Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 28 Mar 2024, 23:46


Autoru Poruka
Estrella
Post  Tema posta: Herman Hese  |  Poslato: 11 Avg 2012, 14:02
Korisnikov avatar
Vitezova zvezda

Pridružio se: 17 Jun 2012, 20:13
Postovi: 5399

OffLine
Herman Hese


Slika


Herman Hese (nem. Herman Hesse; 2. jul 1877 — 9. avgust 1962.), nemački pisac, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1946. godine. Pisao je lirske pesme, novele i romane. U početku svog stvaranja bio je romantičar, u proznim delima pod uticajem psihoanalize i orijentalne mudrosti. U Heseovim delima jasno je uočljivo njegovo zanimanje za egzistencijalne, duhovne i mistične teme i veliki uticaj budističke i hindu filozofije. Njegova najpoznatija dela su Stepski vuk (Der Steppenwolf), Sidarta (Siddhartha), Igra staklenih perli (Das Glassperlenspiel).

Život

Rođen je u gradu Kalvu, Virtemberg, 1877. godine. 1922. godine emigrirao je u Švajcarsku, 1923. je postao švajcarski državljanin. Kao antimilitarista i pacifista, jako se usprotivio Prvom svetskom ratu. Njegova osećanja koja se tiču rata izražavao je u mnogim svojim knjigama. Za vreme Drugog svetskog rata, našao se se u čudnim okolnostima. Nemački propagandista Jozef Gebels (Joseph Goebbels) u početku je štitio njegove knjige, i kao rezultat Hese je mogao da objavljuje svoja dela. Međutim, kada je zahtevao da određeni delovi njegovog romana Narcis i Zlatousti (Narziss und Goldmund) koji se tiču pogroma ostanu nedirnuti, našao se na nacističkoj crnoj listi. Ipak, uspeo je da izbegne Drugi svetski rat i skrasio se u Švajcarskoj.

Kao i mnogi njegovi likovi, Hese je u toku svog života imao mnogo problema sa ženama. Njegov prvi brak sa Marijom Bernouli (Maria Bernoulli), sa kojom je imao troje dece, završio se tragično, tako što je njegova žena mentalno obolela. Njegov drugi brak sa pevačicom Rut Venger (Ruth Wenger), trajao je veoma kratko, a najveći deo vremena proveli su odvojeni jedno od drugog. To je dovelo do duboke emotivne krize, Hese se povukao u sebe i izbegavao socijalne kontakte, što je opisao u svom čuvenom romanu Stepski vuk (Der Steppenwolf). Ipak, njegov treći brak sa Ninon Dolbin Auslender (Ninon Dolbin Ausländer, 1895. - 1966.), trajao je do kraja njegovog života. Svoju treću ženu spomenuo je u knjizi Putovanje na istok (Die Morgenlandfahrt).

Hese je u svom kasnijem životu razvio određenu dozu konzervativizma. U Igri staklenim perlama (Das Glasperlenspiel), jedan od likova proglašava svu muziku posle Johana Sebastijana Baha (Johann Sebastian Bach) veštačkom i lošom, proglašavajući Ludviga van Betovena (Ludwig van Beethoven) za ekstremni primer lošeg ukusa u muzici. Inače, Igra staklenih perli, sa sa svojim idealizovanim srednjovekovnim stilom bila je izuzetno popularna knjiga u ratom razrušenoj Nemačkoj 1945. godine.

Hese je umro u snu u Montanjoli 9. avgusta 1962. godine u svojoj 85. godini.

Bibliografija

1904. Peter Kamencind (Peter Camenzind)
1906. Pod točkom (Unterm Rad)
1910. Gertruda (Gertrud)
1914. Rozalda (Rosshalde)
1915. Knulp (Knulp)
1919. Demijan (Demien)
1919. Klajn i Vagner (Klein und Wagner)
1919. Čudne vesti sa Druge Zvezde (kratke priče) (Märchen)
1920. Klingsorovo poslednje leto (Klingsors letzer Sommer)
1920. Tumaranja (Wanderung:Aufzeichnungen)
1922. Sidarta (Siddhartha)
1927. Stepski vuk (Der Steppenwolf)
1928. Kriza: Stranice iz dnevnika (Krisis: Ein Stück Tagebuch)
1930. Narcis i Zlatousti (Narziss ung Goldmund)
1932. Putovanje na istok (Die Morgenlandfahrt)
1937. Autobiografski eseji (Gedenkblätter)
1942. Poeme (Die Gedichte)
1943. Igra staklenih perli (Das Glassperlenspiel)
1946. Ako se rat nastavi... (eseji) (Krieg und Frieden)
1976. Moja vera:Eseji o životu i umetnosti (My belief: Essays on Life and Art)
1995. Završene bajke Hermana Hesea (The complete Fairy Tales of Herman Hesse)


Vikipedija

_________________
Slika


Vrh
Estrella
Post  Tema posta: Re: Herman Hese  |  Poslato: 11 Avg 2012, 14:04
Korisnikov avatar
Vitezova zvezda

Pridružio se: 17 Jun 2012, 20:13
Postovi: 5399

OffLine
Ko je bio Herman Hese?


Herman Hese, dobitnik Nobelove nagrade za književnost, umro je pre 50 godina. On važi za jednog od najpopularnijih nemačkih autora u svetu, uprkos činjenici da je u svojoj domovini davno bio otpisan.


Slika


Oduvek je znao da želi da bude pisac. To nije bio slučaj sa njegovim roditeljima, otac, misionar u Indiji i majka, ćerka misionara smatrali su da njihov sin treba da bude svešteno lice. Rođen je 2. jula 1877 godine u blizini Štutgarta. Kao malog roditelji su ga poslali u protestantski manastir odakle je pobegao ne mogavši da se izbori sa hrišćanskim odgojem.

Ili pisac ili ništa

Želeo je da bude pisac i ništa drugo. Njegov put ka ostvarenju tog sna ličio je na odiseju. Pohađao je razne škole, nije uspeo da se pronađe i u depresivnoj fazi sa petnaest godina pokušao je da izvrši samoubistvo. Potraga za vlastitim identitetom, težak proces samoostvarivanja – to su teme kojima se vraćao u svojim romanima. Njegova dela bazirana su na ličnim iskustvima, to su samoanalitičke poetske ispovesti. Heseov biograf Gunar Deker interes za njegova dela u svetu objašnjava na sledeći način: „Pitanje autonomije koje nadilazi verski nivo. Ono dolazi nakon verskog shvatanja i nije militantno i misionarsko, otvoreno je za druge načine života i za druge ideje. Ovo je veoma prisutno pitanje u arapskom svetu.“


Slika


Hese je književni proboj napravio 1904. godine sa romanom „Peter Kamencind“. Iznenada je mogao da živi od pisanja. Oženio se prvi put i dobio decu. Ipak, brak nije bio za njega. Porodična pouzdanost bila mu je suviše udobna. To je za njega bila muka. Odlazi su u Šri Lanku i Indoneziju. Putovanje po Aziji je u velikoj meri uticalo je na njegova kasnija dela, na primer na roman „Sidarta“. Po povratku 1914. godine seli u Švajcarsku i na početku Prvog svetskog rata dobrovoljno se prijavljuje u vojsku. Zbog lošeg vida, proglašen je nesposobnim i umesto na front upućen je da radi sa nemačkim ratnim zarobljenicima u Bernu.

Od dobrovoljca do izdajice

Ipak, Hese je bio protiv rata i propagande. „Prijatelji, ne tim tonom“, napisao je nakon izbijanja rata u članku u listu „Noje ciriher cajtung“, kojim je želeo da upozori nemačke nacionalističke intelektualce da manje polemišu i da budu humani. Kao rezultat toga, Hese je doživeo neprijateljstvo, mržnju i podsmeh. Teško je doživeo sve što ga je snašlo i 1917. godine zatražio je stručnu pomoć. Susret sa psihoanalizom Hesse je opisao pod pseudonimom Emil Sinkler u romanu „Demijan“.

Prvi brak propada, Hese odlazi u Švajcarsku gde piše svoja najvažnija dela „Stepski vuk“ i „Narcis i Zlatousti“. Godine 1924. uzima švajcarsko državljanstvo i ženi se drugi put, sa Rut Venger od koje se rastaje tri godine kasnije. Sa trećom ženom, istoričarkom umetnosti Ninon Dolbin, Hese je ostao do kraja života.

Protivnik nacizma

Na dolazak nacionalsocijalista na vlast Hese je gledao sa neodobravanjem i zabrinutošću. Tokom rata on je podržao nemačke izbeglice nacističkog režima, pružao je utočište Tomasu Manu i Bertoldu Brehtu. Tokom rata napisao je svoje poslednje veliko delo, „Igra staklenih perli“. Nobelovu nagradu za književnost dobio je 1946.

Kada je Herman Hese 1962. u svom domu u Švajcarskoj umro, činilo se da je popularnost njegovih dela sasvim izbledela. Kritičari su njegova dela nazivali kičem. Tek je hipi-pokret njegovim delima doneo novu popularnost, koja traje sve do danas.


B92

_________________
Slika


Vrh
lOOla
Post  Tema posta: Re: Herman Hese  |  Poslato: 14 Dec 2012, 19:51
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 06 Dec 2012, 21:05
Postovi: 1388

OffLine
***
Стeпски вук je, дaклe, имao двe прирoдe, чoвeчjу и вучjу, тaквa му je билa судбинa, и мoжe бити дa oвaкo нeштo ниje ништa нaрoчитo ни рeткo. Нaилaзилo сe вeћ нa тoликe људe кojи су у сeби имaли мнoгo штa псeћe, лисичje, рибљe или змиjскo, нe oсeћajући збoг тoгa нaрoчитих тeшкoћa. Кoд тих људи, eтo, чoвeк и лисицa или чoвeк и рибa живoтaрили су jeднo пoрeд другoг нe нaнoсeћи jeднo другoм бoл, чaк и пoмaжући jeднo другoм, и кoд мнoгих људи кojи су дoтeрaли дaлeкo и кojимa зaвидe прe су пoстигли успeх лисицa и мajмун нeгoли сaм чoвeк. Тo je свимa пoзнaтo. Aли кoд Хaриja je билo друкчиje, у њeму чoвeк и вук нису ишли упoрeдo, joш мaњe су пoмaгaли jeдaн другoм, вeћ су били у стaлнoм смртнoм нeприjaтeљству, и jeдaн je живeo сaмo дa би oнoм другoм нaнeo бoл, a кaдa сe двojицa у jeднoj крви и jeднoj души мрзe кao смртни нeприjaтeљи, oндa je тo oпaк живoт. Eтo, свaкo имa свoj удeс, и ничиjи ниje лaк.


одломак из Степског вука


Vrh
Tajanstveni
Post  Tema posta: Re: Herman Hese  |  Poslato: 07 Mar 2013, 20:35
Korisnikov avatar

Pridružio se: 06 Mar 2013, 21:05
Postovi: 111

OffLine
Mi možemo razumeti jedan drugog, ali svako od nas može da protumači samo sebe samog.


Vrh
Вучица
Post  Tema posta: Re: Herman Hese  |  Poslato: 29 Mar 2013, 15:17
Korisnikov avatar
Moderator chata

Pridružio se: 13 Okt 2012, 13:01
Postovi: 30458

OffLine
Патња задаје бол само зато што је се бојиш. Она те прогања зато што бежиш од ње. Не мораш бежати, не мораш је се бојати. Мораш волети... Дакле, воли патњу. Немој јој се одупирати, немој бежати од ње. Пробај како је она у дубини слатка, предај јој се и немој је примати с мржњом. Твоја мржња је то што ти наноси бол и ништа друго. Патња није патња, смрт није смрт, ако их ти не учиниш тиме...


Vrh
Вучица
Post  Tema posta: Re: Herman Hese  |  Poslato: 09 Apr 2013, 20:57
Korisnikov avatar
Moderator chata

Pridružio se: 13 Okt 2012, 13:01
Postovi: 30458

OffLine
Што сам бивао старији, све мање су ме испуњавала ситна задовољства која ми је живот пружао и све јасније сам схватао гдје треба тражити праве изворе радости и смисла. Научио сам да бити вољен не значи ништа, а да је волети све, да је способност да осјећамо, оно што даје вриједност и и љепоту нашем постојању. Гдје год би се на земљи појавило оно што се може назвати срећом, било је саткано од емоција. Новац није ништа, моћ није ништа. Многи имају и једно и друго, а ипак су несрећни. Љепота није ништа, видио сам лијепе мушкарце и лијепе жене који су били несрећни упркос својој љепоти. Ни здравље није све; свако је здрав ко се тако осјећа; било је болесника пуних воље за животом који су је његовали до самог краја и било је здравих који су венули мучени страхом од патње.

Али срећа је увек била тамо гдје је неко умио да воли и живио за своја осјећања; ако их је његовао, ако их није газио и потискивао, она су му доносила задовољство. Љепота не пружа радост ономе ко је посједује, већ ономе ко умије да је воли и да јој се диви.


Vrh
lOOla
Post  Tema posta: Re: Herman Hese  |  Poslato: 20 Apr 2013, 18:08
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 06 Dec 2012, 21:05
Postovi: 1388

OffLine
Заводник


Пред многим вратима сам чекао,
На многа уха шапнуо своју песму.
И увек кад се уста једна предавала
и же? била угашена, једна блажена илузија у гроб би силазила…

Остало би само тело у превареној руци.
Пољупци које страшно мољах,
дуге ноћи које грозничаво ишчекивах…
на крају беху као згажен цвет,
без мириса нестала лепота.
Из многих постеља устао бих тужан
кад је жудња постала ми навика.

Бежећ' од ужитка тражио сам сан
опет нову жељу и своју самоћу…
тај ужитак моје је проклетство
јер несрећним ме чини
да сваки сан о њој стварност уништава.

Оклевајући, руку ка новом цвету пружам,
да новом уху своју песму шапнем:

Брани се, најлепша моја, закопчај хаљину своју,
опчини ме, измучи ме никад ми не реци ДА.


Vrh
lOOla
Post  Tema posta: Re: Herman Hese  |  Poslato: 03 Maj 2013, 19:57
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 06 Dec 2012, 21:05
Postovi: 1388

OffLine
Бити сретан



У животу не постоји никаква дужност
осим дужности: бити сретан.
Само смо зато на свијету,
а са свим дужностима,
свим моралом
и свим заповиједима
ријетко чинимо једно другога сретним,
јер и себе тиме не чинимо сретнима.
Ако човјек може бити добар,
може то само онда
када је сретан,
када у себи има склада
дакле када воли.
То је било учење,
једино учење на свијету.
То је рекао Исус,
То је рекао Буда,
То је рекао Хегел.
За свакога је на овоме свијету
једино важно
његово властито најунутарњије,
његова душа,
његова способност да воли.
Ако је она у реду,
онда је свеједно
једе ли се просо или колачи,
носе ли се драгуљи или рите;
онда свијет звучи заједно с душом,
онда је добро.


Vrh
lOOla
Post  Tema posta: Re: Herman Hese  |  Poslato: 09 Maj 2013, 19:12
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 06 Dec 2012, 21:05
Postovi: 1388

OffLine
Тајанствене



У заносу,
заљубљене жене откривају
своју тајну и она је наша
за цео живот.
Јер, ако Љубав обманути уме,
ако и Жудња познаје превару,
када се сједине лагати не могу.

Ти и ја смо се заклели,
и Жудња се с Љубављу стопила,
а ипак, никад ми ниси открила,
ту немирну загонетку ко си.
За мене си вечно остала тајна!

Онда си изненада отишла,
уморна од мене,
и тако ми нанела последњу бол;
али део мене остао је у теби заробљен.
Кад угледам те издалека како идеш витка,
ја пожелим ту непознату лепу жену
као да једном нисмо били пар


Vrh
lOOla
Post  Tema posta: Re: Herman Hese  |  Poslato: 28 Maj 2013, 15:00
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 06 Dec 2012, 21:05
Postovi: 1388

OffLine
Što sam bivao stariji, sve manje su me ispunjavala sitna zadovoljstva koja mi je život pružao i sve jasnije sam shvatao gde treba tražiti prave izvore radosti i smisla. Naučio sam da biti voljen ne znači ništa, a da je voleti sve, da je sposobnost da osećamo ono što daje lepotu i vrednost našem postojanju.


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 80 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   


Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker