Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 16 Jun 2024, 05:08


Autoru Poruka
Michaela
Post  Tema posta: Narkomanija  |  Poslato: 25 Apr 2013, 05:44
Korisnikov avatar

Pridružio se: 12 Apr 2013, 21:25
Postovi: 131

OffLine
Slika


Opšti pojmovi bolesti zavisnosti

Šta su to bolesti zavisnosti?


Kada i kako normalna osoba postaje zavisnik?


Rani simptomi, stadijumi razvoja bolesti, posledice.

I na kraju, ako se ta nesreća dogodila, kako pomoći osobi i njegovoj porodici? Koje vrste lečenja postoje?

Kakva je uspešnost i od čega zavisi rezultat lečenja?


U skladu s međunarodnom klasifikacijom bolesti MKB-10 dijagnoza „narkomanija“ ili „alkoholizam“ može se postaviti ukoliko postoji tri i više simptoma koji se pojavljuju kod osobe nekoliko puta godišnje ili stalno tokom mesec dana:

- jaka potreba (želja) za alkoholom/narkoticima koju je teško savladati;

- gubitak kontrole u konzumiranju alkohola/narkotika, bezuspešni pokušaji da se njihova upotreba smanji ili kontroliše;

- stanje apstinencijalnog sindroma pri kojem se alkohol/narkotici uzimaju u cilju olakšanja ili otklanjanja simptoma krize;

- rast tolerancije na efekte alkohola/narkotika, što se ispoljava potrebom da se doze supstance povećavaju radi dostizanja željenog efekta;

- progresira zaokupljenost upotrebom supstance, usredsređenost misli i postupaka oko upotrebe alkohola/narkotika, upotreba supstance sa nepoznatim ljudima i u samoći;

- nastavljanje sa upotrebom alkohola/narkotika bez obzira na očigledne znakove štetnih posledica.


Na taj način, ukoliko se susrećete sa situacijom da neko od vaših bližnjih sve češće upotrebljava bilo kakvu psihoaktivnu supstancu, bez nje postaje nervozan, razdražljiv, depresivan, ne može bez supstance da se kontroliše, spreman je na konflikte ili prevaru da bi došao do supstance, a stanje opijenosti mu postaje najvažniji cilj – znači potrebno je da se obrati stručnjaku za pomoć.


Kako se može postati narkoman? Zašto ljudi uništavaju svoj život?


Problemi sa zavisnošću od alkohola, narkotika, preparata sa jakim dejstvom nisu sudbina samo slabih, neobrazovanih ljudi, nesrećnika ili kriminalaca. Često na konsultacijama čujemo kako roditelji kažu: „On je bio dobar učenik, dobar sin, bavio se sportom... Ne razumemo zašto se odjednom tako promenio, da osim narkotika njega ništa drugo ne interesuje“. Ovo nije krivica roditelja, to je pogubna snaga narkotika od koga ništa jače praktično ne postoji. Navikavanje na heroin događa se nakon 8-10 uzimanja. I već nakon toga ne možeš da budeš ravnodušan prema ovom prašku. Budiš se s mišlju kako da ga nabaviš i ovaj osećaj je sličan gladi i žeđi, potčinjava sebi celu ličnost čoveka i veoma ga je teško kontrolisati. Zbog toga mnogi ljudi probaju narkotike iz radoznalosti, primer su im drugovi i ne razmišljaju o posledicama koje će ga kroz par godina pretvoriti u besprincipijelno biće koje održava jedino pomisao kako da uzme narkotik.


Koji su znaci upotrebe narkotika?


- Promenio se spoljašnji izgled: kosa je postala ispucala i bezbojna; koža bleda, žućkaste boje. Skreće na sebe pažnju pojačano povređivanje i razvučeni rokovi zarastanja malih rana.

- Pogoršao se uspeh u školi, dete je počelo da izostaje sa časova.

- Poremetio se ritam dana: dete kasno ide na spavanje i kasno ustaje. Pojavila su se kolebanja apetita od ravnodušnosti prema hrani do napada proždrljivosti.

- Porasli su finansijski gubici. Dete traži novac iz različitih razloga. Kod kuće nestaju novac ili stvari. Komšije vam govore o dugovima koje vi niste napravili.

- Našli ste kod kuće čađavu kašiku, tablete ili igle u džepu, komadiće folije, različite praškove, cigarete, češće one bez filtera, telefonske brojeve na komadićima papira.


Kako se razvija bolest? Može li čovek sam da se zaustavi?


Nažalost, svaka zavisnost predstavlja oboljenje koje progresira. U toku bolesti dolazi do poremećaja svih fizioloških, bioloških, metaboličkih procesa. Osoba se oseća normalno, prijatno samo pod dejstvom supstance – čim prestane dejstvo supstance organizam oseća ovaj nedostatak i signalizira da mu je potrebna nova doza „goriva“ i pojavljuju se simptomi apstinencijalne krize. Ovo je takozvana fizička zavisnost. Osim toga dolazi do promene u psihi – čovek menja svoja moralna načela (obmanjuje, sve žrtvuje zbog narkotika, gubi interesovanja za druge stvari). Ruše se voljni mehanizmi – ujutru je odlučio jedno, uveče se predomislio. Takva je priroda bolesti, upravo zbog toga što je čoveku teško da sam ostavi narkotike.


Pressonline.rs


Vrh
Michaela
Post  Tema posta: Re: Narkomanija  |  Poslato: 25 Apr 2013, 06:03
Korisnikov avatar

Pridružio se: 12 Apr 2013, 21:25
Postovi: 131

OffLine
O supstancama


Opioidi


Opioidi su prirodni alkaloidi biljnog porekla ili sintetičke supstance koje imaju sposobnost da izazivaju jaku euforiju koja dovodi do psihičke zavisnosti, zatim da suzbijaju bol, otežavaju disanje i kašalj, snižavaju motoriku želudačno-crevnog trakta. Legalno se koriste u medicini kao sastavni deo totalne anestezije (morfin, fentanil i njima slično), kao sredstva za brzo otklanjanje bola (kodein, oksikontin, vikodin, kombinovani analgetici kao npr. “kafetin“), kao sredstva supstitucione (zamenske) terapije - metadon, substitol, subokson, subuteks. Prisutni su na crnom tržištu i nelegalno se koriste – heroin, opijum, acetilovani opijum, dezomorfin i ostali ručno ili industrijski proizvedeni derivati.


Stimulansi


Slika


Stanja opijenosti nakon uzimanja različitih psihostimulansa veoma malo se razlikuju jedna od drugih. Kokain je bio prvi narkotik iz ove grupe s kojim se susrela evropska civilizacija – zbog toga je veći deo efekata koji nastaju pri jednom uzimanju psihostimulansa objašnjavan upravo na primeru kokaina.


Marihuana


Slika


O marihuani postoji mnogo različitih mišljenja. Doktori, učitelji, roditelji i sami korisnici različito se odnose prema njoj. Danas je u nekim zemljama upotreba ove supstance legalna, npr. u Holandiji i Švajcarskoj, a u Kanadi je ona odobrena kao medicinsko sredstvo u lečenju niza bolesti. Britanski časopis LANCET nije uvrstio marihuanu na spisak deset najopasnijih narkotika, stavivši je na 11. mesto.


Spajs, mefedron, halucinogeni


Slika


Kokain za siromašne, kristalius, so za kupanje, legal hugh, designer drug, djubrivo, dron, mjau/
je narkotik koji u sebi sadrži efekte psihostimulansa amfetamina i halucinogena katinona. Sintetisan 1928. godine, zaboravljen dugo vremena, da bi se početkom 2000.godine vratio u Veliku Britaniju na rejv žurkama. Oko 10 godina njegova prodaja nije bila zakonski.


Politoksikomanija


Slika


Polinarkomanijom se naziva istovremena zloupotreba nekoliko narkotika.
Prelaženje na upotrebu dva i više narkotika može biti uslovljeno trima osnovnim razlozima. Narkotik koji se ranije uzimao ne donosi željeni euforični efekat na račun tolerancije koja raste i u tim slučajevima bira se jači narkotik.


Pressonline.rs


Vrh
Komsinica
Post  Tema posta: Re: Narkomanija  |  Poslato: 09 Avg 2013, 22:05
Korisnikov avatar
Forumski novinar
Forumski novinar

Pridružio se: 15 Maj 2012, 10:01
Postovi: 7882
Lokacija: Marakana, Sever

OffLine
Opaka bolest, koja najvise unesrecuje bliznje onih koji su se upustili u sve to. Brat moje drugarice je bio narkoman, kazem bio je je umro. Mlad. Za sobom je ostavio zenu i bebu. Porodica se trudila na sve moguce nacine da ga vrati u normalu, medjutim on se nije ni malo trudio.

_________________
Slika


Vrh
Maša
Post  Tema posta: Re: Narkomanija  |  Poslato: 20 Avg 2013, 23:30
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Narkomanija - teška bolest zavisnosti

Većina mladih prvi kontakt uspostavlja sa marihuanom, najčešće u drugom razredu srednje škole, što ne znači i da će obavezno završiti sa takozvanim teškim drogama, poput heroina

Slika

Iako se tačan broj uživalaca opojnih droga i psihoaktivnih supstanci ne zna, čini se da se njihov broj kroz smene generacija ne smanjuje. Neki stručnjaci su skloni da tvrde da narkomanija poprima epidemijske razmere na planetarnom nivou, zbog velikog prisustva dilera na ulicama i niske cene narkotika. Od ove pošasti nije izuzeto ni naše društvo, a žrtve su mlade osobe koje za drogom najčešće posežu iz radoznalosti, ponekad iz bunta i besa prema roditeljima i društvu koje ih ne shvata, a ponekad i iz neznanja.


Šta narkomanija predstavlja i do čega narkotici dovode, objašnjava neuropsihijatar prim. dr Jasna Daragan Saveljić, direktorka Specijalne bolnice za bolesti zavisnosti.

- Narkomanija spada u bolesti zavisnosti od neke psihoaktivne supstance, koja, uneta u organizam, menja svest ali i druge psihičke funkcije. U grupu psihoaktivnih supstanci spadaju opijati i stimulansi od kojih su najpoznatiji heroin i morfijum, halucinogene supstance kao što je LSD, ali i marihuana koja je istovremeno stimulans i halucinogen. Većina mladih prvi kontakt uspostavlja sa marihuanom, ali to svakako ne znači da će obavezno završiti i u kandžama takozvanih teških droga, kao što je, primera radi, heroin. Prvu marihuanu uzimaju najčešće u drugom razredu srednje škole, mada ima slučajeva da se to dešava i ranije. Što je najgore, adolescenti mogu da je uzimaju veoma dugo, a da se ništa neobično ne primeti.S obzirom na vaša iskustva i praksu kako sve to počinje?

- Najčešće u društvu vršnjaka, međutim ovom činu prethode radoznalost i raspitivanje da se što više upoznaju sa onim što im je nepoznato a privlači ih. Mlade često pritiska vršnjačka grupa ukoliko se sa njom ne identifikuju. Insistiranje onih koji drogu uzimaju da je to "nešto mnogo dobro, a da su oni koji neće da probaju kukavice", navodi i najtvrdokornije da u nekom trenutku popuste i ispune želju grupi. Međutim, uglavnom to je tada i samo jednom. Veliki broj mladih jednom proba psihoaktivnu supstancu i više nikada. Uzeti drogu u društvu ne znači biti i narkoman.

* Kako izgleda sledeća faza koja vodi do narkomanije kao bolesti?

- Da bi se razvila bolest i došlo do fizičke i psihičke zavisnosti mora da se ispuni nekoliko važnih uslova. Droga mora da bude lako pristupačna, a potencijalni korisnik mora da ima određene psihičke karakteristike. Takve osobe su obično anksiozne, odnosno pune strahova, nesigurne u sebe, sklone depresiji i socijalno inhibirane. To znači da najčešće žive u lošim porodičnim uslovima ili u nepovoljnoj atmosferi za njihovo odrastanje, gde su drugi prioriteti roditeljima mnogo važniji od bavljenja decom adolescentima. Uglavnom se radi o porodičnom okruženju gde je zarada imperativ za egzistencijalni opstanak. U takvim uslovima deca i ne moraju biti u sukobu sa svojim roditeljima. Dovoljno je da su prepušteni sami sebi i bez kontrole u odabiru prijatelja. A budući da u tom uzrastu nema izgrađenih jasnih kriterijuma i da je sve podložno promeni, lako sklapaju prijateljstva i sa osobama koje bi u drugačijim okolnostima sigurno izbegavali.

* Na šta roditelj treba da obrati pažnju ukoliko posumnja da je njegovo dete ušlo ili je na putu da uđe u svet droge?

- Takvo dete obično spava i u vreme kada to ranije nije činilo, ili je konstantno pospano. Primećuju se i promene na očima, beonjače su crvene, a zenice proširene. Takva deca su i dekoncentrisana, a tokom vremena postaju apatična, bezvoljna, lenja, neambiciozna, bez želje da nešto završe do kraja. Osim toga, počinju otežano i da uče, što kroz izvesno vreme rezultira i lošim ocenama. U najgorem slučaju sklona su i školu da napuste. Roditelji treba da obrate pažnju i ukoliko počnu da zanemaruju ličnu higijenu ili kriju svoje drugove.* Sa kojom vrstom droga počinju?

- Obično počinju sa takozvanim lakim drogama, u koje spadaju marihuana i ekstazi. Najčešće ih ne uzimaju čiste već u kombinaciji sa alkoholom ili tabletama za smirenje. Kasnije već prelaze na opijate, heroin i trodon. Zanimljivo je da kada roditelji saznaju da uzimaju psihoaktivne supstance, obično poveruju u priču svojih adolescenata da to nije ništa strašno i da svi njihovi vršnjaci uzimaju to isto. I da biti na nečemu nije škodljivo, što, naravno, uopšte nije tačno. Ako se, primera radi, učestalo uzima marihuana, osoba zapada u stanje slično depresiji. Za stvaranje heroinske zavisnosti dovoljne su dve do tri nedelje svakodnevnog uzimanja. Osobi koja je uzimala opijate padaju kapci, usporeni su refleksi, a ona tvrdi da se subjektivno dobro oseća. Ponašanje zavisi od unetih doza, a one su često kolebljive, jer jačina grama droge zavisi od toga da li je razvodnjena ili u punoj koncentraciji. Shodno tome manifestovaće se i ponašanje zavisnika, koje nekada može da dovede i do tragičnih komplikacija.

* A šta se dešava pod dejstvom ekstazija?

- Ekstazi se smatra klupskom drogom rezervisanom za dane vikenda kada mladi odlaze u provod. Ekstazi uzimaju da bi bili što veseliji i ponašali se spontanije. Potencijalno je vrlo opasna droga, jer angažuje telo preko njegovih mogućnosti, tako da su oni u stanju satima da igraju ili se na neki drugi način fizički angažuju. Zna se da jedna tableta ekstazija postiže očekivani efekat u roku od jednog časa. Međutim, dešava se da neko popije i dve tablete ekstazija u roku od 15 minuta, što može dovesti do veoma ozbiljnih zdravstvenih posledica. Najveća opasnost je od dehidracije organizma, sa mogućim nastankom vrlo teških epileptičnih napada, infarktom pa i smrtnim ishodom. Isto se odnosi i na amfetamine, koji takođe zahtevaju unošenje puno tečnosti, jer organizam dovode do dehidratacije. Ako ne bi pili vodu, moglo bi doći i do smrtnog ishoda. Ali, na nesreću, mladi ne piju vodu, već najčešće pivo ili neka od energetskih pića, što predstavlja ubitačnu kombinaciju za telo i mozak.

Slika


* Da li i kako se leči narkomanija?
- Prilikom odlaska na lečenje uzima se u obzir stepen zavisnosti i uključuje cela porodica. Kada se uzme detaljna anamneza donosi se odluka da li će lečenje biti ambulantno ili bolničko. Zavisno od dužine uzimanja narkotika i profila ličnosti, lečenje traje najmanje godinu do dve, a nekada i duže. U okviru terapije postoje programi za odvikavanje gde se svakodnevno daju sintetski hormonski opijati u dozi koja ispunjava opijatske potrebe pacijenta. Prednost ovakvog lečenja je u tome što je osoba na lečenju u smislu potrebe za određenom drogom podmirena, ali je zato, s druge strane, funkcionalno potpuno sposobna za život. Kasnije se pristupa i psihosocijalnim procedurama. Ishod lečenja se, svakako, ne može smatrati neuspešnim, s obzirom na to da se polovina izleči i vrati normalnom životu, dok se druga polovina periodično vraća.

NEUOBIČAJENO PONAŠANJE

Signal roditeljima da se nešto neuobičajeno sa njihovim adolescentom dešava je različito društvo koje se u kući nakratko pojavljuje i nestaje. Sumnjivi mogu da budu i njegovi česti i kratki izlasci. Učestali i tajni telefonski razgovori, kao i neobjašnjivo posedovanje novca (moguće za dilerske aktivnosti) ili nestajanje stvari iz kuće, takođe treba da pobude sumnju. Ukoliko se ispoljavaju i nagle promene raspoloženja, ćudljivost, prkosno i buntovničko ponašanje, zamena noći za dan, roditeljima treba da budu upozorenje i jasan znak da potraže stručnu pomoć. Pogotovo, ako zapaze da adolescent ispoljava i promene navika u ishrani, odnosno gubi apetit i pokazuje težnju za slatkišima. Ako je prisutno i mršavljenje, pa bledilo i tamni podočnjaci, koji, inače, predstavljaju znake hronične intoksikacije, što pre treba sa adolescentom razgovarati i zatražiti stručnu pomoć.

Slika


MARIHUANA POGUBNA ZA DECU

Posle decenija tolerisanja, američka vlada je odlučila da marihuanu svrsta u grupu opasnih droga. Neko će reći, šta je nas briga šta rade Amerikanci. Briga nas je, jer se tiče i naše populacije koja ovu drogu počinje veoma rano da konzumira. Stručnjaci iz američkog Nacionalnog instituta za zdravlje su, naime, ustanovili da marihuana za dečije mozgove i celokupni organizam može biti opasnija čak i od kokaina i heroina. Džon Volters, iz Odeljenja za kontrolu droga, upozorava da se broj konzumenata marihuane među decom i tinejdžerima za poslednje dve decenije uvećao za čak 142 posto, pri čemu većina počinje već sa trinaest godina. Stručnjaci veruju da je dečiji mozak u razvoju koji tek „uči“ kako da reaguje na određene stimulanse, daleko prijemčiviji na uticaj marihuane u odnosu na odrasle osobe. Epilog ovakvog ponašanja kod dece i tinejdžera - ispoljena nervoza, nemotivisanost, osećaj teskobe, pa čak i psihotično ponašanje.



Slika


novosti

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Molena
Post  Tema posta: Re: Narkomanija  |  Poslato: 21 Avg 2013, 10:24
Korisnikov avatar
*VIP*

Pridružio se: 16 Maj 2012, 19:49
Postovi: 31310

OffLine
ova na zadnjoj slici vuce sa 100 $ :D

_________________
'Music gives a soul to the universe, wings to the mind, flight to the imagination, and life to everything.'


Vrh
GiGi
Post  Tema posta: Re: Narkomanija  |  Poslato: 28 Apr 2014, 14:41
Korisnikov avatar
Karolina Riječka

Pridružio se: 25 Mar 2013, 12:13
Postovi: 18509

OffLine
Marihuana jednom na tjedan mijenja osjećaje i motivaciju


Korištenje marihuane čak i jedan do dva puta na tjedan utječe na razvoj mladog mozga, osobito na regije zadužene za kontrolu osjećaja, motivaciju i aktivnost


Slika


Utjecaj kanabisa i svih njegovih derivata već je dugo uzrok polemike u znanstvenim krugovima, a dok se marihuana sve češće koristi u ublažavanju bolova i mučnine tijekom kemoterapija i liječenja drugih bolesti, upitne su posljedice koje ona ostavlja na razvoj mladog mozga. Tako nova studija Sveučilišta Harvard pokazuje da već rekreativno korištenje marihuane jednom do dva puta na tjedan mijenja strukturu mozga kod ljudi starih do 25 godina, piše Daily Mail.

Znanstvenici su magnetskom rezonancom mozga povremenih uživatelja marihuane utvrdili da ta opojna droga utječe na dijelove mozga nukleusu akumbnes i amigdalu, zadužene za kontrolu osjećaja, motivaciju i aktivnost. Nukleus akumbens kod onih koji koriste kanabis neuobičajeno je velik, dok je amigdala iskrivljena, uočili su znanstvenici. Upravo su te promjene povezane s nastankom psihičke ovisnosti o osjećaju ugode koju proizvodi kanabis.

- Ljudi misle kako rekreativno uživanje u lakim drogama nije problematično, no naše istraživanje pokazuje upravo suprotno te da ono nije bezopasno - ističe voditelj studije, profesor Hans Breiter.

Ovi su zaključci osobito zanimljivi jer se dosad većinom istraživao utjecaj marihuane na one koje travu puše u velikim količinama, a ne rekreativno, dodala je koautorica studije, dr. Anne Blood.


24sata.hr

_________________
Plesala bih s tobom
kroz najprometnije ceste
jedan tango kroz crveno
tamo gdje nitko ne bi plesao
na vrhu Hendrixovog mosta
i to mi ne bi bilo dosta...


Vrh
casual
Post  Tema posta: Re: Narkomanija  |  Poslato: 28 Apr 2014, 18:31
Korisnikov avatar
*
*

Pridružio se: 24 Sep 2012, 00:31
Postovi: 9053

OffLine
dugogodisnje konzumiranje marihuane stvara rupe u mozgu. male, jedva vidljive okom ali ipak rupe...
Nekada se mislilo da marihuana ne ostavlja posledice ali eto posle pedesetak godina istrazivanja se doslo do takvih rezultata. U nekoj emisiji koja se bavi tom tempom sam gledao seciranje mozga preminule osobe koja je vise od 40 godina konzumirala marihuanu. Vidljive su te rupe, crni tragovi, ima ih na desetine. Danas isto tako kazu da ekstazi nema posledica. Medjutim, videcemo za dvadesetak-tridesetak godina kako stvari stoje.
E sad, alkohol i duvan otavljaju katastrofalne posledice. Tako da, sve treba da ima svoju granicu tacnije, ne treba preterivati...


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 34 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   
cron

Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker