja za njih. Ona im je mogla reći da li će pacijent da živi ili umre. Kontesa od Kenta je kao i sve velike dame njenog vremena znala sve o domaćoj medicini i praktikovala je u njenom domu i istraživala je medicinske nauke.

Prah kontese od Kenta je bio dobar protiv svih malignih i pogubnih bolesti npr: malih boginja kuge i td. Ona je dodavala margaretu njenoj formulaciji praha koja je uključivala skupe dodatke kao što su perle, zlato , korale i druge sastojke iznad značaja za uobičajene bolesti i bolesnike. Njena druga specijalnost je bio tretman bolnih očiju. Margarete su korišćene i kao sušene biljke.

Margarete, francuska reč za belu radu, potiče od grčke reči koja znači "perla". Fransis prvi je zvao njegovu sestru Margarita od margareta i ova dama je koristila belu radu kao njen ukras. Kao i još neke uvažene žene plemićkog roda tog vremena. Za St. Louis dobro se kaže da je imao ugraviranu margaretu na prstenu koji je nosio. Zajedno sa time je bio fleur de lis i raspeće. Ovaj prsten , kako je kralj tvrdio , predstavljao je ono što mu je bilo najdraže: religiju, Francusku i njegovu ženu Margaritu.

Postoji jedna stara Engleska poslovica koja kaže da proleće ne dolazi sve dok ne možete stati stopalom na 12 margareta. Ako sanjate margarete u proleće ili leto to je dobar znak ali ako ih sanjate u jesen ili zimu onda je to maler.


sa neta

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Zanimljivosti o biljkama i cvijeću  |  Poslato: 06 Feb 2017, 18:20
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
LEGENDA O CVEĆU - NARCIS

Slika

Narcis, u grčkoj mitologiji, bio je sin rečnog boga Kefisa i nimfe Liriope.

Kada se rodio, njegovi roditelji su upitali proroka Tiresiju da li će njihov sin dugo živeti. Odgovorio im je da hoće, ukoliko nikada ne vidi svoj lik. Kao dečak, Narcis je bio tako lep, da je imao gomilu obožavalaca. Međutim, legenda dalje kaže da je bio toliko gord i ledenog srca, da je prezreo svakuljubav. Nimfa Eho se zbog neuzvraćene ljubavi povukla u samoću gde je venula od ljubavne čežnje, sve dok od nje nije ostao samo glas. Najzad, jedan od odbačenih obožavatelja je prokleo Narcisa da zavoli ono što mu je nedostižno. Boginja osvete Nemeza je uslišila kletvu nesrećnom mladiću i kaznila je Narcisa koji je tada imao šesnaest godina. Jednog dana je Narcis otišao do izvora da utoli žeđ, umoran od lova. Tada je video svoj lik u odrazu vode i on ga je opčinio lepotom. Uzalud je pokušavao da rukama zagrli i poljubi tu varljivu sliku, koja se zajedno sa njim smešila i plakala. Zaboravio je na hranu i san i konačno, umoran, klonuo na travi kraj izvora. U času smrti jedino ga je videla Eho i uputila mu poslednji pozdrav. Kada su uplakane Drijade, nimfe i Eho došle da ga sahrane, kraj izvora su videle prelepi cvet sa belim kruničnim listićima. Pripoveda se da Narcis i u Podzemlju gleda svoje lice u vodama Stige.

Prema drugom mitu, Narcis je rođen u Tespiji, gradu u kome je poštovan bog ljubavi Eros. Narcis je prezirao Erosa, kao i sve one koji su ga voleli. Njegova oholost je išla dotle, da je Ameniji, jednom od svojih obožavalaca umesto ljubavnog dara poslao mač. Mladić je shvatio poruku i ubio se tim mačem pred kućom svog ljubimca. Kada je Narcis video svoj lik u vodi i strasno se zaljubio u njega, shvatio je da je to kazna zbog Amenijeve smrti i izvršio je samoubistvo. Iz njegove krvi nikao je cvet narcis. Stanovnici Tespije od tog vremena posebno poštuju Erosa jer je sudbina mladog Narcisa potvrda moći ovog Boga.
Da li i Vi znate neku legendu o nastanku Narcisa, ako znate, podelite je se nama...


svezaljubav

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Zanimljivosti o biljkama i cvijeću  |  Poslato: 06 Feb 2017, 18:22
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Priča o Orhideji

Slika

Divljenje koje su ljudi oduvek osećali prema biljkama, neustrašivost mnogih ekspedicija, kao i odlučne istrajnosti odgajivača učinili su da biljke koje su sakupljane po različitim krajevima sveta kao što su Meksičke pustinje, vlažne šume Amazonije, brežuljci u podnožlju Tibeta, Indijske džungle i vetrovita ostrva Pacifika, postanu važno obeležje mnogih domova.

Biljke u saksijama su u 18 veku bile povlastica i raskoš aristokratske elite. Nakon otkrića Vardove kutije 1834 godine koja je omogućila da se osetljive vrste biljaka, sigurno i u savršenom stanju prenose na vrlo velike udaljenosti po raznim kontinentima, mnoge egzotične biljke postale su pristupačne i manje imućnom stanovništvu.

Egzotične paprati, orhideje, dracene, palme, krotoni postali su vrlo traženi u Evropi. Da udovolje toj potražnji, mnogi neustrašivi tragači za biljkama pošli su na opasna istraživanja u nepoznate krajeve da pronađu nove vrste.

Orhideja je bila najveći pogodak a kako je prirodno stanište tog cveta visoko u granju stabala, čitave su šume stabala posečene u potrazi za novim podvrstama. Oduševljenje orhidejom učinilo je da se razvije unosan posao. Istraživači, botaničari i trgovci u to doba sticali su silna bogatstva.

Divljenje koje ljudi iskazuju prema tom cvetu neprekidno traje.


cvecaraneven

_________________
Slika Slika


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 166 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   


Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker