Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 28 Mar 2024, 19:55


Autoru Poruka
lOOla
Post  Tema posta: Re: Strip  |  Poslato: 29 Maj 2013, 15:01
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 06 Dec 2012, 21:05
Postovi: 1388

OffLine
Загор

Slika

Загор је стрипски јунак аутора Серђа Бонелија (сценарио) и Галијена Ферија (цртеж) који је настао 1961. године у Италији. На просторима бивше СФРЈ први пут се појавио 1968. године, у стрипу под насловом „Насиље у Дарквуду“. Пуно име Загора је Загор Те-Неј, што на језику Алгонкин Индијанаца значи „дух са секиром“, што се и само често користи као његово име у стрипу.
Право име овог стрип хероја је Патрик Вајлдинг. Првобитно, Загору је било наденуто име Ајакс, али се Бонели предомислио кад је чуо да постоји детерџент истог имена.

Slika

Загорово право име је Патрик Вајлдинг, а рођен је у колиби код Клир Вотера (Дарквуд). Родитељу су му се звали Бети и Мајк Вајлдинг и били су ирског порекла. Када је био дечак, родитеље су му убили Индијанци Абенаке које је предводио белац Соломон Кински. Загора је спасао отац бацивши га у реку пре него што је заједно са његовом мајком настрадао у запаљеној кући коју су запалили Индијанци. Након тога га из реке спашава луталица Фици, човек који је био богати трговац у Бостону и који се тога одрекао да би дошао да живи у дивљини. Фици га је научио да рукује каменом секиром. Током одрастања, Патрик тражи Соломона Кинског да му се освети због смрти својих родитеља. Једног дана сазнаје где се он налази и спрема освету. Долази у село Индијанаца Абенака којима је Кински био нека врста поглавице и убија неколико Индијанаца из заседе. Након тога Индијанце хвата паника и већина напушта село, док мањи број остаје уз Кинског. Након тога улази у село и убија остатак Индијанаца и бори се са Кинским и савлада га. Тада му Кински говори да је његов отац био бивши војни официр који је извршио злочин над индијанцима и да је то разлог зашто су убили његове родитеље. Патрик не може да верује, али када види чланак у новинама да је његов отац проглашен кривим за тај злочин, пада на колена и очајава. Тада Кински узима пиштољ и нишани у Патрика. У том тренутку се појављује Фици и погађа Кинског секиром и убија га. Ипак и Кински је стигао да пуца и погађа Фиција, који након неколико тренутака умире на Патриковим рукама.
После тих догађаја, Патрик одлази разочаран, тужан и тада доноси одлуку: „Убудуће ћу радити само на миру! Покушаћу измирити Индијанце и белце, унети више разумевања за њих. Помагаћу онима које оценим праведнима, без размишљања о томе ко којој раси припада“. Тако је почео свој пут борбе против неправде. Једног дана је наишао на групу Индијанаца који су напали групу глумаца са кочијама. Савладао их је и убио њиховог поглавицу. Глумци које је спасао су били породица Саливан који ће касније постати његови велики пријатељи. Током упознавања са њима, испричао им је своју тужну причу и они му праве црвени костим са орлом на грудима, а Патрик даје себи име „Дух са секиром“ (индијански назив За-гор Те-Неј).
Касније током скупа индијанских поглавица Дарквуда појављује се у пламеном кругу на једном пропланку. Индијанци видевши то помислише да је то дух и да га је Маниту послао. Тада Загор говори: „Избаците страх из срца синови Манитуа! Велики Дух ме није послао на земљу да бих вас казнио, него да бих вам показао прави пут, како бих вам указао на мудре одлуке. За-гор Те-Неј је моје име, а ова секира је мој знак! Не заборавите то“. Све поглавице су прихватиле Загора за свог заштитника, осим једног које се звао Ога-Ито и који је мрзео белце. Он Загора изазива на двобој у којем га Загор побеђује и убија.

Slika

Сценаристи
Сценаристи стрипа су били Бруно Абијети, Мауро Бозели, Морено Буратини, Аде Капоне, Галијено Фери, Серђо Бонели (под псеудонимом Гвидо Нолита), Алесандро Русо, Данијеле Николај, Марчело Тонинели и Бепи Виња.
Цртачи
Цртачи стрипа с били Галијено Фери, Стефано Андреучи, Франко Бињоти, Гаетано и Гаспаро Касаре, Алесандро Кјарола, Франко Девескови, Рафаеле Дела Моника, Франко Донатели, Маурицио Доти, Франческо Гамба, Мауро Лауренти, Карло Марчело, Микеле Пепе, Масимилијано Пеше и Марко Торичели

Slika

Загорови пријатељи

Чико - Загоров нераздвојни пратилац
Тонка - поглавица Мохавка и Загоров крвни брат
Фици - Трапер са којим је Загор одрастао после смрти његових родитеља
Сиви Вук - поглавица Команча и загоров крвни брат
Адам Крејн - Тексашки ренџер и загоров крвни брат
Док Лестер - трапер
Дранки Дак - пијани поштар
Барон Икарово Перо - научник који прави летеће машине са којим редовно заврши разбијен о земљу
Бат Батертон - симпатични али неспособни детектив
Трампи - луталица и преварант
Дигинг Бил - шашави трагач блага
Фишлег - капетан брода „Голден бејби“
Рамат - индијски факир са невероватним моћима
Тобија, Ромео и Хорације - путујући глумци који су сашили Загоров препознатљиви костим
Гутрум - викиншки краљ који воли вино и топло сунце Флориде
Гоинг Гоинг - последњи примерак своје врсте, који једе све пред собом (ексере, лопате, чекић итд.)
Џими Гитара - разбојник-покајник који путује по дивљем западу са гитаром у којој крије пиштољ
Манетола - поглавица Семинола са Флориде
Ендру Кејн - ловац на вештице и чудовишта
Пери, пуковник и лекар „Форт пита“, Загоров верни пријатељ
Mногооки, врач Мохавка и велики Загоров пријатељ
Гроф од Лапалета, професионални џентлмен и лопов
Рохас, трапер из Дарквуда, Загоров савезник у неким авантурама
Абрахам Стоук, човек који је посветио живот у борби против вештичарења

Slika

Загорови непријатељи

Хелинген - луди научник и највећи Загоров непријатељ
Кандракс - моћни келтски чаробњак са којим се Загор сретао више пута
Роберт Греј - човјек са гвозденим рукама и један од ретких непријатеља који је Загора победио у двобоју
Цар орлова - маскирани човек који заповеда огромним орловима
Једнооки Џек - Разбојник са стакленим оком.
Тимбер Бил - Дрвосеча-разбојник
Супермајк - Генијални младић који хоће да замени Загора као хероја
Барон Ракоси - вампир мађарског порекла
Мортимер - генијални злочинац
Вендиго - индијански дух зла
Рендал - разбојик са два мозга који чита туђе мисли
Олаф Ботегорски - Загоров двојник
Човек гром - добио је натприродну моћ да испаљује муње из руку.

Slika


преузето са sr.wikipedia


Vrh
MAD BOOKSELLER
Post  Tema posta: Re: Strip  |  Poslato: 21 Jun 2013, 20:32
rang
rang

Pridružio se: 09 Dec 2012, 20:33
Postovi: 6420

OffLine
Slika


Vrh
lOOla
Post  Tema posta: Re: Strip  |  Poslato: 15 Sep 2013, 14:14
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 06 Dec 2012, 21:05
Postovi: 1388

OffLine
Fantom


Slika


Poslije uspjeha Mandraka koji se kao novinski strip pojavio 1934, King Features Syndicate pitao je autora Lee Falka da stvori novi lik. Falk je prvo pokušao sa stripom o Kralju Arturu ali kada je to otpalo stvorio je Fantoma, prvog stripskog maskiranog superheroja. Za inspiraciju u stvaranju lika mu je poslužio Kralj Artur, kao i tadašnji strip junaci kao Tarzan, Zoro pa i Kiplingova Knjiga o džungli i njen glavni junak Mogli. Ko je u stvari Fantom?
Priča počinje 1516. u Portsmouthu, kada je rođen Christopher Walker (u nekim verzijama priče zvao se Christopher Standish). Njegov otac, koji se takođe zvao Christopher Walker, još od rane maldosti bio je pomorac. Počeo je kao mali od palube na Columbovom brodu „Santa Marija”, koji je 1492. godine otkrio Ameriku. Christopher junior, počeo je da plovi na očevom brodu 1526. godine, kad mu je bilo 20 godina. 1536. godine, krenuli su na putovanje, poslije kojeg je njegov otac nameravao da završi bogatu karijeru. 17. februara brod su napali pirati iz bratstva Sing u zalivu na obali Bengalija i njegov otac strada, ali doživljavaju brodolom i mladića voda izbacuje na obalu gdje ga pronalazi pleme Pigmeja Bandara. Voda je na obalu izbacila i jednog od pirata u odijelu Christopherovog oca i kada je on ugledao taj leš zakleo se nad lobanjom da će život posvetiti borbi protiv pirata. O ovom događaju se govori u većem broju epizoda Fantoma, tako da ih je teško sve nabrojati a što se tiče domaćih izdanja najbolje je da pogledate Politikin Zabavnik 2730-2731 Čovek iz mora.


Slika


Fantom uvijek nosi masku i kostim i ne pokazuje svoje lice. Fantom je bio prvi strip junak koji je obukao kostim usko pripijen uz tijelo. Razlog za to da bi mogao lako da se kreće, ali i naravno i zato da bi se vidjeli mišići i da bi izgledao „strašniji” svojim neprijateljima. Njegov simbol i zaštitni znak je ljudska lobanja, živi u pećini u obliku lobanje, a ima prsten sa znakom lobanje i kad nekog udari šakom ostavlja mu mali znak lobanje na tijelu. Na drugoj ruci ima prsten sa krstom u krugu (ponekad krst ima kružiće na kraju) i to je „dobar znak” Fantoma. Fantom je borac za pravdu i pokušava da održi mir među plemenima u džungli. On je mit, legenda, i urođenici vjeruju da Fantom živi 400 godina, da je besmrtan. Samo pleme Bandari zna tajnu da je običan čovjek i da poslije smrti Fantoma nasljeđuje njegov sin. Plemena iz džungle Fantoma zovu duh koji hoda. Fantom je istovremeno i tajanstveni i nepoznati komandant Šumske patrole, koja je zadužena za održavanje reda u području Bengalija. Patrolu je osnovao šesti Fantom da bi se efikasnije borio protiv pirata. Nikad nijedan član Šumske patrole nije saznao ko im je komandant. Više priča je posvećeno pokušajima znatiželjnika da otkriju identitet komandanta Šumske patrole, i to su neke od najboljih priča o Fantomu.
Fantomu su autori podarili mnoge osobine superheroja, ali ipak se ljudske osobine izdižu iznad toga. Fantom nije besmrtan, dešava se da bude ranjen u borbi, u prvim epizodama muče ga ljubavni problemi itd. U tim elementima ima nekih sličnosti sa Betmenom.
Fantomov najbolji prijatelj je Guran, poglavica plemena Bandara. On zna sve o Fantomu i svjestan je važnosti da se sačuva njegova tajna. Fantoma uvijek prate vjerni konj Heroj i pas Devil. Fantom se vjenčao sa bogatašicom Dianom Palmer i sa njom ima blizance Kita i Heloise. Diana se pojavljuje već u prvoj epizodi i zanimljivo je pratiti radnju u vezi sa ljubavlju Fantoma prema Diani. U početku se Dianini roditelji protive toj vezi, čak ni Diana nije sigurna da li može da prihvati život u džungli. Ali na kraju se sve srećno završilo. Današnji Fantom je 21. po redu i naravno nosi ime Kit kao i svi njegovi preci. Zanimljive su priče koje prate doživljaje prethodnih Fantoma, sve od XVI vijeka pa na ovamo. Tako nas priče vode na poprišta mnogih istorijskih događaja, sa Fantomom u značajnoj ulozi. Priličan broj tih priča objavljen je originalno u Švedskoj, a kasnije su mnoge prevedene i na engleski kod australijskog izdavača Frew.


Slika


Prve epizode Fantoma su ujedno i najbolje. Crtač je bio Ray Moore, asistent crtača Mandraka Phila Davisa. Lee Falk je glavni scenarista Fantoma i poslije njegove smrti serijal je doživio značajan pad kvalietta. Njegove posljednje epizode su Daily 195 Terror at the Opera i Sunday 150 The Kidnappers, koje završila njegova žena Elizabeth Falk. Scenaristi postaju autori koji su radili za švedskog izdavača Tony De Paul i Claes Reimerthi. Imaju mnogo manje uspjeha od crtača, priče su naivne, sve teme su prežvakane hiljadu puta i teško će biti da se izvuku iz toga. Ali vidjećemo šta će donijeti vrijeme kad su u pitanju novinski stripovi.


preuzeto sa stripovi.com


Vrh
MAD BOOKSELLER
Post  Tema posta: Re: Strip  |  Poslato: 09 Nov 2013, 01:51
rang
rang

Pridružio se: 09 Dec 2012, 20:33
Postovi: 6420

OffLine
Slika


Vrh
MAD BOOKSELLER
Post  Tema posta: Re: Strip  |  Poslato: 20 Feb 2014, 22:03
rang
rang

Pridružio se: 09 Dec 2012, 20:33
Postovi: 6420

OffLine
Slika


Vrh
MAD BOOKSELLER
Post  Tema posta: Re: Strip  |  Poslato: 20 Feb 2014, 22:04
rang
rang

Pridružio se: 09 Dec 2012, 20:33
Postovi: 6420

OffLine
Slika


Vrh
MAD BOOKSELLER
Post  Tema posta: Re: Strip  |  Poslato: 20 Feb 2014, 22:04
rang
rang

Pridružio se: 09 Dec 2012, 20:33
Postovi: 6420

OffLine
Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Strip  |  Poslato: 22 Okt 2014, 13:41
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Francusko-srpski strip o Prvom svetskom ratu

Povodom obeležavanja stogodišnjice početka Prvog svetskog rata, izdavačka kuća System Comics udružila se sa Francuskim institutom u Srbiji u cilju objavljivanja kolektivnog francusko-srpskog strip izdanja Linije fronta.

Slika

Tema stripa Linije fronta bavi se životom na frontu i svakodnevnim životom ljudi tokom Velikog rata. Album se sastoji od deset kratkih priča koje je napisalo pet francuskih i pet srpskih scenarista, sve to u ilustraciji deset srpskih crtača.

Ukrštanjem njihovih pogleda na sukob koji se dogodio vek ranije, Linije fronta istražuju ostatke kolektivnog nesvesnog i materijal i teme prenete sa kolena na koleno. Među autorima se nalaze zvučna imena evropskog stripa, poput Rodolfa, Bruna Falbe, Filipa Zitke, Alekse Gajića, Zorana Janjetova, Zografa, Dražena Kovačevića, Darka Perovića...

Predgovor za album Linije fronta pisao je istoričar Žan-Pjer Verne, ujedno i scenarista albuma Prokleti rat! proslavljenog francuskog strip autora Žaka Tardija.

Slika


Strip će biti objavljen na srpskom i na francuskom jeziku.

Dana 23. oktobra 2014. godine u 19 časova, strip Linije fronta biće predstavljen ovdašnjoj publici u okviru izložbe Žak Tardi: prokleti rat!, priređene u Francuskom institutu (Knez Mihailova 31). Pored izloženih tabli Žaka Tardija, deo izložbe biće posvećen i albumu Linije fronta, koji će biti predstavljen sa deset tabli.

Dana 24. oktobra 2014. godine u 19 časova u Francuskom institutu u Srbiji, biće održan razgovor na temu albuma Linije fronta i o temi Prvog svetskog rata u stripu uopšte, u prisustvu uredničkog tima stripa i nekoliko autora koji su učestvovali u njegovom stvaranju.

Za kraj ovog zanimljivog projekta, autori Linija fronta crtaće u omaž Žaku Tardiju i Prvom svetskom ratu u prostorijama Francuskog instituta, 27. novembra u periodu od 13 do 17 časova.

Tokom čitavog trajanja predstojećeg Beogradskog sajma knjiga crtači Linija fronta potpisivaće primerke albuma na štandu izdavačke kuće System Comics, kao i i na štandu EUNICa (štand evropskih kulturnih centara u Srbiji) 27. oktobra od 18 do 20 i 31. oktobra od 17 do 19 časova.

Objavljivanje strip albuma Linije fronta podržali su Ministarstvo kulture republike Srbije i zvanična Misija za obeležavanje stogodišnjice Prvog svetskog rata u Francuskoj.


Blic

_________________
Slika Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Strip  |  Poslato: 29 Okt 2014, 22:01
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Srebrno doba stripa u Srbiji

BEOGRAD - Strip scena u Beogradu i Srbiji poslednjih nekoliko godina uživa u renesansi, ako je suditi po broju strip izdavača i odličnim, kvalitetnim naslovima koje nude na ovogodišnjem Sajmu knjiga.

U "ringu" ali i prstenu glavne hale 1, ove godine izlaže nekoliko strip izdavača koji su ljubiteljima devete umetnosti ponudili odlične, kvalitetne, uzbudljive i zanimljive naslove pre svega evropskog stripa ali i američke grafičke romane (novele).

Urednik Komiko-a Vuk Marković kaže da ovaj izdavač nešto probranijoj publici nudi malo drugačije stripove i grafičke romane.

Slika
Beta/(Metropolis Collectibles, Inc./ComicConnect, Corp)Beta/(Metropolis Collectibles, Inc./ComicConnect, Corp)

Reč je o stripovima koji osvajaju književne nagrade, stripovima pre svega evropskih autora ali i američkih koji su ušli u deo opšte literarne ponude u Evropi, rekao je Marković Tanjugu.

Stripovi ove kuće, koja radi već pet godina, nisu razbibriga već izražavaju emocije i obrađuju teme koje su do nedavno bile rezervisane za visoku književnost i koje zahtevaju angažovanijeg čitaoca.

Marković kaže da poslednjih godina broj izdavača, izdanja i tiraži rastu, ponuda je sve bogatija.

"Posle višegodišnje pauze u izdavaštvu sada možemo da biramo odlične naslove koji su se pojavili poslednjih 15-20 godina i publici ponudimo nešto čega nigde u Evropi nema", rekao je on.

Iz ponude Komiko-a, Marković je izdvojio "Grad od stakla", adaptaciju priče Pola Ostera, "Ispod pokrivača" i "Habibi" Kreta Tompsona, danas najbitnijeg savremenog nezavisnog američkog strip autora, kao i grafički roman pisca Jaroslava Rudiša "Alois Nebel", njegov jedini "izlet" u strip.

Goran Lakićević, urednik "Besne kobile" - još jedne male izdaačke kuće koja nudi vrhunske grafičke romane, uglavnom francuske, smatra da je nastupilo ako ne zlatno, onda srebrno doba stripa.

"Odavno se priča da strip kod nas tavori, a na ovom Sajmu knjiga je dokazano suprotno. I strip i izdavači imaju neka od najboljih izdanja na Sajmu", rekao je on Tanjugu.

Lakićević je izdvojio "Korporativni pandemonijum" Zorana Penevskog i Aleksandra Zolotića, kao prvo domaće izdanje "Besne kobile" i njihovo najprodavanije izdanje do sada.

Tu je još i adaptacija Lavkraftovih pet priča Erika Krika "S one strane", kao i raniji naslovi "Ibikus" Paskala Rabatea, "duplo dno"

Džejsona Lutsa, "Veštice, Pun mesec" Šabutea i Baruov "Autoput sunca".Relativno blizu njih, Makondo i Beli put dele poveći štand a glavne zvezde su im Mandrak i Hogar.

Makondo je mlada izdavačka kuća koju su 2012. osnovali Bojan Bosnić, Miloš Kosovac i Kristijan Relić i već su "pokupili" nekoliko nagrada i privukli solidnu bazu ljubitelja probranim naslovima koji balansiraju između klasika stripa i alternative.

Relić je Tanjugu rekao da im je, kada su počinjali, cilj bio da posle pauze u strip izdavaštvu tokom 1990ih, "popunjavaju rupe" i izdaju stvari koje ili nisu izdavane ili su objavljivanje neredovno i bez plana i programa.

U proteklih godinu dana objavili su više zanimljivih naslova, među kojima se izdvaja "Mandrak" Li Folka i Fila Dejvisa - nastavak epizoda koje su Dečje novine izdavale u bibliteci "Nostalgija" do početka devedesetih. Reč je o nedeljnim tablama u boji u originalnom formatu, a kada završe sa Mandrakom, okrenuće se Fantomu.

Tu su još i "Kralj Kul" Roberta E Hauarda, "Pustinjksa zvezda", "Zabeleške matorog pokvarenjaka" Čarlsa Bukovskog, "Mali Nemo" i "Nevidljivi čovek" Velsa sa predgovorom Davida Albaharija i pogovorom Ognjena Zdravkovića.

Izdavač "Beli put" koji je prvi u Srbiji počeo renesansu stripa, donevši čitaocima najbolje grafičke romane - Sendmen, Helblejzer, 100 metaka, nove naslove frankofonog i evropskog stripa i koji je pokazao da strip nije samo kiosk izdanje i razonoda za decu, posle pauze, vratio se na scenu i Sajam knjiga sa trećom knjigom Hogarovih avantura koja je, kako kažu, najprodavaniji strip album u Srbiji, i njihov najprepoznatljiviji.

Uz Hogara tu je i Gaša ali i Sabrana dela o Šerloku Holmsu koja je ilustrovao Sidni Pedžet.

Izdavač koji postoji više godina i čija je knjižara u centru Beograda oaza za ljubitelje devete umetnosti, beogradski "Darkwood" povezao se kako sa Marketprintom tako i sa Čarobnom knjigom i publici ponudio širi dijapazon stripova - uz Bluberija, Torgala, Inkala, prve Mebijusove radove, tu je i Porodica Tarano - klasik novinskog stripa,Stvorenje iz močvare i Čovek iz Nove Engleske.

Između dva sajma, rekao je Tanjugu urednik u Darkvudu Milan Jovanović, objavili smo oko 100 izdanja a za Sajam 14.

Jovanović je podsetio da je strip scena počela da se "budi" sredinom 2000tih da bi sada imali nekoliko stotina izdanja što je sa jedne strane sjajno a sa druge, kaže on, ti tiraži nisu ni blizu onima kakvi su bili u bivšoj Jugoslaviji kada se ništa nije štampalo u tiražu manjem od 30.000 primeraka.

Sada, kaže Jovanović, tiraž od 5.000 se smatra izuzetnim uspehom.

"Klinci deset godina nisu čitali stripove, a to je umetnost koja najbolje može da posluži kao uvod u sve druge umetnosti. Oni su surogate našli u igricama i crtaćima i danas ne znaju šta je strip", rekao je on.

"U taj svet ne možemo da ih uvučemo preko naslova koje smo voleli jer je njima i Dilan Dog arhaičan, ali uspevamo preko mangi i sada, dok čekaju nove epizode, gledaju i druge stripove a to je bio naš zli plan", dodao je Jovanović.

On je ocenio i da je Ministarstvo kulture uvidelo prednosti toga kroz otkup knjiga (stripova) poslednjih godinu dve pa je sada u bibliotekama moguće pronaći i stripove.

Izdavač koji se poslednjih godinu dana probio kao vodeći strip izdavač na ovim prostorima je Čarobna knjiga na čijem se štandu u hali 1 ali i hali 4 mogu pronaći klasici američkog stripa - "Princ Valijant" Harolda Fostera i "Rip Kirbi" Aleksa Rejmonda po izuzetno povoljnim cenama, s obzirom da je reč o tvrdom povezu, kvalitetnom papiru i štampi.

Uz junake iz detinjstva mnogih, Čarobna knjiga nudi još i Iznoguda, Štrupmfove, Torgal, Inkal i Mebijusa - probudivši tako nadu da će srebrno doba ili renesansa stripa u Srbiji, posle višedecenijskog mraka, potrajati.


RTV

_________________
Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Strip  |  Poslato: 02 Dec 2016, 20:28
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Dilan Dog – strip koji slavi 30. rođendan

Resized Image - Click For Actual Size

Ljubiteljima stripa u Srbiji nikako ne treba predstavljati lik Dilana Doga, a za one koji ne znaju, Dilan je šarmantni detektiv koji uzima “neobične” slučaje, tj. istražuje samo paranormalne pojave. Živi u Londonu sa svojim pomoćnikom Gručom. Ovaj strip junak rođen je davne 1986. godine od oca Ticijana Sklavija i objavljen od strane kuće Serđo Boneli Editore. Dilan, sada već kultni lik, ove godine slavi čak 30 godina.

Slika
Prvi broj

Otkako je izašao, nakon samo par brojeva je doživeo veliku svetsku slavu. Od 1986. godine do danas, broj čitalaca je čak blago opao u Italiji, ali to nije uticalo na to da ovo bude jedan od najprodavanijih i najpopularnijih stripova u domovini, a i šire. Nekako se posebno poprimio na svim prostorima bivše Jugoslavije. Da li je to zbog osobina glavnog junaka i njegovih prijatelja ili tema koje se obrađuju, ne postoji tačno objašenje. Scenaristi i crtači su se vremenom smenjivali (lični favoriti: Mikele Meda i Nikola Mari), ali je duh stripa ostajao isti. Ovo pitanje ostavljeno je subjektivno na procenu čitaocima. U svakom slučaju, četvrtkom ga možete naći na kioscima u izdanju Veselog četvrtka i proveriti.
Iako žanrovski horor, Dilana retko čitamo bez imalo osmeha zbog njegovog vernog pomoćnika Gruča. Na meniju su razne triler priče, ali neretko imamo priliku da uživamo u pravom umetničkom delu što se tiče filozofije priče date epizode. Dilan i Gručo žive u ulici Krejven Roud 7, a zanimljivo je da u realnom svetu kafe koji se nalazi na ovoj adresi od 2013. godine nosi ime Dylan Dog.

Slika

Strip Dilan Dog ima veliki kulturni uticaj i čak ga je Umberto Eko čitao, ali to nije sprečilo Kevina Andrjua da ga potpuno upropasti u filmkoj adaptaciji iz 2010. godine pod nazivom “Dylan Dog: Dead of the night.” Pored ove postoji još jedna iz 1994. godine po nazivom “Dellamorte Dellamore” ovoga puta od strane italijanskog režisera Mikelea Soavija.
Povodom rođendana dragog nam junaka Svet stripa i Veseli četvrtak su objavili konkurs. Da bi ste učestvovali je potrebno napraviti ilustraciju slavljenika. Nagrade će biti dodeljene nakon rođendanske žurke koja će biti održana u sklopu tradicionalne manifestacije Kragujevac Comic Con, u Kragujevcu. Više o uslovima možete naći ovde. Nadamo se da nećete proći kao slikar iz episode “Naslikani košmar”. Srećno na konkursu!


lifehackerrs

_________________
Slika Slika


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 95 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   


Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker