Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 28 Mar 2024, 19:03


Autoru Poruka
Nina
Post  Tema posta: Re: Istorijske crtice...  |  Poslato: 03 Avg 2012, 03:54
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
3. avgusta 1492. Kolumbo je krenuo na prvo putovanje preko Atlantika (VIDEO)

NA DANAŠNJI DAN 3. avgusta 1492. godine Kristifor Kolumbo (ital. Cristoforo Colombo, šp. Cristóbal Colón, engl. Christopher Columbus; 1451 — 20. maj 1506) – italijanski istraživač i trgovac u službi španske Krune – krenuo je na brodu Santa Marija na svoje prvo putovanje preko Atlantika, sa namerom da otkrije kraći put za Indiju.

Slika

On je verovao da je Zemlja lopta i tvrdio je da se brodom može doći do Dalekog istoka ploveći na zapad. Njegova pogrešna potcenjena procena Zemljinog obima i, u skladu s time, pogrešno proračunate zalihe hrane i pića ponetih na put, mogle su da dovedu do propasti njegove ekspedicije, ali, na sreću, na putu mu se “isprečio“ u to vreme nepoznati kontinent Amerika.

Ipak, Kolumbo je umro misleći da je otkrio put za Indiju, a ne novi kontinent. Ameriku, kao novi kontinent je prvi shvatio Amerigo Vespuči, po kome je ona kasnije i dobila ime.

Poreklo

Pretpostavlja se da je rođen u Đenovi 1451. od oca Domenika Kolumba i majke Suzane Fontanarose. Međutim, neki istoričari tvrde da je rođen u Aragoniji, zatim u Galiciji pa čak i na grčkom ostrvu Hios. Istraživač Augusto Maskarenas Bareto je izneo mogućnost da je Kolumbo rođen u Portugalu u jevrejskoj porodici.

Prvo putovanje

Na svoje prvo putovanje Kolumbo je krenuo 3. avgusta 1492. iz luke Palos sa tri broda, Pinta, Ninja i Santa Marija i posadom od devedeset ljudi. Na Kanarska ostrva stiže 9. avgusta gde ostaje do 6. septembra. Zemlju je po prvi put ugledao 12. oktobra a novootkrivenu zemlju naziva San Salvador.

Dana 23. oktobra gubi iz vida Pintu i misli da je njen kapetan Pinzon dezertirao. Kubu nalazi 28. oktobra i daje joj ime Huana u čast ćerke španskog kralja. Kasnije otkriva Haiti kome daje ime Hispaniola („majka Španija“).

Santa Marija se nasukala 25. decembra 1492. i nije mogla da nastavi plovidbu. Kolumbo ostavlja 39 članova posade, obećava im da će se vratiti i otplovljava na Ninji. Više ih nikada nije video. Početkom januara nalazi Pintu i zajedno kreću za Evropu. U luku Palos, odakle je i pošao, dolazi 15. marta.

Pogledajte video:



Telegraf


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Istorijske crtice...  |  Poslato: 04 Avg 2012, 19:38
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
4. avgusta 1995. godine počela je Oluja

Slika

NA DANAŠNJI DAN 4. avgusta 1995. godine počela je Operacija Oluja, vojna akcija Republike Hrvatske u avgustu 1995. godine. Cilj ove operacije je bio zauzimanje teritorije centralne Hrvatske koje su bile pod kontrolom srpskih snaga. Operacija je zvanično trajala 4 dana i završila se padom Republike Srpske Krajine.

Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju je operaciju Oluja okarakterisao kao udruženi zločinački poduhvat, sa ciljem trajnog i prisilnog proterivanja najvećeg dela Srba sa prostora bivše Republike Srpske Krajine u Hrvatskoj.

Nakon operacije RSK više ne postoji. Većina Srba – preko 250.000 ljudi – je bila proterana.

4. avgust

Dana 4. avgusta u 4 časa posle ponoći, američke vazduhoplovne snage su bombardovale dva radara snaga krajiških Srba, samo par sati pre početka operacije „Oluja“. Ovaj čin je još više demoralisao Srbe. U samoj operaciji je učestvovalo preko 138.500 hrvatskih vojnika. Iako su zvanično poricale umešanost u „Oluji“, američke snage su aktivno podržavale ovu operaciju etničkog čišćenja. Američka oprema je korišćena za ometanje srpskih komunikacija, tako da je komandni sektor bio potpuno odsečen.

Akcija je počela napadom na tzv. sektore „Sever“ i „Jug“ na frontu dugom 700 kilometara. Hrvatske snage probile su prve linije odbrane Srba na 30 taktičkih smerova u bjelovarskom, zagrebačkom, karlovačkom, gospićkom i splitskom području. Dubina prodora hrvatskih oružanih snaga tada je već bila od 5 do 15 kilometara. Hrvatske Četvrta i Sedma brigada su probile kroz srpski front i ubrzo zauzele Knin i veći deo Dalmacije 5. avgusta.

Kao veliki uspeh prvog dana akcije, hrvatska strana zabeležila je zauzimanje Svetoga Roka. Knin je već bio u okruženju a hrvatske jedinice nekoliko kilometara pred gradom. Srbi odgovaraju napadima na Sisak, Šibenik, Otočac, Gospić, Ogulin…

Posledice

U operaciji „Oluja“ učestvovalo je 138.500 pripadnika Hrvatske vojske, MUP i Hrvatskog vijeća obrane. Tim snagama su se, prema hrvatskim izvorima, suprotstavile srpske snage od oko 31.000 vojnika. Područje zahvaćeno hrvatskom ofanzivom napustilo je gotovo celokupno srpsko stanovništvo. Kolone izbelica na traktorima i drugim poljoprivrednim vozilima su preko područja pod kontrolom Republike Srpske u zapadnoj i severnoj Bosni krenule ka Srbiji, izložene čestim napadima hrvatskih snaga.

Vlasti u Srbiji, čiji su mediji gotovo potpuno ignorisali pad Krajine, izbegličke kolone upućivale su u centre u unutrašnjosti zemlje, uključujući i pokrajinu Kosovo u kojoj većinu čine kosovski Albanci.

Nakon akcije „Oluja“, hrvatske vlasti zatvorile su područje bivše Krajine. Ulaz je bio dozvoljen samo hrvatskoj vojsci i policiji, ali i hrvatskim izbeglicama iz tog područja. Tada je u Hrvatskoj otpočelo sa temeljnim miniranjem i rušenjem praznih srpskih kuća. Posle završetka akcije vršeni su zločini nad preostalim srpskim stanovništvom.

Komandant civilne policije mirovnih snaga UN za područje Knina, general Alan Goran, na kraju svoje misije napisao je u izveštaju da je policija UN na tom području, nakon dolaska hrvatskih snaga, pronašla 128 ubijenih srpskih civila i 73 odsto uništenih kuća.

Prema nekim podacima (preciznih podataka još nema), u akciji hrvatske vojske „Oluja“ nestalo je 1.805 osoba, a Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava tvrdi da je tokom te operacije poginulo 677 civila. Taj odbor je u više navrata optužio hrvatske snage da su tokom operacije „Oluja“ počinile zločine nad srpskim stanovništvom. Spaljeno je preko 20.000 srpskih kuća, dok su ostale opljačkane i razorene.

11. avgusta, Hrvatsko Ministarstvo Zdravlja je izdalo zvanične podatke žrtava sa hrvatske strane: 174 mrtvih i 1430 ranjenih. 560 vojnika je poginulo sa srpske strane.


Telegraf


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Istorijske crtice...  |  Poslato: 05 Avg 2012, 10:24
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
5. avgusta 1995. hrvatske su snage zauzele Knin

NA DANAŠNJI DAN 5. avgusta 1995. godine, u okviru Operacije Oluja, snage Republike Hrvatske zauzele su Knin.

Slika

Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju je operaciju Oluja okarakterisao kao udruženi zločinački poduhvat, sa ciljem trajnog i prisilnog proterivanja najvećeg dela Srba sa prostora bivše Republike Srpske Krajine u Hrvatskoj.

Nakon operacije RSK više ne postoji. Većina Srba – preko 250.000 ljudi – je bila proterana.

5. avgust

Granatiranje Knina je bio smišljeni čin terora koji je imao za cilj da pospeši odlazak preostalih Srba. Imali su „ulične čistače“ čiji zadatak je bio da uklone sve tragove ubijanja i vandalizma pre nego što su dovodili kamere koje su snimale trijumfalni ulazak hrvatskih snaga u Knin. Sve je bilo pažljivo planirano.

Oko podneva objavljena je vest: hrvatske jedinice ušle su u Knin. Na kninskoj srednjovjekovnoj tvrđavi postavljena je ogromna hrvatska zastava. Zauzeta su i okolna mesta – Vrlika, Kijevo, Drniš, Žitnić, Benkovac, Gračac, Lovinac, Ljubovo ali i Plaški, Primišlje i Hrvatska Dubica. Do večeri je ostvareno 80 posto planiranog a srpski civili napustili su zauzeta područja preko Srba i Dvora. Srbi odgovaraju raketnim napadima iz Bosne na Županju, iz istočne Slavonije na Osijek, Vinkovce, Nuštar, s Korduna na Karlovac a iz istočne Hercegovine na dubrovačko područje.

Posledice

U operaciji „Oluja“ učestvovalo je 138.500 pripadnika Hrvatske vojske, MUP i Hrvatskog vijeća obrane. Tim snagama su se, prema hrvatskim izvorima, suprotstavile srpske snage od oko 31.000 vojnika. Područje zahvaćeno hrvatskom ofanzivom napustilo je gotovo celokupno srpsko stanovništvo. Kolone izbelica na traktorima i drugim poljoprivrednim vozilima su preko područja pod kontrolom Republike Srpske u zapadnoj i severnoj Bosni krenule ka Srbiji, izložene čestim napadima hrvatskih snaga.

Vlasti u Srbiji, čiji su mediji gotovo potpuno ignorisali pad Krajine, izbegličke kolone upućivale su u centre u unutrašnjosti zemlje, uključujući i pokrajinu Kosovo u kojoj većinu čine kosovski Albanci.

Nakon akcije „Oluja“, hrvatske vlasti zatvorile su područje bivše Krajine. Ulaz je bio dozvoljen samo hrvatskoj vojsci i policiji, ali i hrvatskim izbeglicama iz tog područja. Tada je u Hrvatskoj otpočelo sa temeljnim miniranjem i rušenjem praznih srpskih kuća. Posle završetka akcije vršeni su zločini nad preostalim srpskim stanovništvom.

Komandant civilne policije mirovnih snaga UN za područje Knina, general Alan Goran, na kraju svoje misije napisao je u izveštaju da je policija UN na tom području, nakon dolaska hrvatskih snaga, pronašla 128 ubijenih srpskih civila i 73 odsto uništenih kuća.

Prema nekim podacima (preciznih podataka još nema), u akciji hrvatske vojske „Oluja“ nestalo je 1.805 osoba, a Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava tvrdi da je tokom te operacije poginulo 677 civila. Taj odbor je u više navrata optužio hrvatske snage da su tokom operacije „Oluja“ počinile zločine nad srpskim stanovništvom. Spaljeno je preko 20.000 srpskih kuća, dok su ostale opljačkane i razorene.

11. avgusta, Hrvatsko Ministarstvo Zdravlja je izdalo zvanične podatke žrtava sa hrvatske strane: 174 mrtvih i 1430 ranjenih. 560 vojnika je poginulo sa srpske strane.



Telegraf


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Istorijske crtice...  |  Poslato: 06 Avg 2012, 11:04
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
6. avgusta 1995. nastavila se Oluja

NA DANAŠNJI DAN 6. avgusta 1995. godine, u okviru Operacije Oluja, snage Republike Hrvatske nastavila se Oluja, a pali su Petrinja, Slunj, Kostajnica, Plitvička jezera, Obrovac…

Slika

Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju je operaciju Oluja okarakterisao kao udruženi zločinački poduhvat, sa ciljem trajnog i prisilnog proterivanja najvećeg dela Srba sa prostora bivše Republike Srpske Krajine u Hrvatskoj.

Nakon operacije RSK više ne postoji. Većina Srba – preko 250.000 ljudi – je bila proterana.

6. avgust

Do 6. avgusta, Prva hrvatska brigada je probila u teritoriju oko grada Slunja (severno od Plitvica) i napredovala do granice sa Bosnom i Hercegovinom gde su se sastali sa snagama Armije Republike BiH na zapadu Bosne. Jedino je bio snažan otpor u gradu Glini (južno od Siska).

Hrvatske snage spojile su se s Hrvatskim vijećem odbrane (vojskom bosanskih Hrvata) i Petim korpusom Armije BiH na granici BiH, na reci Korani kod Tržačkih Raštela. Time je presečen strateški pravac srpskog snabdevanja Knin-Bihać. Poslepodne u Knin dolazi i predsednik Hrvatske Franjo Tuđman.

Krajina je poražena. Pale su Petrinja, Slunj, Kostajnica, Plitvička jezera, Obrovac… Snage Vojske RSK su trećeg dana akcije „Oluja“ u rasulu: 21 kordunski korpus, koji se predao 8. avgusta, bio je u okruženju, a 15. lički i 39. korpus pred razbijanjem.

U nedelju ujutro Hrvatska vojska je ušla u Petrinju, a oko 23 sata u Glinu.

Posledice

U operaciji „Oluja“ učestvovalo je 138.500 pripadnika Hrvatske vojske, MUP i Hrvatskog vijeća obrane. Tim snagama su se, prema hrvatskim izvorima, suprotstavile srpske snage od oko 31.000 vojnika. Područje zahvaćeno hrvatskom ofanzivom napustilo je gotovo celokupno srpsko stanovništvo. Kolone izbelica na traktorima i drugim poljoprivrednim vozilima su preko područja pod kontrolom Republike Srpske u zapadnoj i severnoj Bosni krenule ka Srbiji, izložene čestim napadima hrvatskih snaga.

Vlasti u Srbiji, čiji su mediji gotovo potpuno ignorisali pad Krajine, izbegličke kolone upućivale su u centre u unutrašnjosti zemlje, uključujući i pokrajinu Kosovo u kojoj većinu čine kosovski Albanci.

Nakon akcije „Oluja“, hrvatske vlasti zatvorile su područje bivše Krajine. Ulaz je bio dozvoljen samo hrvatskoj vojsci i policiji, ali i hrvatskim izbeglicama iz tog područja. Tada je u Hrvatskoj otpočelo sa temeljnim miniranjem i rušenjem praznih srpskih kuća. Posle završetka akcije vršeni su zločini nad preostalim srpskim stanovništvom.

Komandant civilne policije mirovnih snaga UN za područje Knina, general Alan Goran, na kraju svoje misije napisao je u izveštaju da je policija UN na tom području, nakon dolaska hrvatskih snaga, pronašla 128 ubijenih srpskih civila i 73 odsto uništenih kuća.

Prema nekim podacima (preciznih podataka još nema), u akciji hrvatske vojske „Oluja“ nestalo je 1.805 osoba, a Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava tvrdi da je tokom te operacije poginulo 677 civila. Taj odbor je u više navrata optužio hrvatske snage da su tokom operacije „Oluja“ počinile zločine nad srpskim stanovništvom. Spaljeno je preko 20.000 srpskih kuća, dok su ostale opljačkane i razorene.

11. avgusta, Hrvatsko Ministarstvo Zdravlja je izdalo zvanične podatke žrtava sa hrvatske strane: 174 mrtvih i 1430 ranjenih. 560 vojnika je poginulo sa srpske strane.


Telegraf


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Istorijske crtice...  |  Poslato: 07 Avg 2012, 15:29
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
7. avgusta 1995. završena je Oluja

NA DANAŠNJI DAN 7. avgusta 1995. godine, završena je Operacija Oluja, u kojoj su snage Republike Hrvatske proterale preko 250.000 Srba sa teritorije tadašnje Republike Srpske Krajine.

Slika

Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju je operaciju Oluja okarakterisao kao udruženi zločinački poduhvat, sa ciljem trajnog i prisilnog proterivanja najvećeg dela Srba sa prostora bivše Republike Srpske Krajine u Hrvatskoj.

Nakon operacije RSK više ne postoji.

7. avgust

Poslednjeg dana „Oluje“ pali su i Turanj i Tušilović, pa Vojnić i Topusko, Gornji i Donji Lapac… U 18 sati hrvatski ministar odbrane Gojko Šušak objavio je da je akcija „Oluja“ završena s vojnog aspekta, jer je većina granice sa Bosnom bila pod kontrolom Hrvata. Par preostalih divizija srpske armije su se predali u roku od sledećih par dana.

Posledice

U operaciji „Oluja“ učestvovalo je 138.500 pripadnika Hrvatske vojske, MUP i Hrvatskog vijeća obrane. Tim snagama su se, prema hrvatskim izvorima, suprotstavile srpske snage od oko 31.000 vojnika. Područje zahvaćeno hrvatskom ofanzivom napustilo je gotovo celokupno srpsko stanovništvo. Kolone izbelica na traktorima i drugim poljoprivrednim vozilima su preko područja pod kontrolom Republike Srpske u zapadnoj i severnoj Bosni krenule ka Srbiji, izložene čestim napadima hrvatskih snaga.

Vlasti u Srbiji, čiji su mediji gotovo potpuno ignorisali pad Krajine, izbegličke kolone upućivale su u centre u unutrašnjosti zemlje, uključujući i pokrajinu Kosovo u kojoj većinu čine kosovski Albanci.

Nakon akcije „Oluja“, hrvatske vlasti zatvorile su područje bivše Krajine. Ulaz je bio dozvoljen samo hrvatskoj vojsci i policiji, ali i hrvatskim izbeglicama iz tog područja. Tada je u Hrvatskoj otpočelo sa temeljnim miniranjem i rušenjem praznih srpskih kuća. Posle završetka akcije vršeni su zločini nad preostalim srpskim stanovništvom.

Komandant civilne policije mirovnih snaga UN za područje Knina, general Alan Goran, na kraju svoje misije napisao je u izveštaju da je policija UN na tom području, nakon dolaska hrvatskih snaga, pronašla 128 ubijenih srpskih civila i 73 odsto uništenih kuća.

Prema nekim podacima (preciznih podataka još nema), u akciji hrvatske vojske „Oluja“ nestalo je 1.805 osoba, a Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava tvrdi da je tokom te operacije poginulo 677 civila. Taj odbor je u više navrata optužio hrvatske snage da su tokom operacije „Oluja“ počinile zločine nad srpskim stanovništvom. Spaljeno je preko 20.000 srpskih kuća, dok su ostale opljačkane i razorene.

11. avgusta, Hrvatsko Ministarstvo Zdravlja je izdalo zvanične podatke žrtava sa hrvatske strane: 174 mrtvih i 1430 ranjenih. 560 vojnika je poginulo sa srpske strane.



Telegraf


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Istorijske crtice...  |  Poslato: 08 Avg 2012, 11:04
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
8. avgusta 1929. umro je Arčibald Rajs

NA DANAŠNJI DAN 1929. godine umro je Rudolf Arčibald Rajs (nem. Rudolph Archibald Reiss), švajcarski forenzičar, publicista, doktor hemije i profesor na Univerzitetu u Lozani. Istakao se kao kriminolog radom na istraživanju zločina nad srpskim stanovništvom u vreme Prvog svetskog rata.

Slika

Život

Rođen je 8. jula 1875. godine kao osmo dete, od ukupno deset, Ferdinanda Rajsa, zemljoposednika, i Pauline Zabine Ane Gabrijele, u mestu Hehcberg (danas deo Hauzaha), u južnonemačkoj pokrajini Baden. Posle završenog osnovnog i srednjeg obrazovanja u Nemačkoj, otišao je zbog lošeg zdravstvenog stanja na studije u Švajcarsku, u romanski kanton Vo.

Zvanje doktora hemije stekao je već u 22. godini, i biva izabran za asistenta za fotografiju, a potom je postao priznati docent za tu oblast, na Univerzitetu u Lozani. Za redovnog profesora kriminalistike imenovan je 1906. godine. Kao profesor bavio se predano naučnim radom i stekao ugled kriminologa svetskog glasa.

Angažovanje u Srbiji

Na poziv srpske vlade Rajs je 1914. godine otišao u Srbiju da istražuje zločine austrougarske, nemačke i bugarske vojske nad civilnim stanovništvom. Napisao je mnoge knjige i radove povodom toga, a često je slao izveštaje koji su objavljivani u uglednom časopisu neutralne Švajcerske, Gazet (Gazette). Time je kao ugledni profesor i kriminolog izveštavao svet i kvario propagandnu sliku Nemaca i Austrougara o Srbima kao divljačkom narodu.

Bio je član delegacije jugoslovenske vlade na Mirovnoj konferenciji u Parizu. Zavoleo je srpskog vojnika-seljaka i srpski narod i do kraja života ostao u Srbiji.

Sa srpskom vojskom prešao je Albaniju, Solunski front i sa Moravskom divizijom umarširao u oslobođeni Beograd, novembra 1918. godine. Posle rata modernizovao je tehničku policiju pri Ministarstvu unutrašnjih poslova nove države. Tadašnja kriminalistička tehnika po mišljenju američkih istraživača koji su putovali po Evropi ciljno proučavajući ovaj vid policije, bila je na veoma visokom nivou. Međutim, Arčibald Rajs, razočaran nekim negativnim pojavama u društvenom i u političkom životu povukao se pred kraj života iz svih javnih funkcija. Živeo je skromno u svojoj vili „Dobro polje“ (Topčider) u Beogradu.

Dr Arčibald Rajs je 1926. godine postao počasni građanin grada Krupnja. Te godine je takođe jugoslovenski ministar i general Dušan Trifunović Rajsa proglasio počasnim kapetanom I klase pešadije Vojske Kraljevine SHS.

U septembru 1928. godine Rajs je nameravao da ode iz Kraljevine SHS. U intervjuu za Politiku izjavio je: “Ali, svako strpljenje ima svojih granica. I moje je iscrpljeno do najdaljih granica. Moj rad se toliko ometa i bagateliše, da mi se dovoljno stavlja na znanje kako vam više nisam potreban“.

Rajs dalje objašnjava kako je sa prijateljima iz mnogih beogradskih društava godinu dana radio na organizaciji proslave desetogodišnjice proboja Solunskog fronta: “Međutim, gospodin dr. Marinković, ne obaveštavajući o tome odbor, negirao je ceo taj posao. Određen je jedan novi odbor koji će da pripremi proslavu. A proslava je zakazana za osmi oktobar. Zašto? Kakav je to znameniti dan osmi oktobar u istoriji vašega naroda.”

Umro je 8. avgusta 1929. godine u 4.30 sati, u Beogradu. Sahranjen je na topčiderskom groblju, dok je po njegovoj želji njegovo srce odneseno u urni na Kajmakčalan, gde je sahranjeno zajedno sa ostalim oslobodiocima Solunskog fronta. Na urni je pisalo:

„Ovde u ovoj urni, na vrhu Kajmakčalana
Zlatno srce spava,
Prijatelj Srba iz najtežih dana,
Junak Pravde, Istine i Prava,
Švajcarca Rajsa, kom` nek je slava.“

Nažalost, ta urna je polomljena prilikom jednog naleta Bugara u Drugom svetskom ratu.

Dela

Imao je mnoge zapažene radove u svojoj struci: Sudska fotografija (La photographie judiciaire, Paris 1903); Priručnik govornog portreta (Manuel du portrait parlé, Paris 1905) koja je prevedena na 10 jezika; Priručnik policijske nauke (Manuel de Police scientifique (technique), I. Vols et homicides, Lausaanne-Paris, 1911) u IV toma, od kojeg je samo prvi završen i objavljen Krađe i ubistva.

U toku rata objavljuje brojne ratne i političke publikacije, kao i posle rata.

Pred kraj života objavio je svoj ratni dnevnik u knjizi pod naslovom “Šta sam video i proživeo u velikim danima” (1928). Pre toga, 1924. godine objavljuje Pisma sa srpsko-makedonskog fronta (1916—1918). Kao svoje posmrtno zaveštanje srpskom narodu ostavio je neobjavljen rukopis knjige „Čujte Srbi!“, na francuskom jeziku, u originalu “Ecoutez les Serbes!”. Ova knjiga je završena 1. juna 1928. godine, a 2004. godine je štampana u velikom tiražu i deljena besplatno. Zasluge za ovo su imale fondacija „Dr Arčibald Rajs“ iz Beograda i Šabačko-valjevska eparhija.


Telegraf


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Istorijske crtice...  |  Poslato: 10 Avg 2012, 13:21
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
9. avgusta 1945. SAD su bacile atomsku bombu na Nagasaki

Slika

NA DANAŠNJI DAN 9. avgusta 1945. u 11:02 pre podne Amerikanci su bacili atomsku bombu na japanski grad Nagasaki.

U eksploziji je odmah stradalo 39.000 ljudi, a za 75.000 se veruje da su umrli naknadno od zadobijene radijacije. To je bila druga atomska bomba bačena na Japan, imala je snagu od 22 kilotone TNT i bila je imploziona plutonijumska bomba.

Meta za napad je bio Kokura, ali pošto je bilo oblačno uzeta je druga meta na listi, a to je bio Nagasaki. Iako je bomba bila jača od one bačene na Hirošimu, zbog planinskog terena razaranje je bilo mnogo manje nego u Hirošimi.

Grad u Japanu je ponovo sagrađen nakon rata. Nagasaki je ostao lučki grad sa jakom brodogradilišnom industrijom.


Telegraf


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Istorijske crtice...  |  Poslato: 10 Avg 2012, 13:24
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
10. avgusta 1792. francuski revolucionari napali su Tiljerije


NA DANAŠNJI DAN 10. avgusta 1792. godine tokom Francuske revolucije, revolucionarna milicija Federe – uz pomoć opštinski vlasti grada Pariza – napala je palatu Tiljerije koju je branila Švajcarska garda, efektivno svrgavajući sa trona kralja Luja XVI i usput masakrirajući preko 600 branitelja Dvora.


Slika

NA DANAŠNJI DAN 10. avgusta 1792. godine tokom Francuske revolucije, revolucionarna milicija Federe – uz pomoć opštinski vlasti grada Pariza – napala je palatu Tiljerije koju je branila Švajcarska garda, efektivno svrgavajući sa trona kralja Luja XVI i usput masakrirajući preko 600 branitelja Dvora.

Kraljevska porodica je utočište potražila u Narodnoj skupštini, ali to je bio kraj Burbona u ovoj zemlji – barem do 1814. kada je njihova vlast nakratko obnovljena.

Bio je to pretposlednji čin drame koja je počela 1789. godine, kada je Kralju oduzeta moć a ova evropska država postala ustavna parlamentarna monarhija. Poslednji čin je bilo odrubljivanje glave Njegovog Veličanstvu i Kraljici.

Njihovo jedino dete, prestolonaslednik Luj XVII je doživeo još strahotniju sudbinu od giljotine: prvo je dat obućaru na “prevaspitavanje”, a on je od njega, tada devetogodišnjaka, napravio alkoholičara i naučio ga da psuje; potom je dečak zatvoren u kavez koji nije čišćen, i u kome je on naposletku umro od gladi.

Formalno, Francuska je republika postala šest sedmica nakon 10. avgusta kasnije.


Telegraf


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Istorijske crtice...  |  Poslato: 11 Avg 2012, 15:50
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
11. avgusta 1956. umro je Džekson Polok, američki slikar

Slika

NA DANAŠNJI DAN 11. avgust 1956. godine umro je Pol Džekson Polok, veliki američki slikar koji je stvorio svoja najzanačajnija dela kao apstraktni ekspresionista. Njegov opus imao je snažan uticaj na modernu umetnost 20. veka.

Rođen 28. januara 1912. godine, bio je najmlađi od petorice braće, a rodio se u gradiću Kodi, Vajoming, i odrastao u Arizoni i Kaliforniji.

Pohađao je Školu primenjenih umetnosti u Los Anđelesu u klasi profesora Frederika Džona Švankovskoga, ali biva izbačen zbog tuče i konfliktnog ponašanja. Odlazi u Njujork, 1930. godine, sledeći svog brata, Čarlsa Poloka i obojica studiraju u klasi slikara Tomasa Harta Bentona (Art Students League).

Tadašnji Bentonov uticaj na Poloka, je vidljiv u njegovim slikama iz tog doba, gde koristi krivolinijske ondularne ritmove sa subjektima motiva iz ruralne Amerike. Njegova slika “Broj 5, 1948″ novembra 2006. prodata je za 140 miliona dolara i time postala najskuplja slika svih vremena.

Polokove rane figurativne slike su pod uticajem meksičkih muralista Davida Alfara Sikjerosa, Hozea Klementa Oroska i Dijega Rivere, pa je čak i radio u eksperimentalnom ateljeu Sikjerosa, 1936. godine.

Posle posle izložbama Pikasa i “Nadrealistička umetnost”, u slikama koje stvara javlja se sve više simbola. Putuje po SAD-u, tokom 1930-ih, ali se na kraju vraća u Njujork 1943. godine, gde radi za WPA Federalni umetnički projekat od 1935. do 1942. godine.

Polokova prva samostalna izložba priređena je u Galeriji Pegi Gugenhajm, ”Galerija umetnosti ovog vijeka” (Art of this Century gallery) u Njujorku 1943. godine.


Telegraf


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Istorijske crtice...  |  Poslato: 12 Avg 2012, 05:33
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
12. avgusta 1981. IBM je predstavio prvi PC

NA DANAŠNJI DAN 12. avgusta 1981. godine IBM je predstavio “Personal Computer” odnosno personalni računar (poznat i kao IBM PC), model 5150, koji je prvobitna verzija i predak hardverske platforme IBM PC kompatibilnih računara.

Slika

Načinio ga je tim inžinjera i dizajnera iz IBM-ovog odeljenja “IBM Entry Systems Division” iz Boka Ratona na Floridi, a pod vođstvom Dona Estridža.

Termin lični računar (personal computer) je, zajedno sa terminima „mikroračunar“ i „kućni računar“ (microcomputer, home computer), bio u upotrebi i pre 1981. godine. Korišćen je već 1972. godine da opiše računar Alto kompanije „Ziroks PARK“ (Xerox PARC).

Međutim, zbog uspeha koji je postigao IBM Personal Computer, ovaj termin je počeo da u užem smislu označava mikroračunar koji je kompatibilan sa IBM-ovim proizvodom.

Istorija

Razvila ga je u potpunoj tajnosti, početkom osamdesetih godina dvadesetog veka, firma IBM (International Business Machines) gigant koji je u tom momentu držao 60% svetskog tržišta računara.

Glavni proizvod IBM-a su bili takozvani mejnfrejmovi (engl. mainframe), na tržištu najmoćniji računari, ali dimenzija takvih da su se smeštali u ormane. Naravno i cena je bila daleko veća. Mejnfrejmovi su radili u klimatizovanim prostorijama jer su imali veliku potrošnju električne energije.

IBM PC računar je razvijen kao odgovor na proizvode kompanije Apple, pre svega, ali i na čitavu šumu raznoraznih kućnih računara koji su prepravili tržište.

IBM je napravio istorijski potez. Napravio je računar takozvane „otvorene arhitekture“ i za razliku od Apple, objavio je šemu računara i na matičnoj ploči (engl. motherboard) ostavio osam slotova (konektora) u koje su mogli da se zabadaju raznorazni dodaci koji su proširivali mogućnost primene.

Raznorazne druge firme su se bacile na razvoj tih dodatnih štampanih ploča i posle nekoliko godina broj tih dodatnih ploča je prevazilazio 4000.


Telegraf


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 32 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   


Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker