Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 28 Mar 2024, 14:31


Autoru Poruka
Maša
Post  Tema posta: Re: Stres  |  Poslato: 16 Mar 2013, 11:12
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
I mišljenje o stresu ubrzava bolest

Čak i razmišljanje o stresu može da oslabi imunološki sistem, nakon čega ljudi postaju podložniji oboljevanju, zaključak je nove studije.


Slika


Razmišljanje o negativnim događajima može imati štetan uticaj na ljudsko zdravlje jer povećava nivo zapaljenja u telu, otkrili su istraživači u studiji u kojoj je učestvovalo 34 mlade žene.

Ova zapaljenja su prouzrokovana stresom i odgovorom organizma na traumu i infekcije, a povezana su takođe sa nizom zdravstvenih poremećaja, navodi se u studiji.

Tokom istraživanja svaka žena je trebalo da održi motivacijski govor prilikom kandidature za novi posao pred dva anketara u belim laboratorijskim kaputima, koji nisu pokazivali nikakav emotivni izraz lica.

Od polovine grupe je zatim zatraženo da analiziraju svoj nastup kao zadatak, dok je druga polovina bila zamoljena da razmišlja o neutralnim slikama i aktivnostima, kao što su kupovina ili putovanje brodom.

Nakon toga su naučnici uzeli uzorke krvi i ustanovili da kada su u pitanju učesnice koji su bile zamoljene da razmišljaju o incidentnim situacijama i njihovom prethodnom govoru, njihovi nivoi C-reaktivnog proteina rasli.

C-reaktivni protein je pokazatelj upale tkiva, prvenstveno ga proizvodi jetra i funkcioniše kao osnovni deo imunog sistema prilikom zapaljenja. Prisustvo C-reaktivnog proteina raste u slučaju traume, povrede ili infekcije u telu.

Široko je korišćen kao klinički marker da utvrdi da li pacijent ima neku infekciju, ali i kao odlično sredstvo da se predvidi da li postoji verovatnoća za pojavu bolesti u kasnijoj životnoj dobi.

Naučnici su ovim istraživanjem samo još više učvrstili saznanja da su stresne situacije u direktnoj vezi sa pojavom oboljenja i poremećaja funkcionisanja organizma, kao što su bolesti srca, rak, demencija i neke autoimune bolesti.

Otkriće nije novo, ali je prvo koje je izmerilo direktni efekat stresa u telu i pokazalo da se kod grupe koja je i dalje bila angažovana na motivacionom govoru nivo C-reaktivnog proteina značajno povećao, a da su nakon prestanka aktivnosti nivoi inflamatornih markera rasli čak i više od jednog sata.

U isto vreme grupi koja se fokusirala na druge misli odmah nakon motivacionog govora, nivoi C-reaktivnog proteina su značajno opali i vratili se na normalu.

Ono što su istraživači naročito istakli jeste da su ovime direktno doveli u vezu negativno mišljenje i povećanje šanse za nastanak nekog zdravstvenog poremećaja.


B92

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Maša
Post  Tema posta: Re: Stres  |  Poslato: 21 Mar 2013, 20:50
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
10 načina da se oslobodite stresa

Udahnite duboko, pa u šetnju. Ne nosite kući posao, smanjite kafu, dobro isplanirajte dnevne aktivnosti


Slika


NEKADA su pod stresom bili isključivo poslovni ljudi, a danas je to sastavni deo života i rada gotovo svih.Borimo se sa njim svakodnevno. S obzirom na to da je on jedan od glavnih faktora rizika koji ugrožavaju zdravlje, trebalo bi na vreme da savladate metode koje mogu da pomognu da se oslobodite stresa. Iako će možda u početku delovati kao da jurišate na vetrenjače, vrlo brzo ćete osetiti poboljšanje.

1. VIKEND - za početak, ostavite posao i probleme koji su vezani za radno mesto u kancelariji. Istraživanja su pokazala da čak dve trećine zaposlenih proveravaju elektronsku poštu vikendom, uprkos činjenici da pre ponedeljka neće moći da odgovore. Uživajte u slobodnom vremenu tokom vikenda i prikupite energiju koja vam je neophodna za novu radnu nedelju.

2. POSPREMITE - prostorije u kojima boravite, bilo da je reč o kancelariji ili stanu. Poslovica da je čistoća pola zdravlja može da se primeni i u borbi protiv stresa, iako ne postoje dokazane naučne studije koje bi to i potvrdile. Ipak, mnogi stručnjaci veruju da red i čistoća u okruženju mogu da odagnaju stres. Haos na stolu pogoduje nastanku haosa u glavi, koji je dobra podloga za pojavu stresa.

3. PLANIRAJTE - obaveze i aktivnosti koje tokom dana treba da obavite i upišite ih po redu u pripremljeni raspored časova. Organizacija posla i obaveza učiniće jednostavnijim radni dan, moći ćete lakše da dišete. Takođe, dobra organizacija će omogućiti da odvojite više vremena za sebe i svoje hobije, a smanjiće se i šanse da tokom dana na nešto zaboravite i na taj način isprovocirate stres.

4. PAUZA - između dve obaveze napravite kratke pauze, od pet ili deset minuta. Pomoći će vam da sredite misli, a istovremeno će organizam imati dovoljno vremena da se osveži i pripremi za nove napore.

5. SMANjITE KAFU - čak 90 odsto odraslih svakodnevno uživa u najrasprostranjenijem napitku na svetu - kafi. Ujutru pomaže da se razbudimo i da spremni krenemo u nove radne obaveze, ali je dokazano da osim što podiže organizam na noge, povećava i nivo stresa. Pozitivno utiče na hormone stresa, povećava krvni pritisak i rad srca. Česte kafe-pauze mogu da dovedu do stanja hroničnog stresa.

6. SLUŠAJTE MUZIKU - jer ona pozitivno deluje na ljudsku psihu. Ako vam se ne dopada repertoar na radio-stanici, ubaciti omiljeni CD u plejer i opustite se uz zvuke.

7. OSAM SATI SNA - pomaže da sačuvate dobro zdravlje. Ako dovoljno ne spavate, organizam nema vremena da se regeneriše, i tako postaje ranjiviji i osetljiviji, podložniji bolestima i stresu. Odrasli bi trebalo svakoga dana da odspavaju oko osam sati, ali osim dužine, važan je i kvalitet sna. Miran i bez trzavica će biti najlekovitiji, a osim udobnog kreveta u ispunjenju ovog cilja može da pomogne i idealna temperatura za spavanje - oko 18 stepeni.

8. LAGANO DIŠITE - tako ćete smiriti uzburkane strasti koje izaziva stres. Kada primetite da dišete ubrzano i plitko, koncentrišite se, i počnite da udišete vazduh tako da ispunite i grudi, ali i stomak. Udišite polako, duboko, umirujuće. Smirivanje celog organizma na ovaj način korisno je i za dušu i za telo.

9. ŠETAJTE - čak i kada imate svega 10 minuta slobodnog vremena iskoristite ga da žustrim korakom odete u šetnju, recimo do prodavnice. Time što ćete nakratko pobeći iz okruženja gde vreba stres, imaćete više šanse da ga izbegnete. Dovoljno je da predahnete nekoliko minuta da biste organizovali misli i isplanirali naredni korak.

10. ČAJ ZA OPUŠTANjE - kada ste pod stresom, topli biljni čaj je najbolji napitak koji će da vas opusti. Dobar izbor je, recimo, čaj od cveta lipe (kašičicu cvetova preliti šoljom ključale vode, ostaviti 10 minuta, procediti i piti), koji može da se doda i u vodu za kupanje, opušta telo i um pre odlaska na spavanje. I matičnjak može da se koristi u stresnim situacijama.

Šaku osušenog lista popariti sa 500 ml provrele vode, poklopiti, posle dva sata procediti, podeliti u tri doze i piti tokom dana.

Majčina dušica takođe provereno smiruje nervozu, opušta i smanjuje osećaj teskobe. Priprema: kašičicu majčine dušice popariti sa 200 ml proključale vode, poklopiti i procediti nakon 10 minuta.

Zasladiti medom i dodati dve-tri kapi limunovog soka.


Novosti

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Maša
Post  Tema posta: Re: Stres  |  Poslato: 19 Maj 2013, 18:32
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
5 lakih načina da razbijete stres

Verovatno nismo dizajnirani za konstantne izvore stresa koji su deo modernog življenja. Dnevni saobraćaj, zvukovi, tapkanja, zujanja, a da ne pominjemo 24-časovne vesti, mogu da poljuljaju našu odlučnost da ostanemo mirni i učine da se osećamo napeto i iscrpljeno. Kako se okolina i ponašanje pretvaraju u biološke faktore?


Slika


U stresnim situacijama naš mozak reaguje tako što telu šalje signale da li da se napne ili opusti. Kad na dnevne stresove reagujemo preterano naše telo luči više adrenalina nego što je neophodno. Takvim reakcijama gubimo smirujuće hemikalije koje su nam potrebne kako bi raspoloženje i um ostali mirni, a misli, osećanja i ponašanja integrisani i razumni. Prevencija nam pomaže da tokom dana izgradimo male trenutke mira iz kojih možemo da crpimo energiju kad osetimo da tenzija raste. Stručnjaci nas savetuju da u toku dana pravimo okrepljujuće male pauze, kako bismo povećali unutrašnji mir i podsetili sami sebe da život nije konstantna trka, da će većina stvari biti urađena i da će se neke stvari koje nas brinu rešiti same od sebe.

KAD IMATE JEDAN MINUT
Stavite ruke odmah ispod pupka kako biste osetili nežno pomeranje stomaka gore dole dok dišete. Udahnite polako. Napravite pauzu i izbrojte do tri. Izdahnite. Napravite pauzu i opet izbrojte do tri. Nastavite duboko da dišete ceo minut praveći pauze od tri sekunde prilikom svakog uzdaha i izdaha. Alternativa je da, dok udobno sedite, nekoliko sekundi sporo i duboko dišete ponavljajući sebi pri svakom udahu „ja sam “, a pri svakom izdahu „miran“. Ponovite ovaj postupak dva do tri puta i osetite kako vam se celo telo opušta u udobnosti stolice.

KAD IMATE DVA MINUTA
Polako brojite od 10 do nula. Sa svakim brojem udahnite i izdahnite. Na primer, polako udahnite izgovarajući „10“, pa polako izdahnite. Pri sledećem udahu recite „devet“, i tako nastavite. Ako osećate vrtoglavicu, brojite sporije, kako bi vreme između udaha bilo što duže. Kada dođete do nule, trebalo bi da se osećate opuštenije, a ako to nije slučaj, ponovite vežbu.

KAD IMATE TRI MINUTA
Dok sedite, odahnite od svega što radite i proverite tenziju u svom telu. Opustite facijalne mišiće i dozvolite vašoj vilici da se opusti i lagano otvori. Opustite ramena. Dozvolite da vam ruke padnu sa strane. Dozvolite šakama da se opuste tako da među prstima ima prostora. Nemojte prekrštati noge, držite ih rastavljenim i udobno utonite u stolicu. Osetite kako vam potkolenice i listovi postaju teži, a stopala puštaju korenje u pod. Kada ste sve to uradili, polako udahnite i izdahnite. Pokušajte da se sa svakim izdahom opustite još više.


Slika


KAD IMATE PET MINUTA
Probajte da izmasirate sami sebe. Kombinacija dodira uspešno otklanja napetost mišića. Probajte blage udarce ivicom ruke, prstima ili raširenim dlanovima. Stavite vrhove prstiju na mišićne čvorove. Gnječite mišiće u dugim blagim zamasima. Ovakvu masažu možete primeniti na bilo koji deo tela koji možete da dohvatite. U ovako kratkom tretmanu, probajte da se fokusirate na glavu i vrat.

1. Počnite stiskajući mišiće na zadnjem delu vrata i ramenima. Labavo formirajte pesnicu i počnite sa brzim pokretima gore–dole sa strane i na zadnjem delu vrata. Zatim palčevima pravite male krugove po potiljku. Polako masirajte ostatak glave vrhovima prstiju. Zatim prstima pritisnite lobanju i pomerajte kožu od napred prema pozadi i ka stranama.
2. Sad izmasirajte lice. Napravite niz malih krugova palčevima ili vrhovima prstiju. Posebnu pažnju obratite na slepoočnice, čelo i vilične mišiće. Srednjim prstima izmasirajte koren nosa i polako preko jagodica pređite na slepoočnice.
3. Na kraju zatvorite oči. Spustite ruke blago na lice i lagano dišite nekoliko trenutaka.


Slika


KAD IMATE DESET MINUTA
Pokušajte da stvorite slike u glavi. Počnite tako što ćete se udobno smestiti u mirnoj prostoriji. Nekoliko minuta dišite duboko. Sad zamislite sebe na mestu koje podstiče lepe uspomene. Kakav miris osećate: težak miris ruža u vrelom danu, svež jesenji vazduh, zdrav miris sveže pečenog hleba? Šta čujete? Upijte boje i oblike koji vas okružuju. Fokusirajte se na čulna zadovoljstva: dodir nežnog vetra, sveža trava koja vam golica stopala ili slani miris i ritmični udari okeana. Pasivno posmatrajte nametljive misli, a onda se polako udaljavajte od njih, okrećući se ka svetu koji ste stvorili. Ovaj isključivo unutrašnji proces zaista može da umiri um, tako da odgovor na stres može da bude prekinut pre nego što izazove reakciju tela.


žena.blic

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Maša
Post  Tema posta: Re: Stres  |  Poslato: 22 Jun 2013, 19:05
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Stop stresu!

Od stresnih situacija koje nas svakodnevno okružuju najbolje nas brane jaki amortizeri, odnosno mehanizmi odbrane, što podrazumeva aktivnosti koje nam daju pozitivnu energiju i podižu raspoloženje. Posledice stresa najčešće se manifestuju kroz različita fizička ili duševna oboljenja, ali psiholozi kažu da, iako stres ne može da se izbegne, postoji izbor u načinu reagovanja.


Slika

Neophodno je da imamo što jače amortizere za stresne situacije koje nas svakodnevno okružuju. Mehanizmi odbrane štite naš organizam od uznemiravanja. To je sve ono što nas ispunjava, puni nas pozitivnom energijom, daje nam volju za životom. Takođe i rad je ono što nas jača, a tako jača i naše mehanizme odbrane - kaže Radmila Grujičić, psiholog.

Ona navodi da su neke od aktivnosti koje nas brane od stresa pre svega rekreacija ili bilo koja fizička aktivnost, kao i muzika, ples, druženje, čitanje knjiga, gledanje filmova koji nam prijaju, pisanje, meditacija, relaksacija, vera, igranje sa decom...

- Vrlo često se naše preživljavanje stresa manifestuje kroz somatizaciju, odnosno kroz promenu fizioloških procesa u našem telu. Duhovni i fizički život je vrlo tesno povezan, što je opštepoznata stvar. Tako su mnoge bolesti direktno povezane sa stresovima i nemogućnošću da na njih konstruktivno reagujemo - kaže Grujičić.

Prema njenim rečima, najvažnije je da znamo da na stres ne možemo uticati.
- Stresne situacije su neminovne i dešavaju se bez naše volje, a mi smo odgovorni za naše odgovore na to što nam se dešava. Stres je sve ono što nas povređuje ili ono na šta nismo navikli, ali zahteva posebno prilagođavanje našeg organizma, bilo psihičko ili fizičko. Stresne situacije nisu isključivo negativne. Dobit od stresova može biti napredak, rast, iskustvo, prilagođavanje. Kineska reč za stres u sebi ima dva značenja, opasnost i šansa - objašnjava psiholog.

REAKCIJE NA STRES SVRSTAVAMO U TRI GRUPE:

1. Ofanzivne: napad u cilju odbrane
Bes
„On ne sme tako sa mnom!“, „Poludeo sam kada sam to čuo!“
Optuživanje
„Svi su oni isti... nikad nisam imao podršku“
Pretnja
„Zapamtiće oni mene!“

2. Defanzivne: povlačenje, u cilju odbrane
Okrivljavanje sebe
„Znam da sam zabrljao“, „Za sve sam ja kriv“, „Nesposoban sam“
Bežanje u san
„Umoran sam konstantno i ne mogu da se odmorim“, „Prespavam skoro sve svoje slobodno vreme“

3. Blokirajuće: reakcije
Bezvoljnost, apatija
„Nije mi ni do čega“, „Ništa mi nije zanimljivo, vredno“
nervoza, napadi panike
„Osećam kao da ću pasti u nesvest“, „Plašim se da ću poludeti“, „Plašim se da ne umrem“
Hiperaktivnost
„Juče sam sredila celu kuću“

Kancelarija i stres
Prema istraživanjima, 28 procenata zaposlenih je reklo da su neprijatni uslovi na poslu ostavili ozbiljne posledice na njihovo zdravstveno stanje, dok se čak 25 procenata ispitanjih izjasnilo kao očajno is istog razloga.
Drugi razlog na koji su se zaposleni žalili jesu međuljudski odnosi, odnosno nasilne i depresivne kolege. Sve ovo skupa čini da ljudi razvijaju loše navike - hrane se brzom hranom i piju malo vode. Studije su pokazale da jedna od četiri osobe bar jednom dnevno pojede keks ili čokoladicu, koju zalije sa tri čaše čaja ili kafe. Takođe, 50 odsto zaposlenih nikada ne izađe iz kancelarije na vazduh niti da prošeta, pa bar u vreme ručka. Zbog pritiska da se sve završi na vreme, 41 posto zaposlenih ne stigne ni u toalet da ode kada je potrebno, a 47 procenata je izjavilo da nisu stigli ni da piju vode kada su stvarno bili žedni.


Novosti

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Maša
Post  Tema posta: Re: Stres  |  Poslato: 30 Jul 2013, 22:51
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Popodnevna dremka elimiše stres

Takođe, utiče na povećanje strpljenja, brže reakcije, povećanu sposobnost učenja, veću efikasnost tokom dana, kao i generalno na celokupno zdravlje


Slika


Popodnevna dremka je izuzetno dobra navika za zdravlje jer ima sposobnost da eliminiše brigu i stres, ali i da poboljša kognitivne funkcije.

Takođe, utiče na povećanje strpljenja, brže reakcije, povećanu sposobnost učenja, veću efikasnost tokom dana, kao i generalno na celokupno zdravlje.

Prema nedavno rađenoj studiji, dvadeset minuta popodnevnog sna obezbeđuje više energije nego dvadeset minuta dužeg spavanja ujutru, iako poslednja dva sata jutarnjeg sna imaju posebne pogodnosti.

Čovek nakon osam sati od trenutka buđenja počinje da oseća umor, iz čega može da se nasluti da je telo predviđeno za kraći odmor tokom dana.

Stoga, ukoliko želite da se osetite kao novi tokom napornog jutra, naštelujte alarm da vas probudi nakon pola sata i osetićete se mnogo bolje i spremnije za nove dnevne pobede.



Kurir

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Maša
Post  Tema posta: Re: Stres  |  Poslato: 31 Okt 2013, 21:35
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Hrana koja oslobađa od stresa

Istraživanja su pokazala da se nivo stresa u našim životima povećao u odnosu na prethodne godine. Između posla koji obavljate u kancelariji, za porodicu ili vas same, da li se nekada zaustavite i zapitate kakav stil života vodite? Neredovan raspored spavanja, ishrane i svih drugih stvari koje uradite u toku nedelje dovodi do povećanja nivoa stresa. Njega se možete rešiti i jedući sledećih namirnice, koje će vam pomoći da se opustite.


Slika


1. Čokolada

Ne postoji ništa tako ukusno, a umirujuće, kao čokolada. Sama pomisao na čokoladu, omiljenu knjigu i udoban kutak u kući dovoljna je da vam smanji nivo stresa. Nedavno istraživanje je dokazalo da svakodnevno konzumiranje crne čokolade u periodu od dve nedelje smanjuje hormone stresa. Čokolada podstiče oslobađanje serotonina koji je prirodni antidepresiv.

2. Kačkavalj

Kačkavalj je jedna od namirnica koja može da se kombinuje sa bilo kojim jelom kako bi ga učinila bogatijim i naravno ukusnijim. Iako je poznat po tome što sadrži masti, takođe je veoma dobar za oslobađanje stresa.

3. Borovnice

Iako male, borovnice su savršena kombinacija vitamina C i antioksidansa koji pomažu u balansiranju stresa. Antioksidansi u borovnicama takođe štite ćelije od raka i srčanih oboljenja. Možete ih jesti u bilo kom obliku, kao kompot, sok ili sveže.

4. Badem

Bademi su bogati vitaminom B2, vitaminom E, cinkom i magnezijumom. Oni sadrže serotonin koji pomaže u balansiranju raspoloženja i stresa. Cink se pokazao kao dobar u borbi protiv negativnih efekata stresa, a vitamin E je antioksidans koji poboljšava imunitet. Bademi snižavaju krvni pritisak i na taj način stres drže pod kontrolom.

5. Riba

Omega-3 masne kiseline u ribi pomažu da se adrenalin i nivo stresa drže pod kontrolom. Losos i tuna mogu da spreče porast hormona stresa, a takođe štite i od srčanih bolesti, promene raspoloženja i depresije. Suši je takođe dobar za oslobađanje od stresa.

Postoji još dosta namirnica za smanjivanje stresa kao što su banana, spanać, pomorandže, čaj, mleko - lista je predugačka. Međutim, pored konzumiranja ovih namirnica, veoma je važno da vodite aktivan život i redovno vežbate. Meditacija i joga su takođe poznati u oslobađanju od stresa.


b92

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Maša
Post  Tema posta: Re: Stres  |  Poslato: 20 Nov 2013, 22:04
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Najbolji način da se pripremite za stresan dan: Vežbajte popodne i spavajte dovoljno

Vežbanje nakon posla i dovoljna količina sna najbolji su način da se pripremite za stresan dan, tvrdi
nova nemačka studija. Na ovaj način izbećićete iscrpljenost i preživećete naporan dan na poslu.


Slika


Iako većina ljudi s posla ide pravo ka sofi, stručnjaci savetuju da odmah odete na džogiranje, plivanje ili da vozite bicikl, pa da se tek nakon toga bacite krevetu u zagrljaj.

- Pre stresnog dana zaposleni treba da budu aktivni. Naše istraživanje je pokazalo da pre napornog i stresnog dana na poslu ljudi treba da vežbaju i spavaju više nego obično – kaže Inga Nejdžel, autor istraživanja.

Vežbanje utiče na raspoloženje i efikasnost, ali i crpi energiju i zahteva određeno vreme za oporavak.

Zbog toga je dobro kombinovati vežbanje i odmor.

U studiji su učestvovala 144 radnika, starosti od 22 do 64 godine, koji su radili 38 sati nedeljno. Svi oni su bar jednom nedeljno vežbali. Tokom pet radnih dana, vodili su dnevnike o tome šta su radili na poslu, šta su radili kad su se vratiili sa posla i koliko su spavali.

Zatim su istraživači merili njihovu efikasnost na poslu, brzinu i način razmišljanja i optimizam. Ispostavilo se da su se svi ovi aspekti poboljšali ako su učesnici prethodnog dana spavali duže nego što obično spavaju. Učesnici su u proseku provodili 24 minuta vežbajući, a spavali su u proseku 6 sati i 40 minuta svake noći.

Naučnici su došli do zaključka da duži san nakon vežbanja, a pre napornog dana održava fizičko i
mentalno zdravlje zaposlenih, što znači da zaposleni svoje zadatke obično završavaju u toku radnog
vremena i da retko ostaju duže na poslu.


blic.žena

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Maša
Post  Tema posta: Re: Stres  |  Poslato: 29 Nov 2013, 23:48
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Otpornost na stres zapisana u genima

Pod stresom ste? Verovali ili ne, za to su krivi vaši roditelji! Naučnici su, naime, otkrili gen koji utiče na našu sposobnost da se izborimo sa stresnim situacijama, a ovo otkriće im je pomoglo da objasne zbog čega neki ljudi ostaju smireni i u najtežim vremenima, dok drugi pod istim okolnostima počinju da se raspadaju.


Slika


Drugim rečima, ako osećate da vas porodica ili posao suviše opterećuju, za to možda i nisu neposredno kriva vaša deca, odnosno vaš šef. S obzirom da se geni nasleđuju, u krajnjoj liniji, "krivi" su vaši roditelji i drugi preci.

Profesor i istraživač Gilen Fernandez sa Insitiuta za mozak, spoznaju i ponašanje u Nijmegenu, posmatrao je na skeneru kako se različiti delovi mozga aktiviraju kod osoba pod stresom, veštački izazvanim gledanjem filma punog nasilnih scena, i ustanovio je da se kod ispitanika koji su nasledili "stresni" gen jače aktivira amigdala, "primitivna" oblast mozga koja nam pomaže da emocije držimo pod kontrolom. Oko polovine ljudi ima ovakav gen, koji čini da više brinu zbog problema, ali i da budu podložniji pritiscima, tvrdi profesor Gilen u svom izlaganju na godišnjoj konferenciji Foruma evropskih udruženja neurologa.

Prema njegovim rečima, ovo je prvi put da je ustanovljena genetska varijacija koja različit odgovor na emotivne stimulanse daje samo kada je osoba pod stresom, a trenutno se istražuje i da li su ovakve osobe sklonije da nakon traumatičnih doživljaja razviju sindrom posttraumatskog stresa.
Reakcija na stres pritom nije i jedina emotivna reakcija koju su naučnici uspeli genetski da dešifruju. Do sada je već ustanovljeno da geni određuju da li će osoba biti strpljiva ili imati "kratak fitilj", kao i da li će u osnovi biti pesimista ili optimista.

Geni određuju i da li ćemo vežbanjem lako sticati dobru kondiciju, a i naša privlačnost za suprotni pol i bogatstvo našeg ljubavnog života zavise od raznovrsnosti gena koji definišu naš imunološki sistem.


blic.žena

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Maša
Post  Tema posta: Re: Stres  |  Poslato: 24 Apr 2014, 09:09
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Kratkotrajni stres koristan za imunitet, dugotrajni loš

Da bi se stres eliminisao, stručnjaci savetuju da osoba sedi mirno desetak minuta i fokusira se na jednu tačku ispred sebe, duboko udiše i ispušta vazduh


Slika


LONDON - Kratkotrajna napetost, na primer ona koju izaziva završavanje posla u ograničenom roku, korisna je za imunitet, jer reakcija "bori se ili beži" podstiče proizvodnju leukocita koji štite od zaraze.

Međutim, dugotrajna izloženost stresu ima potpuno suprotan efekat, jer konstantno povišen nivo adrenalina u organizmu uzrokuje dramatične oscilacije nivoa šećera u krvi, što znači nedostatak energije za borbu protiv zaraze, piše portal Magazin.

Ako se uzroci stresa ne uklone, ne samo što će osoba biti podložnija prehladama i gripu, već i ozbiljnim gastrointestinalnim (stomačnim) problemima kao što je sindrom nadraženih creva, čak i poremećaju sna.

Stručnjaci zato preporučuju da ljudi deo dana posvete samo sebi i obavezno meditiraju, jer je istraživanja pokazalo da je kod žena, koje su upražnjavale meditaciju tokom tri meseca, nivo adrenalina u organizmu smanjen za 44 odsto.

Da bi se stres eliminisao, stručnjaci, takođe, savetuju da osoba sedi mirno desetak minuta i fokusira se na jednu tačku ispred sebe, duboko udiše i ispušta vazduh kroz nos, zadržavajući se tri sekunde na udahu i izdahu.


novosti

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
GiGi
Post  Tema posta: Re: Stres  |  Poslato: 19 Maj 2015, 11:08
Korisnikov avatar
Karolina Riječka

Pridružio se: 25 Mar 2013, 12:13
Postovi: 18509

OffLine
Ne stresiraj se, čovječe, jer riskiraš infarkt, dijabetes i čir


Zbog neuspješne borbe sa stresom mozak je ‘sluđen’ lučenjem zaštitnih hormona te uzrokuje funkcionalne teškoće u radu cijelog organizma - naučite se opustiti


Slika


Stres i tjeskoba, bilo da ih izaziva nešto izvana ili naše misli i osjećaji, ubijaju stanice mozga te sprečavaju rast novih onemogućavajući tako razvoj cijelog mozga. Stres zapravo dovodi do poremećaja hormona i neuroprijenosnika (neurotransmitera) u mozgu, koji zatim uzrokuju smetnje drugih organa ako stres traje dugo i nema prijeko potrebnog opuštanja organizma.

Prema istraživanju Sveučilišta Yale, uz stres je u tijelu prisutan protein koji isključuje sposobnost mozga da stvara nove sinapse (živčane spojeve kojima se razmjenjuju informacije) što dovodi do gubitka mase, odnosno smanjenja prefrontalnoga korteksa - dijela mozga koji je ključan za odlučivanje.

Zato odlučivanje pod stresom i nije najbolja opcija. Skupljanje mozga dovodi se i u vezu s Alzheimerovom bolesti.

- Stres može biti akutan ili stalan. Ako je akutan, tada je najčešće i vrlo intenzivan, ali ne znači da mora biti dugotrajan. Tijekom stresa dolazi do pojačanog lučenja nekih zaštitnih hormona koji uzrokuju, primjerice, hiperglikemiju (povišenu koncentraciju glukoze u krvi) koja je potrebna mozgu, srcu i mišićima da nastave raditi, a koja ne bi smjela biti zakočena stresom. Kod kroničnog stresa problem je dugotrajan pa u mozgu dolazi do promjena koje uzrokuju funkcionalne poremećaje u radu organizma, no u toj fazi više nije moguće kompenzirati stres. Tako osoba pod stresom može dobiti ulkus na želucu (čir), dijabetes, poremećaj srčane akcije ili anksizno-depresivno oboljeti - objašnjava neurolog doc. dr. sc. Hrvoje Hećimović.

No to nije sve jer su popratna pojava stresa i snažne glavobolje, bol u vratu, a povećani rizik od razvoja osteoporoze, bol u ramenima i leđima neke su od posljedica koje stres ostavlja na mišićno-koštani sustav.

- Najlakše je prepoznati simptome stresa poput poremećaja menstrualnog ciklusa, promjena na koži - pogoršanje alergijskih promjena, seboreje, psorijaze, povišenoga krvnog tlaka, raznih blažih psihičkih simptoma. Tu su još i opadanje kose u obliku kruga te napadaji panike. Grčkom šahistu je tako prije svake partije šaha počeo curiti nos i neprestano je kihao. Neki ljudi idu češće mokriti. Možda je jedna od najneugodnijih posljedica stresa proljev jer onemogućava ljude u normalnom radu - kaže dr. Tanja Pekez Pavliško.

- Mišići se grče kod kroničnog stresa, što nije dobro jer je to odraz posebno napete psihe, no fizički se to primijeti kao bol u mišićima koji nastaje zbog hipoksije u njima. Tada dolazi do grčenja mišića i krvih žila u tim mišićima, a smanjeni dotok krvi i kisika uzrokuje njihovu bolnost i nelagodu - objašnjava neurolog Hećimović.

Stručnjaci govore da je velik dio rješenja protiv stresa u načinu razmišljanja. Kao što postoje poticajne misli, tako postoje i destruktivne, a na vama je da se trudite da one većinom budu pozitivne. Neka one postanu vaš primarni način razmišljanja. A kako se najbolje opustiti?

- Svatko ima svoj način. Svakako se savjetuje da se izbjegnu stresne situacije koliko je to moguće. Potrebno je redovito jesti i piti dovoljno tekućine. Bitna je šetnja na svježem zraku te biti okružen obitelji i prijateljima s kojima se stresna situacija može podijeliti. A uvijek se možete obratiti i liječniku - zaključuje dr. Hećimović.

Važna životna lekcija: nauči kako da te situacija ne ‘pojede’ i dulje ćeš živjeti

Način na koji percipirate stres utječe na vaše zdravlje. Ljudi koji su u stresnim situacijama pronašli šansu za napredak i rast obično izbjegavaju stresne simptome i tada stres postaje korisna aktivnost. Neki istraživači čak tvrde kako blagi stres produljuje život.

Povremeni i trenutačni stres ima i dobre strane: Smanjuje rizik od nekih bolesti

Blag i kratkotrajan stres nekad nije loš jer ubrzava proces oporavka, pa je logično pretpostaviti kako ujedno usporava starenje, objašnjava profesor Edward Masoro iz Teksasa. Akutni kratkotrajni stres povezuje se i sa smanjenim rizikom od dijabetesa, bolesti srca, raka i Alzheimerove bolesti.

Kad stresirani mozak poludi, aktivira i centar za svrbež

U stresnim stanjima odrasli muškarci češće gube sluh ili im zvoni u ušima jer se zbog stresa luče hormoni koji štetno djeluju na kohlearne receptore u uhu. Isto tako, radite li “kao magarac” bez odmora, u mozgu se može aktivirati centar za svrbež, pa učestalo češkanje po tijelu ili vlasištu može izazvati osipe i druge kožne bolesti.

Riskirate slabiji imunitet pa i kronične bolesti

Predug je popis fizičkih simptoma kojima je uzrok stres. On može imati presudan utjecaj na ishod borbe protiv kancerogenih oboljenja, kontinuirano oslabljivati imunološki sustav i srčani mišić, povećati rizik od moždanog udara te rizik od ostalih kroničnih oboljenja. Djeca koja prožive neku stresnu situaciju, znanstveno je dokazano, brže stare.


24sata.hr

_________________
Plesala bih s tobom
kroz najprometnije ceste
jedan tango kroz crveno
tamo gdje nitko ne bi plesao
na vrhu Hendrixovog mosta
i to mi ne bi bilo dosta...


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 93 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   


Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker