Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 28 Mar 2024, 18:46


Autoru Poruka
Tina
Post  Tema posta: Čudna naučna otkrića  |  Poslato: 28 Maj 2012, 14:51
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 16 Maj 2012, 15:32
Postovi: 537

OffLine
Krave sa imenom daju više mleka


Zašto više mleka daju krave koje imaju imena? A oko toga da li je opasniji udarac praznom ili punom pivskom flašom i da li se ženski grudnjak može pretvoriti u zaštitnu masku, kao i drugih pitanja od presudnog značaja za razvoj civilizacije, vrte se dobitnici ovogodišnjih nagrada Ig Nobel

Slika

Svake godine, u prvoj oktobarskoj nedelji, neposredno pre nego što Nobelov komitet u Stokholmu u Švedskoj saopšti imena laureata u pet disciplina koji su svojim genijalnim dostignućima dramatično doprineli napretku čovečanstva, na Univerzitetu Harvard u SAD dodeljuje se parodija Nobelove nagrade kojom se pre svega želi pokazati da nauka nije onako ozbiljna i dosadna kako bi se moglo misliti. Ovaj "šašavi Nobel" koji je poznat pod nazivom Ig Nobel dodeljuje se za deset dostignuća koja "prvo ljude nasmeju, a potom ih navedu na razmišljanje".

Tako je ove godine nagradu Ig Nobel za oblast veterine dobilo istraživanje britanskih naučnika kojim je pokazano da krave sa imenima i nadimcima daju više mleka nego one bezimene. Istraživači Katarina Daglas i Peter Rolinson sa Univerziteta Njukasl u Velikoj Britaniji sasvim su ozbiljno istraživali ovaj problem i na tu temu u martu ove godine objavili rad Exploring Stock Managers’ Perceptions of the Human-Animal Relationship on Dairy Farms and an Association with Milk Production.


Njihovo istraživanje među 516 proizvođača mleka pokazalo je da je na farmama gde krave imaju imena i gde vlasnici poznaju pojedina grla, prinos mleka veći za 258 litara nego na farmama gde to nije slučaj. Istraživači to povezuju sa međusobnim odnosima između čoveka i životinje, što nije nepoznato i samim uzgajivačima. Pokazalo se da čak 90 odsto uzgajivača veruje da krave imaju osećanja, 78 odsto smatra da su inteligentne, samo 21 odsto smatra da se krave plaše ljudi, a 48 odsto farmera ubeđeno je da krave "pamte" svoje prethodne odnose sa ljudima, pa nekad daju manje mleka i ako promene vlasnika.

Mada može imati i neke praktične primene, kreatori nagrade Ig Nobel su prepoznali ovo "kravlje" istraživanje kao dovoljno šašavo da ga uvrste na spisak od deset dobitnika i da naučnike pozovu na svečanu ceremoniju koja se svakog oktobra održava u Sanders teatru na Univerzitetu Harvard. Pozivu se odazvao Peter Rolinson, dok je Katarina Daglas, koja se upravo porodila, svoje odsustvo opravdala time što je poslala fotografiju na kojoj se vide ona, njena kćerka odevena u "kravlje" odelce i jedna krava.
Ceremonija bez obračuna

Naučnici koji dobijaju Ig Nobela u ogromnoj većini slučajeva prihvataju poziv bez ljutnje i često vrlo aktivno učestvuju u ceremoniji, dolaze odeveni u kostime ptica ili sa duhovitim skalamerijama. Ponekad čak i izvode ono čime se njihovo istraživanje bavi. Zato je ove godine u Sanders teatru bilo zabrinutosti zbog mogućeg ponašanja dobitnika nagrade za mir, koji su, inače, eksperimentalno ispitivali da li je bolje biti udaren po glavi praznom ili punom pivskom flašom. Nagradu za mir su dobili Stefan Boliger, Stefan Ros, Lars Oesterhelweg, Majkl Tali i Bit Kneubuehl sa Univerziteta Bern u Švajcarskoj za rad koji je objavljen u aprilu u časopisu Journal of Forensic and Legal Medicine.

"Pivske flaše se često koriste u fizičkim obračunima", kaže se u apstraktu njihovog rada. "Ako se razbiju, one izazivaju traumu. Međutim, ako ostanu neoštećene, mogu da izazovu ozbiljnije povrede. Da bi ispitali da li su jače prazne ili pune polalitarske flaše, testirali smo njihovu lomljivost u kuli za bacanje. Pune boce se lome pri energiji od 30 džula, a prazne pri 40 džula. Obe ove energije loma prevazilaze minimalni prag loma ljudske lobanje. Zbog toga obe vrste razbijaju ljudsku lobanju, te predstavljaju opasan instrument u fizičkom obračunu", zaključuju švajcarski istraživači.

Za razliku od njih, ovogodišnji dobitnici nagrade Ig Nobel u kategoriji "javno zdravlje", Elena Bodnar, Rafael Li i Sandra Marijan iz Čikaga u SAD, napravili su zanimljiv uređaj za spasavanje života i zdravlja – ženski grudnjak koji se, u slučaju opasnosti, očas pretvara u gas-masku i može se upotrebiti na osobi koja stoji u blizini. Pronalazači iz Čikaga ovaj izum su pre dve godine patentirali u američkom Patentnom zavodu pod brojem 7255627, a Elena Bodnar, koja je gostovala na ceremoniji, prikazala je njegovo dejstvo na sceni, pretvorivši grudnjak u gas-masku za voditelja programa.
Nagrada za Pravo Jazdija

Spisak šašavih dobitnika nije mali. Tako su za "klasičnu" disciplinu, fiziku, Ig Nobela dobili američki naučnici Katarina Vitkom, Danijel Liberman i Liza Šapiro za analitičko istraživanje o tome zašto trudnice ne vode ljubav u gornjem položaju. Za medicinu je, pak, nagrađen Donald Unger koji već šezdeset godina svakog dana "lomi" svoj članak samo na levoj šaci kako bi ispitao da li to ima neke veze sa pojavom artritisa.

Za hemiju su nagrađeni Havijer Morales, Migel Apatiga i Vikor Kastano sa Nacionalnog autonomnog univerziteta Meksika za uspešnu proizvodnju dijamantskog filma od tekile. Na drugoj strani, za biologiju su nagrađeni japanski naučnici Fumiaki Taguči, Song Guofu i Zang Guanglei iz Sagamihare jer su pokazali da se korišćenjem bakterije iz izmeta velikih pandi može uništiti 90 odsto kuhinjskog otpada.

Posebno je zanimljiv dobitnik nagrade za književnost koji, naravno, nije naučnik, ali nije ni pisac. Kako je odlučeno na Harvardu, Ig Nobela je dobila policija u Irskoj koja je tokom prošle godine napisala čak 50 saobraćajnih kazni na ime osobe Pravo Jazdi. Naime, te kazne su ispisane isključivo poljskim državljanima, na čijem jeziku Pravo Jazdi znači – vozačka dozvola.

Dve poslednje, pomalo kontroverzne nagrade, za ekonomiju i matematiku, poslale su ove godine satiričnu poruku na temu svetske ekonomske krize. Tako su nagradu za ekonomiju dobile četiri banke Islanda za, kako je rečeno, "demonstraciju kako se male banke mogu dramatično brzo pretvoriti u velike, i obratno". Nagrada za matematiku je pak dodeljena guverneru nacionalne banke Zimbabvea Gideonu Gonou, za "omogućavanje ljudima jednostavnog, svakodnevnog izazova baratanja velikim opsegom brojeva", pošto ova banka izdaje apoene novčanica u rasponu od jednog centa do sto hiljada milijardi dolara.
Nemoguće discipline

Nagrada Ig Nobel dodeljuje se na Harvardu od 1991. godine. Nagrada ima deset disciplina, mada one nisu iste svake godine, kao kod pravog Nobela, već se osmišljavaju u skladu sa ludošću samih otkrića koja se nagrađuju. Zbog toga je spisak disciplina raznovrstan, mada postoje i one koje su već postale tradicionalne.

I o samom nazivu nagrade postoji više priča koje se menjaju od godine do godine. Inicijalno ime je poteklo od engleske reči "ignoble" koja označava nisko poreklo, prostotu ili besmisao, čemu je uz igru reči dodato ime Alfreda Nobela. No, u međuvremenu su osmišljena svakojaka luda objašnjenja poput onog da je Ig Nobel ime naučnika koji je otkrio soda vodu. Simbol nagrade je slavna bista Ogista Rodena Mislilac koja je sa postamenta pala na zemlju.

Mada uglavnom izaziva simpatije, ova nagrada je u Velikoj Britaniji doživela i kritike da ruši ugled naučnih istraživanja. No, među naučnicima malo ko smatra da ovakav nedostatak ozbiljnosti može doneti štete nauci. U organizaciji i njihovom satiričnom časopisu "Anali neverovatnih otkrića" (Annals of Improbable Research) koji je osnovao nagradu veruju da se nauka mora demistifikovati kao smrtno ozbiljna i strana običnim ljudima.

Kako kažu na svom sajtu, organizatori nagrade žele da dodatno podstaknu radoznalost kod ljudi i da povremeno otvore i pitanje – kako odlučujemo šta je zaista značajno i šta je realno, a šta nije. Uostalom, kako je primetio poznati biohemičar, popularizator nauke i SF pisac Isak Asimov, u nauci se izuzetno retko koristi reč "eureka" prilikom nekog otkrića. Češće će istraživači reći: "Hm, ovo je zabavno."


b92


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Čudna naučna otkrića  |  Poslato: 02 Jun 2012, 16:03
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Zakoni fizike važe samo na Zemlji?

Poslednjih godina se u naučnim krugovima mnogo raspravlja o mogućnosti postojanja više univerzuma, umesto samo jednog, od kojih svaki ima različite zakone fizike. Čini se da su naučnici na pragu dokaza za takve tvrdnje.

Slika


Naime, analizom svetlosti koja dopire od različitih udaljenih kvazara uz pomoćVLT (Very Large Telescope) uređaja u Čileu pokazala je da jedna od fizičkih konstanti biva drugačija u različitim delovima kosmosa. To znači da Ajnštajnov princip ekvivalentnosti koji podrazumeva da su zakoni prirode svuda isti, zapravo netačan.
Promena u konstantnim vrednostima izgleda ima i orijentaciju, pa hvata “željeni pravac” ili osu širom kosmosa. Ta ideja je odbačena pre više od 100 godina stvaranjem Ajnštajnove specijalne teorije relativiteta.

Jedan izveštaj iz 2011. opisuje kako “magični broj” poznat kao konstanta fine strukture (alfa), ima različite vrednosti u različitim delovima svemira, tvrde naučnici sa Univerziteta u Novom Južnom Velsu.

“Ovo otkriće je iznenađenje za sve”, kaže Džon Veb, jedan od istraživača.
“Nakon što smo izmerili alfa u oko 300 udaljenih galaksija, pojavila se doslednost: magični broj koji nam pokazuje snagu elektromagnetizma, nije isti svuda kao na Zemlji i deluje da se menja duž prioritetnih osa širom svemira”, kaže Veb.

“Posledice našeg trenutnog razumevanja nauke su jako dalekosežne. Ako bi zakoni fizike delovali ‘lokalno’, možda i nije čudo što još nismo otkrili na drugim mestima u svemiru uslove za život kakav poznajemo, jer su oni koji deluju na Zemlji sasvim jedinstveni”.

Zaključci istraživača zasnivaju se na merenjima VLT teleskopa u Čileu, zajedno sa prethodnim merenjima najvećeg teleskopa na svetu u Keck opservatoriji na Havajima.

Suština otkrića je da konstanta fine strukture (alfa) određuje snagu interakcije između svetlosti i materije.

Pre deset godina, Veb je koristio podatke dobijene praćenjem svetlosti sa udaljenih galaksija i kvazara. Oni su sugerisali da je vrednost alfe neznatno manja u svetlosti koju su kvazari emitovali pre 12 milijardi godina, nego što je to slučaj danas na Zemlji.

Džulijan King, Vebova koleginica, takođe sa Univerziteta u Novom Južnom Velsu analizirala je podatke sa VLT-a u Čileu koji prati drugi deo neba. Dobijeni podaci pokazuju da je vrednost alfe na drugim mestima u univerzumu nešto veća nego na Zemlji. Razlika u oba slučaja je oko milionitog dela vrednosti alfe u našem delu svemira i upućuje da taj broj varira u prostoru, a ne kroz vreme.

“Potajno smo se nadali da ćemo potvrditi nalaze koje je dobio Keck, ali je ovo bio pravi šok”, kaže King.

Naime Keck i VLT nalaze se na različitim hemisferama. Kada uz pomoć Keck-a gledamo ka severu, vidimo manju alfu u udaljenim galaksijama, dok gledajući ka jugu vidimo veću alfu.

“Konstanta fine strukture i druge značajne konstante zauzimaju centralno mesto u našoj fizici. Ako one zaista menjaju vrednost, potrebna nam je bolja, dublja teorija”, smatra dr Majkl Marfi sa Svinburn tehnološkog univerziteta.

“Jedno od najvažnijih pitanja moderne nauke je da li zakoni fizike važe svuda u Univerzumu i isto tokom cele istorije?” Rešeni smo da na to pitanje odgovorimo po svaku cenu”, kaže on.

Tim je analizirao oko 300 merenja alfe u svetlosti koja je dolazila sa različitih krajeva svemira. Na osnovu toga su zaključili da je alfa na jednoj strani Univerzuma manja od alfe na drugoj. Ovaj “dipolni” raspored poklapa se sa strujom kretanja galaksija koje se misteriozno pomeraju ka ivici svemira. Zemlja se nalazi negde u sredini ekstremnih vrednosti alfe. Ako je hipoteza tačna, rezultati bi objasnili zašto alfa ima tako osetljivu vrednost – na primer, ako biste alfu povećali za samo četiri procenta, zvezde ne bi mogle da proizvode ugljenik, što bi biohemiju učinilo nemogućom. Ako su interpretacije istinite, to je “velika stvar”, smatra Kreg Hogan koji se nalazi na čelu Fermilab centra za astrofiziku čestica u Ilinoisu.

Međutim, on sumnja da se negde u analizi potkrala greška. Majkl Marfi smatra da raste broj dokaza u prilog tezi da su “konstante promenljive”.

“Niko nije u stanju da objasni zašto su ovi rezultati ovakvi. Nepromenljivost osnovnih konstanti je jedan od aksioma fizike. Ipak, mi smo ovde da testiramo fiziku, a ne da je podrazumevamo”. Veb i kolege udvostručili su broj pojedinačnih ispitivanja i merili vrednost alfe u 300 udaljenih galaksija i to na mnogo širem području u svemiru.

“Rezultati su nas iznenadili. U jednom smeru, od našeg mesta u Univerzumu – alfa postepeno slabi, dok u suprotnom postepeno jača. Otkriće, ako se potvrdi, imaće ozbiljne posledice po naše razumevanje prostora i vremena i poljuljaće osnovne principe Ajnštajnove opšte teorije relativiteta”, smatra King.

“Takvo podrivanje očekuje se i od modernih takozvanih ‘teorija o svemu’ koje pokušavaju da ujedine delovanje svih poznatih osnovnih sila. Postepena promena alfe možda implicira da je Univerzum mnogo veći, nego što mi to mislimo, a možda čak i beskrajan”, smatra profesor Flambaum.

Profesor Veb misli da ova nova otkrića takođe nude vrlo prirodan odgovor na pitanje koje je naučnike mučilo decenijama: zašto zakoni fizike deluju tako ‘podešeno’ za postojanje života.


Vesti


Vrh
Dade
Post  Tema posta: Re: Čudna naučna otkrića  |  Poslato: 21 Sep 2012, 15:12
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 29 Avg 2012, 20:36
Postovi: 615

OffLine
Najbizarnija istraživanja ove godine


Urednik “Godišnjaka neverovatnih istraživanja” Mark Abrahams izdvojio je za časopis Wired neke bizarne naučne projekte koji su bili kandidati ili dobitnici Ig Nobela – istraživače koji su se pozabavili zaraznim zevanjem kornjača, pitanjem kako masturbacija utiče na donošenje odluka, opasnostima i dobrim stranama navijačke groznice, i svim ostalim stvarima koje bi nas prvo trebale nasmejati, a zatim naterati na razmišljanje


Slika


Magazin Wired razgovarao je s Markom Abrahamsom koji je za njih izdvojio neke od prošlih kandidata i pobednika Ig Nobela, a mi smo napravili izbor onih koji su se nama najviše dopali.


TEŽINA JEDNOG KILOGRAMA

“Šta je teže – jedan kilogram olova ili jedan kilogram perja?” poznata je zagonetka čiji je cilj da nasamari ispitanika, međutim, naučnik koji je sproveo ovo duhovito istraživanje došao je do nekih zanimljivih zaključaka. Rezultati pokazuju kako se onome ko je podigao oba kilograma čini da je olovo teže.

Težina, to jest njeno viđenje, nije samo pitanje mase i gravitacije, već i lakoće korišćenja.


KORNJAČE KOJE ZEVAJU

Svako od nas je nesumnjivo primetio kako je zevanje zarazno. Radi se o jednostavnom, ali zbunjujućem fenomenu koji nije svojstven samo ljudima, već i drugim primatima. Naučnici sumnjaju kako je ova pojava vezana uz društvene veze i saosećanje, ali niko zapravo nema pravo objašnjenje.

Biolozi s Bečkog univerziteta pozabavili su se pitanjem da li je zevanje zarazno i kod kornjača. Odgovor je jednostavan – nije.

Iako sledeća tvrdnja može postati naslov pesme, potpuno je istinita – kornjače zevaju same.

Možda vam se čini kako je u pitanju trivijalno istraživanje, ali radi se o još jednom malom dokazu kako je zarazno zevanje specifično za sisare. Pitanje zašto je to tako isprava deluje nezanimljivo, međutim, u stvarnosti za sobom poteže mnoga druga pitanja.


RAZMIŠLJANJE TOKOM MASTURBACIJE

Istraživanje o sposobnosti odlučivanja tokom masturbacije možda deluje kao poziv svima onima koji sve vreme tvrde kako vlada troši previše novca na nauku, ali ako ostavimo strast i predrasude po strani, kao što su to učinili autori istraživanja objavljenog u časopisu “Journal of behavioral decision making”', temeljno pitanje je zapravo zanimljivo – kako tačno seksualno uzbuđenje utiče na način na koji razmišljamo?

Psiholozi su na to pitanje pokušali da nađu odgovor istraživanjem tokom kog bi mladi muškarci mogli istovremeno da odgovaraju na pitanja i rade nešto drugo dok im se meri nivo uzbuđenja (ispitanici su s lakoćom mogli da odgovaraju na pitanja nedominantnom rukom).

Rezultati su bili iznenađujući – čak 65 odsto uzbuđenih ispitanika smatralo je da su ženske cipele seksualno stimulišuće, a samo 42 posto mislilo je istu stvar kad nije bilo uzbuđeno, oko 14 posto je u uzbuđenom stanju bilo sposobno da zamisli da polno opšti s drugim muškarcem (šest posto više nego kad nisu bili uzbuđeni), 22 posto ih je nalazilo dim cigarete stimulirajućim (devet posto više nego kad nisu bili uzbuđeni), a čak 16 posto njih je moglo da zamisli kako polno opšte sa životinjom za razliku od samo šest odsto u neuzbuđenom stanju.


DUŽINA KOSE U SAD-U

Zašto su Mardžori i Klarens Džin Robins napravili detaljno istraživanje kolika je trenutno prosečna dužina kose u SAD-u, ne znamo, ali treba se diviti činjenici da su ispitali više od 24.300 ljudi u južnoj Floridi u razdoblju od osam meseci. Rezultati su pokazali kako 13 posto odraslih Amerikanaca ima kosu do ramena, a samo 0,017 posto do stražnjice.


ŽIVOT, SMRT I FUDBAL

Naučnici su pokazali kako gledanje omiljenog fudbalskog tima dok gubi povećava rizik od srčanog udara. Obrnuta situacija smanjuje šansu za srčane tegobe.

Na dan kad je Francuska dobila svetsko prvenstvo 1998. broj ljudi koji su imali srčani udar je primetno pao.


B92


Vrh
Stronghold
Post  Tema posta: Re: Čudna naučna otkrića  |  Poslato: 29 Sep 2012, 17:04
Korisnikov avatar

Pridružio se: 28 Sep 2012, 21:36
Postovi: 101

OffLine
Kjurioziti” pronašao drevno rečno korito na Marsu



Slika

PASADENA – Robotsko vozilo „Kjurioziti” američke agencije NASA , koje se nalazi na površini Marsa nekoliko sedmica, otkrilo je drevno korito reke što dokazuje da je tuda nekad proticala voda.

(Foto:grafije koje je poslao „Kjurioziti” pokazuju kompozicije stena sastavljene od šljunka i peska, a naučnici veruju da je to kamenje nekad erodiralo u vodi.

Veličina i oblik kamenja ukazuju na brzinu i dužinu rečnog toka, naveli su naučnici na konferenciji za štampu u laboratoriji NASA u Pasadeni.

„Oblici govore o tome kako su oni preneti, a veličina da nisu nošeni vetrom. Preneti su vodenim tokom”, rekla je naučnik Rebeka Vilijams.

Istraživači su prethodno otkrili druge dokaze o nekadašnjem postojanju vode na crvenoj planeti, ali ovo je prvi put da je otkriveno drevno korito reke, prenosi AFP.

Ovo predstavlja prelazak sa spekulacija o veličini materijala rečnog korita na direktnu opservaciju toga, smatraju naučnici.

Cilj dvogodišnje misije, vredne oko 2,5 milijardi dolara, jeste da otkrije mesto na kome su mikroorganizmi nekada mogli da se razviju.

Kao dodatak tome, „Kjuriositi” će tragati za tragovima vode i organskim jedinjenima, kao još jednom dokazu postojanja života u prošlosti.


POLITIKA


Vrh
Truth and Pain
Post  Tema posta: Re: Čudna naučna otkrića  |  Poslato: 22 Okt 2012, 12:04
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 04 Jul 2012, 21:49
Postovi: 946

OffLine
Srbin Matija Ćuk otkrio poreklo Meseca

Mesec je nastao od Zemlje prilikom njenog sudara s planetom Teom - 90 odsto Lune čini Zemljin materijal, a preostali deo potiče sa druge planete

Slika

KEMBRIDŽ - Matija Ćuk i njegova koleginica sa Harvarda Sara Stjuart predstavili su novu verziju stare teorije o nastanku Meseca sudarom Zemlje sa drugim nebeskim telom.

Ovaj naučni dvojac smatra da 90 odsto Lune čini Zemljin materijal, dok preostali deo potiče sa druge planete.

Mesec je nastao od Zemlje prilikom njenog sudara s planetom Teom, tvrde u studiji objavljenoj u časopisu Sajens, astrofizičari Matija Ćuk iz Instituta SETI i Sara Stjuart sa Harvarda.

Njihova teorija, predstavljena i na astronomskoj konferenciji u Nevadi, privukla je veliku pažnju medija širom sveta.

Matija Ćuk je rođen je u Beogradu, gde je završio osnovnu školu. U Moskvi je završio srednju školu, a zatim je na Beogradskom univerzitetu diplomirao astrofiziku. Doktorirao je na Univerzitetu Kornel, a zatim postdoktorske studije proveo u Vankuveru i na Harvardu, gde je s kolegicom Stjuart formulisao novu teoriju o postanku Meseca.

Poslednjih godinu dana Matija Ćuk radi na Institutu SETI u Kaliforniji. Reč je neprofitnoj instituciji, osnovanoj 1984. godine, s ciljem istraživanja svemira i potrage za vanzemaljskim životom.

„To je nova verzija stare teorije o sudaru Zemlje s drugom planetom tokom nastanka Sunčevog sistema. Ta je teorija postala popularna još sedamdesetih godina, a donedavno se smatralo da je Mesec nastao od delova tog drugog tela", objasnio je doktor Matija Ćuk na konferenciji.

U doba nastanka Meseca, dakle, pre otprilike četiri i po milijarde godina, Zemljina rotacija je bila mnogo brža i dan je trajao svega 2,3 sata. S tolikom brzinom okretanja, sudar s planetom Teom mogao je lansirati dovoljno materijala da se formira Mesec, smatraju ovi stručnjaci.

"Prema našoj teoriji, Mesec je 90 odsto nastao od Zemljinog materijala, a samo mali deo potiče od druge planete.

To se slaže s merenjima izotopa u kamenju s Meseca koje je doneseno tokom misija 'Apolo'. Analizom tih uzoraka pokazano je da su njihovi izotopi slični izotopima u kamenju na Zemlji", precizirao je Ćuk, dodajući da je teorija iz koje stoji on i Sara Stjuart dobro primljena među naučnicima.


Slika


Kurir

_________________
http://www.youtube.com/watch?v=b04ShbtaNnc


Vrh
lOOla
Post  Tema posta: Re: Čudna naučna otkrića  |  Poslato: 15 Dec 2012, 19:12
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 06 Dec 2012, 21:05
Postovi: 1388

OffLine
Najbizarnija naučna otkrića u 2012.




Holandski psiholozi koji su otkrili da se Ajfelova kula čini manjom ukoliko je posmatramo nagnuti ulevo i američki naučnik koji je u mrtvom lososu otkrio moždanu aktivnost, samo su neki od ovogodišnjih dobitnika Ig Nobelovih nagrada za najbizarnija i najblesavija naučna dostignuća.

Nagrade svake godine dodeljuju "Anali neverovatnih istraživanja" kao zabavnu verziju Nobelovih nagrada, a uručuju ih pravi Nobelovci na svečanosti na Univerzitetu Harvard.

Među dobitnicima Ig Nobelove nagrade za 2012. su i američki istraživači koji su ustanovili da šimpanze mogu da prepoznaju druge šimpanze na osnovu fotografija njihovih zadnjica, kao i švedski naučnik koji je otkrio da pojedinim stanovnicima švedskog grada Anderslov kosa postaje zelena zato što žive u kućama u kojima su vodovodne cevi od bakra. Naime, bakar u kombinaciji sa toplom vodom farba kosu u zeleno.

Mark Ejbrahams, urednik Anala i osnivač Ig Nobela, proglasio je juče pobednike i kazao da su njegovi favoriti dobitnici priznanja za akustiku, Japanci Kazutaka Kurihara i Kođi Cukada koji su razvili "Prekidač govora" (SpeechJammer), uređaj koji prekida govor dosadnjakovića i koji, po rečima njegovih izumitelja, ima na hiljade potencijalnih kupaca".


Vrh
lOOla
Post  Tema posta: Re: Čudna naučna otkrića  |  Poslato: 28 Nov 2013, 19:44
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 06 Dec 2012, 21:05
Postovi: 1388

OffLine
Deset najuvrnutijih naučnih otkrića 2013.


Da li ste znali da bube posmatraju zvezde, da smo privlačniji sebi i drugima kad popijemo, i da bi mogli da hodamo po vodi, da smo na Mesecu?


Slika


Dodeljene su Ig Nobel nagrade za ovu godinu, poznate i kao nagrade za izume i istraživanja koji nas najpre zasmeju, a onda nateraju da se zamislimo.
Svake godine, vrhunska dostignuća u oblasti nauke, književnosti i mira nagrađuju se Nobelovom nagradom. Ali, na Univerzitetu Harvard dodeljuju se i Ig Nobel nagrade, za uvrnuta ili smešna naučna istraživanja i otkrića. Ovim naučnicima nagrade dodeljuju "pravi" nobelovci na svečanoj ceremoniji.


10. Faktor "Travijata"

Ig Nobela za medicinu osvojili su naučnici iz Kine i Japana, koji su zajedničkim snagama utvrdili da miševi, kojima je urađena transplantacija srca, duže žive ako slušaju operu, konkretno Mocarta ili Verdijevu "Travijatu".

9. Lepota je u očima, hik, posmatrača

Nagradu za psihologiju osvojio je međunarodni tim istraživača, koji je utvrdio ono što već godinama misle svi koji su ikada popili malo više, i "odlepili" za nekom osobom pod dejstvom alkohola, misleći da je najlepša na svetu. Ljudi koji popiju vide i sebe, i druge kao fizički privlačnije.

8. Bube posmatraju zvezde

U oblasti astronomije i biologije, trijumfovao je međunarodni tim naučnika koji je istraživao da li bube balegari koriste Mlečni put za "navigaciju", odnosno da li posmatraju zvezde da bi se orijentisale. Ako vas zanima, odgovor je - da!

7. Kako prevariti otmičara aviona

Gustavo Pico dobio je posthumno Ig Nobela za bezbednost i inženjerstvo. On je osmislio sistem postavljanja skrivenih podnih vrata u avionima. Ukoliko bi avion bio otet, otmičar bi samo morao da slučajno stane na poklopac, i aktivira sistem koji će mu otvoriti pod aviona ispod nogu. Upao bi pravo u posebno konstruisan kontejner opremljen padobranom, pa bi tako "spakovan u paketić" dolebdeo do zemlje, gde bi ga čekala policija.

6. Hodanje po vodi

Tim italijanskih naučnika nagrađen je u domenu fizike, za istraživanje koje je nesumnjivo pokazalo da ljudi mogu da hodaju po vodi, odnosno, konkretno, da trče po površini jezera. Ukoliko se to jezero nalazi na Mesecu, ili bilo kom drugom nebeskom telu koje ima vodu i nisku gravitaciju.


Slika


5. Zašto plačemo kad sečemo luk?

Odavno je poznato da ćemo pustiti suzu dok seckamo luk, ali sada su japanski naučnici istražili zašto i kako, i za to su osvojili Ig Nobela za hemiju. Oni su utvrdili da postoji enzim odgovoran za hemijsku reakciju koja nam natera suze na oči. Ukoliko bi se taj enzim uklonio uz pomoć genetske modifikacije, možda će uskoro biti napravljen luk koji ne izaziva plakanje.

4. Gutanje kostiju

Amerikanac i Kanađanin sproveli su krajnje neobično istraživanje u oblasti arheologije. Oni se inače bave iskopinama i analizama pronađenih predmeta ili skeleta, ali sada su zašli u oblast biologije. Bred Krendal i Piter Stal gutali su kosti mrtvih životinjica kao što su šumske rovčice, da bi ispitali da li je ljudski organizam u stanju da ih svari. Pogađate - da bi to utvrdili, morali su da analiziraju svoj "otpad" u WC šolji. Istraživanje je pokazalo da smo u stanju da svarimo kosti malih životinja, čak i ako ih prethodno ne sažvaćemo.

3. Krava leži, krava stoji

Škotski naučnik detaljno je analizirao ponašanje krava na jednoj farmi. Utvrdio je, sa velikom preciznošću, da što krava duže stoji, to su veće šanse da će uskoro leći. I obrnuto - što krava duže leži, povećavaju se šanse da uskoro ustane. Bravo!

2. Zabranjeno aplaudiranje

Predsedniku Belorusije Aleksandru Lukašenku u odsustvu je uručena Ig Nobel nagrada za mir. On je tokom ove godine zabranio aplaudiranje u svojoj zemlji, a beloruska policija čak je uhapsila jednog čoveka zbog kršenja tog zakona, iako je imao samo jednu ruku.

1. Spas za muškost

U oblasti javnog zdravlja, prestižnu nagradu dobili su lekari sa Tajlanda koji su rešili jezivu situaciju. Pronašli su način da čoveku, kojem je žena odsekla penis, ponovo zašiju organ tako da ostane funkcionalan. Inače, na Tajlandu je sedamdesetih godina prošlog veka bila prava "epidemija" ovakve osvete među ženama čiji su muževi švrljali. Naučnici su studiju zasnovali na činjenici da svaki penis može da se prišije nazad na vlasnika, sve dok nije "oštećen usled napada od strane patke". Zvuči uvrnuto? I jeste! Tradicionalno, kuće na Tajlandu su izdignute od zemlje, kako bi ispod njih prolazila voda. U više slučajeva napada ljubomornih žena, odsečeni penisi završavali su bačeni ispod kuće, gde bi ih odnele patke. Zato na Tajlandu postoji izreka "Bolje da požurim kući, ili će patke imati šta da večeraju", koju obično izgovaraju muškarci kada kasne kući, gde ih čeka žena.


preuzeto sa mondo


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 42 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   


Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker